Stigao je najopasniji period za vožnju: Kako vrućina utječe na sposobnost upravljanja vozilom?

Scene smrskanih vozila, nerijetko do neprepoznatljivosti, u kojima stradaju vozači ili saputnici nažalost su česta pojava na putevima širom Bosne i Hercegovine.

Ovaj negativan trend pogotovo je izražen u ljetnom periodu, odnosno u sezoni godišnjih odmora. Osim nedozvoljene brzine i alkohola, u spomenutom periodu 'neprijatelj' vozača su i velike vrućine. 

Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja na putevima u bh. entitetu RS, za portal Radiosarajevo.ba je potvrdio da je vrućina, koja je povezana s umorom, negativno utječe na sposobnost vozača da upravlja vozilom. Radović kaže da vozači ujedno trebaju čitati i pratiti preporuke ljekara.

Trending

Semir Halilović podnio ostavku na poziciju ambasadora BiH u Kataru: Poslao pismo Denisu Bećirović

Poštovati vrijeme odmora

"Vozači trebaju izbjegavati upravljati vozilom u satima kada su najveće temperature. Ako se već upravlja vozilom u tim kritičnim satima, treba poštovati vrijeme odmora. Dakle, što češće praviti odmore, provjetriti vozilo, odmoriti se, sjesti, popiti neko osvježavajuće piće - vodu i nešto slično te onda nastaviti vožnju", kaže Radović.

Prema riječima našeg sagovornika, za sva duža putovanja i duže destinacije, kao što su more i slično, unaprijed se trebaju planirati što češća zaustavljanja i odmori.

"Na taj način vozači budu puno sposobniji za upravljanje vozilom i manji je rizik od nastanka saobraćajne nesreće. Vrućina sa sobom nosi umor i dekoncetraciju", dodaje Radović.

Mnogi su mišljenja da, ukoliko imaju klimu u vozilu, nemaju probleme, ali i tu 'vreba' opasnost.

"Ne podešavajte klime na najniže temperature, jer postoji mogućnost šoka prilikom izlaska iz vozila. Vanjske temperature, koje znaju biti i više od 40 stepeni, vrlo negativno utječu. Osim navedenog, u vozilu morate imati tečnosti", pojašnjava Radović.

Nažalost, našim drumovima većinom plove polovnjaci s neispravnim klima uređajima, a nerijetko starija vozila koja uopće nemaju klimu. Za vlasnike takvih vozila, Radović kaže:

"U takvim situacijama savjetuje se kretanje u ranim jutarnjim satima, ali ne noću. Vozači znaju krenuti u 11 ili 12 sati noću, a to je opet opasno. Bolje ustati u tri ili četiri sata ujutro pa krenuti na put".

Radović naglašava da je ovo najopasniji period za vozače i zbog još nekoliko bitnih faktora.

06.07.23. 20:36

Radiosarajevo.ba u smjeni sa policajcima na motociklima: Pogledajte kako motociklisti varaju radare

"Svake godine, dva mjeseca s najvećim brojem poginulih su juli i august. To su mjeseci kada imamo najviše vozila na putevima, vrijeme kada su građani na godišnjim odmorima pa se i više putuje, a imamo isto tako dosta dijaspore koja dolazi u spomenuta dva mjeseca. Po brojačima na javnim putevima, također se vidi da su to mjeseci sa najviše vozila na putevima. Sve to za posljedicu ima i veći broj nesreća. Ubjedljivo, zadnjih deset godina juli i august su mjeseci kada je najveći broj poginulih.

Na mjesečnom nivou, broj smrtno stradalih nije bio ispod 15. Bilo je godina kada smo u ova dva mjeseca imali i 30, 40 poginulih. Nadamo se da će ova godina biti bolja, mada do sada nije bila povoljna. Moram kazati da je za prvih šest mjeseci došlo do povećanja broja poginulih u odnosu na prethodnu godinu. Istina, nemamo još uvijek konačne rezultate", rekao je Radović.

Naš sagovornik na kraju dodaje da treba mnogo više ulagati u bezbjednost saobraćaja.

"Ima jedan interesantan podatak, Slovenija godišnje ima oko 18.000 saobraćajnih nesreća, a imaju manje poginulih u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Zašto su posljedice značajno blaže i o tome bi trebalo razmišljati. U suštini, Slovenija već godinama kroz Agenciju za bezbjednost saobraćaja radi na unaprjeđenju saobraćaja i zato su vidljivi rezultati, to je suština", zaključio je Radović.