Šta je reforma javne uprave i kako do depolitizirane državne službe?

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini ključna je za napredak ka članstvu u Europskoj uniji. To je jedna od 14 preporuka za BiH iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo u EU. Javna uprava obuhvata ministarstva, organe uprave, upravne organizacije, ali i sve druge subjekte kojima su povjerena javna ovlaštenja.

Kako bi se Bosna i Hercegovina brže integrirala u Europsku uniju neophodna je reforma javne uprave koja podrazumjeva efikasniju, djelotvorniju, odgovorniju i transparentniju javnu upravu, orjentiranu ka građanima i spremnu da odgovori svim europskim zahtjevima.

U posljednje dvije godine sprovedeno je svega 14 posto planiranih aktivnosti zbog nepostojanja političke volje da se bilo šta promijeni.

Trending

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

Vijeće ministara BiH prošle godine produžio period važenja Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022. godine do 2027. godine. Ova odluka potvrđuje da se u prethodnih nekoliko godina nije puno uradilo na reformi javne uprave jer je bez izmjene dokumenta produženo njegovo važenje za pet godina.

Koje oblasti obuhvata reforma javne uprave?

Reforma javne uprave obuhvata šest reformskih oblasti koji će omogućiti efikasniju javnu pravu koja na najracionalniji način koristi novac poreskih obveznika. Također, reformom javne uprave postići će se efikasniji i efektivniji sistem javnog upravljanja kada su u pitanju javne finansije. Reformom bi se postigla profesionalna, politički nepristrasna, nacionalno izbalansirana, etična, stabilna i aktivna javna uprava.

Nakon provođenja ove reforme, bit će poboljšan kvalitet usluga za građane i poslovne subjekte, a bit će uspostavljena bolja komunikacija s građanima koji će aktivno učestvovati u odlučivanju.

Šest reformskih oblasti su: 

• strateško planiranje, koordinacija i izrada politika
• javne finansije
• upravljanje ljudskim potencijalima
• upravni postupci i upravne usluge
• institucionalna komunikacija
• e-uprava

Strateško planiranje, koordinacija i izrada politika ima za cilj unaprijediti plan rada vlada, jačati kadrovske kapacitete te unaprijediti okvir za kreiranje javnih politika.

Reformom oblasti javnih finansija obezbjedit će se fiskalna disciplina koja će javne troškove održavati u okviru finansija predviđenih budžetom. Također, omogućit će se efikasna i efektivna upotreba javnih sredstava.

Kada je riječ o upravljanju ljudskim potencijalima, cilj je smanjiti rizik sukoba interesa, unaprijediti proceduru zapošljavanja te uvesti upravljanje kvalitetom u javnoj upravi.

Planom za reformu javne uprave predviđeno je pojednostaviti upravni postupak i recudirati administrativne prepreke kao i poboljšati zadovoljstvo korisnika usluga.

Kako bi reforma javne uprave bila u potpunosti provedena, potrebno je unaprijediti komunikaciju institucija s građanima, poboljšati povjerenje građana u insitucije i vlast, omogućiti aktivno učešće građana u odlučivanju.

e-Uprava ili elektronska uprava je način organiziranja i mogućnosti odgovora na zahtjeve građana, intenzivnim i strateškim korištenjem informacijsko – komunikacijskih tehnologija u unutrašnjem menadžmentu javnog sektora kao i u svakodnevnim odnosima sa građanima i drugim korisnicima javnih usluga.

Iz perspektive tehnologije, pojam e-uprave odnosi se na upotrebu informacijskih tehnologija od strane javne uprave, a koje imaju moć promijeniti odnose s građanima, poduzećima i drugim granama javne uprave.

Ciljevi provođenja e-uprave su korištenje informacijske tehnologije u komunikaciji, uvođenje programa 'sve na jednom mjestu' te povezivanje javnig registara u razmjeni informacija.

Izazovi i depolitizacija javne uprave

Najvažniji izazovi javne uprave danas su pitanje profesionalnosti, departizacije i depolitizacije, ali potreba da se ustanovi javnost rada kao osnovni kriterij i da se javni organi pretvore u efikasni javni servis dostupan svim građanima prema jednakim uslovima.

Prema Izvještaju o implementaciji Akcionog plana Strateškog okvira za reformu javne uprave u BiH, "suviše dug period izrade i usvajanja ključnih strateških dokumenata – Strateškog okvira za reformu javne uprave 2018-2022, čiji je rok važenja produžen do 2027. godine, te dugotrajni dogovori o načinu rješavanja političke i tehničke koordinacije, nefunkcionisanje Fonda za reformu javne uprave rezultirali su odgađanjem provedbe reformskih mjera i skromnim rezultatima na kraju 2022. godine".

Najveći napredak ostvaren je u oblasti Upravljanja javnim finansijama, gdje je procenat ispunjenosti 100 posto, no planirane su samo dvije aktivnosti – usvajanje strateških dokumenata na svim nivoima, i izrada cjelodržavne PFM strategije.

Nedostatak političke volje za provođenje reformi u oblasti javne uprave vidljiva je na svim nivoima. Ovo je vidljivo i kroz nedostatak sredstava za provođenje planiranih mjera, te konstantno oslanjanje na donatorska sredstva, navodi se u izvještaju Transparency Internationala o provođenju 14 prioriteta za članstvo u EU.

Uprkos preporukama EU, nije uspostavljeno političko tijelo za donošenje
odluka koje će upravljati reformama, dok su kapaciteti i uticaj Ureda koordinatora za reformu javne uprave nedovoljni.

Iz TI dalje navode da nije postignut napredak u osiguranju profesionalizacije i depolitizacije državne službe. Zakoni o državnoj službi nisu harmonizovani, a sistem upravljanja ljudskim resursima ne pruža adekvatne mehanizme za osiguranje odgovornosti i uočavanje nepravilnosti. Sistem državne službe na svim nivoima je i dalje politizovan, što direktno utiče i na meritornost u zapošljavanju, sistemu ocjenjivanja i praćenja učinka.