Zašto se toliko mrzimo: Potresan dokument o ljudskim pravima u BiH

Bosna i Hercegovina ostvarila je mali napredak u zaštiti ljudskih prava u 2019. godini, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch.

Kao pozitivan događaj navedena je prva bh. Povorka ponosa koja je održana u Sarajevu u septembru 2019. godine. Međutim, Human Rights Watch (HRW) identificirao je brojna kršenja ljudskih prava u BiH. Jedna od najgorih stvari jeste ta da BiH definitivno ne uspijeva zaštiti žene od nasilja. Također se konstatuje da su medijske slobode i dalje ugrožene, kao i da se predmeti ratnih zločina rješavaju sporo.

Dalje se navodi da je prošla decenija od presude Evropskog suda za ljudska prava koji je ustavne odredbe proglasio diskriminatornim, a te odredbe nisu izmijenjene.

Diskriminacija i netrpeljivost

U izvještaju organizacije HRW se kaže da se u decembru 2019. navršilo deset godina od presude Evropskog suda za ljudska prava, koji je u predmetu „Sejdić i Finci“ utvrdio da je Ustav BiH diskriminatoran prema etničkim i vjerskim manjinama, jer im ne dopušta da se kandiduju na izborima za za Predsjedništvo BiH.

Također se navodi da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da su su vlasti diskriminirale građane Mostara po osnovu mjesta prebivališta, jer 11 godina nisu održani lokalni izbori u tom gradu. Sud je naložio BiH da u Mostaru održi izbore u roku od šest mjeseci.

Pozivajući se na izvještaj Svjetske banke koji prati inkluziju Roma u balkanskim zemljama u periodu između 2011. i 2017, navodi se da je utvrđen samo ograničen napredak u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu i stanovanju. Navodi se da je BiH potpisala Deklaraciju o integraciji Roma koji predviđa poboljšanje statusa Roma.

Ipak, Human Rights Watch navodi da bh. vlasti ne bilježe statistiku o vrstama zločina iz mržnje i tako onemogućavaju da se napravi sveobuhvatna procjena problema i efikasan odgovor na to. OSCE je od januara do septembra 2019. uočio 110 slučajeva zločina iz mržnje.

Migranti

U izvještaju se navodi da je u 2019. zabilježen povećan broj tražilaca azila i migranata koji dolaze u BiH. U prvoj polovini prošle godine 17.165 osoba je izrazilo namjeru da zatraži azil, a samo 426 osoba je to i uradilo. Pozivajući se na UN i UNHCR, Human Rights Watch navodi da su kratki rokovi za prijavu i ograničeni državni kapaciteti za procesuiranje zahtjeva ometaju pristup u postupcima azila. U vrijeme pisanja izvještaja postojao je jedan centar za azil kojim je upravljala država i šest privremenih centara kapaciteta za oko 4.000 ljudi, što je bolje nego u 2018, ali još uvijek nedovoljno jer hiljade osoba nemaju pristup smještaju i osnovnim uslugama.

Prava žena

BiH ima uspostavljen zakonodavni okvir za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i trgovinu ljudima, kao i mehanizme za rodnu ravnopravnost. Ali, prema organizaciji za prava žena Kvinna Till Kvinna, implementacija je bila neujednačena ili je nije bilo u 2019. godini. Odgovor države na rodno zasnovano nasilje ostao je neadekvatan. Također, prema organizaciji Kvinna Till Kvinna, policajci ne informišu žene uvijek o njihovim pravima i dostupnoj podršci, a počinioci se samo upozoravaju. Prema Uredu ombudsmena za ljudska prava BiH, nasilje nad ženama se još uvijek ne prijavljuje, a neki od razloga su strah od počinitelja, dugi sudski postupci, niske kazne, nepovjerenje u institucije i stigma.

UNDP je utvrdio da je zastupljenost žena u političkim procesima iznosi svega polovinu od 40 posto koliko nalažu izborni procesi, navodi se u izvještaju Human Rights Watcha.

Medijske slobode

Novinari su i dalje suočeni sa uplitanjem u njihov rad. Do augusta 2019, Udruženje BH Novinari zabilježilo je 41 slučaj kršenja novinarskih prava i sloboda, uključujući tri verbalne prijetnje, osam slučajeva političkog pritiska, šest fizičkih napada i pet prijetnji smrću. Udruženje BH Novinari navodi da se policija više angažovala i da su druge institucije bolje komunicirale u slučajevima napada na novinare. Do augusta 2019. godine evidentirane su četiri sudske presude zbog napada na novinare, uključujući četvorogodišnju zatvorsku kaznu za Marka Čolića, koji je osuđen zbog pokušaja ubistva novinara Vladimira Kovačevića 2018.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

LGBTI (lezbejke, gej, biseksualne, trans, interspolne) osobe i dalje su izložene diskriminaciji i nasilju, kaže se u izvještaju Human Rights Watcha.

Do septembra 2019., Sarajevski otvoreni centar zabilježio je 12 slučajeva mržnje protiv LGBTI osoba, od kojih su tri bila fizička napada. Organizacija se registrovala osam napada na javnim mjestima.

Ratni zločini

Revidirana Nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina radi poboljšanja procesa raspodjele predmeta među sudovima čeka odobrenje Vijeća ministara od februara 2018., a u 2019. nije ostvaren napredak. Do augusta 2019. godine bilo je 250 slučajeva ratnih zločina protiv 512 optuženih u fazi podizanja optužnice pred svim sudovima u BiH. Između januara i juna 2019. sudovi u BiH donijeli su prvostupanjske presude u 26 slučajeva: 15 u državnom sudu, 9 u sudu Federacije BiH (FBiH) i 2 u sudu Republike Srpske (RS). Ukupno su osuđena 23 od 38 optuženih. U istom periodu, sudovi u BiH su donijeli konačne presude u 21 slučaja: 10 u državnom sudu, 9 na sudu u FBiH, 1 na sudu u RS i 1 na sudu u Brčkom. Ukupno je osuđeno 29 od 42 optužena.

Pozitivnom je proglašena činjenica da je u julu 2019. godine BiH je potpisala sporazume sa Srbijom i Hrvatskom za lakšu saradnju u potrazi za nestalim osobama. Međutim navodi se da je ostvareno manje napretka u suočavanju s prošlošću. Pa se u tom smislu navodi da je u aprilu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nazvao mitom genocid u Srebrenici.