Sigurnosni stručnjak o dojavama bombi u BiH: "Nije riječ o šalama, cilj je širenje straha"

Dojave o postavljenim bombama koje su posljednjih dana učestale u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, sve češće se posmatraju kao ozbiljan sigurnosni izazov, a ne izolovani incidenti.

Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da se radi o obliku savremenog pritiska na sistem, koji izaziva strah, prekide rada institucija i velike operativne troškove.

Sigurnosni analitičar Veldin Kadić za portal Radiosarajevo.ba pojašnjava da se u ovakvim slučajevima najčešće radi o tzv. hibridnim prijetnjama niskog intenziteta.

Trending

BH Meteo: Hladniji dani su iza nas, od naredne sedmice temperature i do 30°C

"Radi se o obliku savremene sigurnosne prijetnje niskog intenziteta, gdje cilj nije fizičko uništenje, već izazivanje straha, prekid rada institucija i opterećenje sistema. Takve dojave proizvode vrlo realne posljedice i mogu se posmatrati kao specifičan oblik hibridne prijetnje, u kojoj se uz minimalna sredstva generiše nesrazmjerno velika šteta po društvo i funkcionisanje institucija.

U većini slučajeva radi se o kombinaciji različitih faktora od pojedinačnih aktera do potencijalno organizovanih obrazaca djelovanja. Bitno je naglasiti da bez konkretnih dokaza ne treba donositi konačne zaključke, ali ovakvi obrasci ukazuju na širi sigurnosni izazov", navodi Kadić.

Posljednjih mjeseci slični slučajevi zabilježeni su u Kantonu Sarajevo, ali i drugim dijelovima BiH, gdje su evakuisane škole, trgovački centri poput SCC-a, pa čak i Aerodrom Sarajevo. Svaka dojava automatski pokreće sigurnosne provjere, evakuacije i obustavu rada, što dodatno povećava nivo panike u javnosti.

Upozorenje stručnjaka: Nije riječ samo o dječijoj igri

U pojedinim slučajevima identifikovani su maloljetnici, ali stručnjaci upozoravaju da se fenomen ne može svesti samo na "dječije šale".

"Svođenje ovakvih pojava isključivo na nepromišljeno ili neodgovorno ponašanje pojedinaca može dovesti do potcjenjivanja šireg sigurnosnog izazova. Upravo zbog toga je potrebno pristupati ovom problemu oprezno i sveobuhvatno, uzimajući u obzir i širi kontekst, uključujući moguće organizovane ili koordinisane aktivnosti. U tom smislu, ne treba isključiti ni scenarije u kojima ovakve aktivnosti predstavljaju dio šireg spektra hibridnih prijetnji, iza kojih mogu stajati nedržavni akteri, samostalno ili uz logističku, operativnu ili indirektnu podršku država.“, ističe Kadić.

Pitali smo ga da li postoji neka šema, jer vidimo sličnost situacija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Istakao je da se ne radi o izolovanim incidentima i da je moguće da postoji određena koordinacija, posebno kroz digitalne kanale. 

"U sigurnosnim studijama ovo se često objašnjava tzv. copycat efektom gdje pojedinci ili grupe ponavljaju već viđene obrasce ponašanja nakon što dobiju medijsku pažnju ili vidljivost. U ovom slučaju, jedna dojava može poslužiti kao "okidač" za nove, jer se pokazuje da takve prijetnje brzo izazivaju reakciju sistema i veliku pažnju javnosti. Međutim, ovakav obrazac se istovremeno može posmatrati i kao potencijalno širi regionalni sigurnosni trend", pojašnjava Kadić.

17.04.26. 16:24

Završen KDZ pregled: Dojava o bombi u Općoj bolnici je bila lažna

Sigurnosne agencije u BiH suočavaju se s izazovom otkrivanja počinilaca, jer se većina dojava šalje digitalnim putem i često sa teško uočljivih ili inostranih adresa. Dodatni problem predstavlja fragmentiranost sistema i nedovoljna koordinacija između policijskih struktura.

"Sistem najviše zakazuje u segmentu prevencije i koordinacije. Reakcija nakon dojave je uglavnom profesionalna i standardizovana, ali nedostaje kapacitet za rano otkrivanje i identifikaciju počinilaca, posebno u digitalnom prostoru. Dodatni problem u BiH je fragmentiranost sigurnosnog sektora, što otežava brzu razmjenu informacija i jedinstven odgovor. To je posebno izraženo ako se uzme u obzir da ovakve dojave često imaju međunarodnu dimenziju, zbog čega njihovo efikasno rješavanje zahtijeva intenzivnu saradnju i koordinaciju sa policijskim i sigurnosnim agencijama drugih država. Dodatno, dugogodišnji politički uticaji na rad policijskih struktura u određenoj mjeri reflektuju se i na nivo profesionalizma, ali i na efikasnost njihovog operativnog djelovanja", tvrdi Kadić.

Lažne dojave imaju ozbiljne posljedice za društvo

Dojave bombi, iako u većini slučajeva lažne, ostavljaju ozbiljne posljedice, od prekida nastave u školama, preko evakuacija tržnih centara, do zastoja u saobraćaju i radu javnih institucija.

Stručnjaci upozoravaju da se ovakvi incidenti ne smiju potcjenjivati jer predstavljaju oblik pritiska na društvo i testiranje otpornosti sigurnosnog sistema.

17.04.26. 17:27

Nove dojave o bombama u Sarajevu: U toku su pregledi na Univerzitetu i Akademiji likovnih umjetnosti

"Ovakve dojave mogu imati i širi cilj, testiranje reakcije sigurnosnog sistema, stvaranje osjećaja nesigurnosti u društvu, kao i demonstriranje ranjivosti državnih institucija. Upravo ta kombinacija različitih motiva ukazuje da se radi o kompleksnom sigurnosnom izazovu koji nadilazi pojedinačne incidente", poručuje Veldin Kadić za portal Radiosarajevo.ba. 

Na kraju, poruka stručnjaka je jasna, građani u ovakvim situacijama trebaju ostati smireni, slijediti upute policije i ne širiti paniku, jer upravo to i jeste cilj onih koji stoje iza ovakvih prijetnji.