Savez kolumnista | Šišić: Trump i politika tarifa - Između nacionalnog interesa i savezništava

Američke tarife na uvoz roba iz različith dijelova svijeta su ponovo u središtu debate u mnogim političkim krugovima. Trgovinski sukobi i borba za ekonomski nacionalni interes narušavaju dugogodišnja strateška partnerstva, a najočitiji primjer predstavljaju Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kanada i spor oko 'softwood lumbera' tj. mekog ili građevinskog drveta.

Piše: Hrustan Šišić, za Radiosarajevo.ba*

Donald Trump je u svom prvom mandatu na poziciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država nametnuo tarife Kanadi 2017. godine, prijateljskoj zemlji i velikom savezniku, na građevinsko drvo u iznosu oko 20-25%.

Trending

Anketa | U nedjelju se igra 157. vječiti derbi: Ko je bliži pobjedi – Sarajevo ili Željezničar?

Ovakva odluka je naišla na oštre reakcije iz Kanade uz tvrdnju da se time narušavaju osnovna pravila slobodne trgovine definisana u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Kanada je uzvratila kontramjerama u odnosu na druga dobra koja dolaze iz SAD-a u Kanadu, što je dodatno pogoršalo trgovinske odnose dva tradicionalno bliska saveznika.

Istovremeno, Kanada je podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji tražeći arbitražu spornih politika koje je predsjednik Trump nametnuo, nadajući se pozitivnom ishodu.

24.07.25. 08:50

Dobre vijesti za Ukrajinu: SAD odobrile prodaju oružja Ukrajini u vrijednosti od 322 miliona dolara

Međutim, zbog veta i američkog blokiranja izbora članova Apelacionog vijeća Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ova žalba nije mogla biti razmatrana.

America first

U pozadini američkog protekcionističkog stava u odnosu na Kanadu stoji prije svegatendencija ka povećanju proizvodnje na domaćem tlu i smanjenju uvozne zavisnosti, vodeći se principom "Amerika na prvom mjestu (America first)".

Također, ovakva odluka je dobrim dijelom inicirana lobiranjem vlasnika američkih pilana i šumskih zemljišta jer su smatrali da su na gubitku u ovom sektoru u razmjeni sa Kanadom.

Jedan od glavnih argumenata američke strane je bio da su šume u Kanadi većinski državno vlasništvo, te da kanadska vlada određuje cijene sječe i subvencionira drvnu industriju, dok je u SAD-u riječ o privatnim vlasnicima. Prema američkim tvrdnjama, dominacija kanadskog drveta na tržištu je dovela do nepovoljnih uslova poslovanja za američke kompanije zbog manjka doprinosa, otpuštanja itd.

Uvođenjem tarifa na kanadsko drvo američka administracija je nastojala zaštiti svoje kompanije od strane konkurencije.

Međutim, povećane tarife na kanadsko građevinsko drvo u Trumpovom prvom mandatu su donijele negativne posljedice za druge grupe u američkom društvu. Naime, ove tarife su pogodile i američke industrije koje koriste drvo za proizvodnju, kao što su građevinske firme, jer su u konačnici morali više novca da izdvajaju za prijeko potrebno drvo. Povećane cijene drveta su dovele do većih cijena novih kuća i stambenih objekata zbog troškova gradnje, što je smanjilo potražnju za istim.

Trumpova politika u ovom konkretnom slučaju je pogodovala manjem dijelu američkog društva okupljenog oko Asocijacija za građevinsko drvo a stvorila dodatni teret za šire grupe potrošača i
industrija koje zavise od pristupačnog drvnog materijala.

Trumpova pravila

Ovaj jednostavni primjer iz prvog Trumpovog mandata ukazuje na to da čak i bliski saveznici mogu imati ozbiljne probleme u bilateralnim odnosima kada se interesi vladajućih struktura sukobe sa dugoročnim partnerstvima. Dalje, politika tarifa koja se nastavila i u narednim godinama ukazuje na novu realnost u političko-ekonomskim odnosima SAD-a u odnosu na ostatak svijeta, a to je prije svega fokus na američki nacionalni interes na prvom mjestu čak i po cijenu narušavanja dugoročnih strateških savezništava.

Također, u karakterističnom stilu vođenja politike kao biznis modela, Trump je državama partnerima ali i onima koji to nisu ponudio mogućnost pregovora za bolje uslove u ekonomskim odnosima.

Najbolji pregovarački adut za strane države je bio upravo prijedlog direktnog investiranja u Sjedinjene Američke Države, kao što se ovih dana moglo vidjeti sa slučajem Japana i nekih arapskih država.

Trumpova politika svakako predstavlja jedan disruptivni element u međunarodnom političkom i ekonomskom sistemu koji minimizira međunarodne organizacije i kolektivno djelovanje, ali je i nova politička realnost koja iziskuje prilagođavanje novim pravilima igre.

Čak i kada je riječ i o Europskoj uniji (EU).

*Autor je docent na Odsjeku za međunarodne odnose i Europske studije na Internacionalnom Burch Univerzitetu (IBU)