Save the Children organizirao okrugle stolove u Sarajevu i Mostaru

U okviru projekta opšteg obrazovanja TABLA, koji provodi Save The Children uz finansijsku podršku Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID), održana su dva okrugla stola na temu „Podrška projekta TABLA u procesu reforme obrazovanja“.

Na događajima koji su organizirani 27. aprila u Sarajevu, te 28. aprila u Mostaru, okupili su se predstavnici interesnih grupa uključenih u proces reforme obrazovanja, uključujući predstavnike resornih ministarstava, vijeća roditelja, vijeća učenika, obrazovnog kadra, direktora škola i poslovne zajednice.

Među učesnicima su, između ostalih, bili i Naida Hota – Muminović, ministrica predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja KS, Aleksandra Nikolić, ministrica za visoko obrazovanje, nauku i mlade u KS, Sudo Marić, pomoćnik ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, te Amela Medar, stručna savjetnica u Pedagoškom zavodu HNK. Kao osnova za konstruktivan dijalog na okruglim stolovima poslužili su zaključci nedavno održane tematske konferencije „Šta zajednica može učiniti za reformu obrazovanja?“.

Trending

Talijanski atletičar nije imao sretan početak na Olimpijadi: Izgubio je nešto veoma važno

„Ministarstvo za odgoj i obrazovanje objeručke je prihvatilo sve resurse koji su nam stavljeni na raspolaganje kroz projekt TABLA. S našim partnerima, Save the Children, izradili smo dobar procesni dokument kroz koji nastojimo integrisati naše procese kurikularne reforme, koja u Kantonu Sarajevo traje od 2015. godine, sa svim mogućnostima koje nam se nude u projektu TABLA. Taj procesni dokument predviđa edukaciju i profesionalno usavršavanje naših nastavnika, 700 njih upravo prolazi stručno usavršavanje, kako bi u septembru bili spremni za sve izazove koje će donijeti kurikularna reforma. Ovi nastavnici, s ojačanim kapacitetima, bit će kičma budućih procesa reformske agende u obrazovanju u Kantonu Sarajevo. U suštini, kurikularna reforma kojoj težimo i na kojoj radimo intenzivno, je jedna društvena reforma i trebat će vremena da zaživi. Na tom putu dobrodošli su svi resursi koje možemo iskoristiti kako u pogledu nastavnih materijala, nastavnih sredstava i učila, tako i kroz program stručnog usavršavanja naših prosvjetnih radnika“, kazala je tom prilikom ministrica Hota-Muminović.

Obrazovanje treba biti usmjereno na učenike i podsticati razvoj sposobnosti rješavanja problema i vještina 21. stoljeća. Fokus obrazovnog procesa je potrebno usmjeriti na ishode učenja. Ovo su samo neke od tema o kojima su akteri okruglih stolova dali svoje viđenje u cilju otvaranja konstruktivnog dijaloga i skretanja pažnje javnosti na nužnost sistemskog pristupa i zajedničkog djelovanja u procesu unapređenja kvaliteta obrazovnog sistema, te njegovog usklađivanja sa zahtjevima 21. stoljeća.

„Iako se prijelaz s tradicionalnog sistema na savremeni oblik obrazovanja ne može dogoditi preko noći i trebao se dogoditi postupno, sve promjene koje smo napravili u obrazovanju u posljednjih tridesetak godina su kozmetičke prirode i u biti se ništa nije promijenilo. Činjenica je da smo se u brojnim analizama uvijek pozivali i isticali ono što nije dobro u našem obrazovanju, dok smo sve dobro što smo trebali njegovati i razvijati potpuno zanemarili, pa se s pravom postavlja pitanje jesmo li mi kao društvo zreli za radikalne promjene u obrazovanju. Živimo u društvu koje ne njeguje izvrsnost ni u jednom području, što se odražava i na naš obrazovni sustav i ljude koji u njemu rade. Samo dobro educirani, kvalitetni i zadovoljni učitelji mogu biti nositelji promjena. Kroz cjeloživotno učenje učitelji mogu razvijati ne samo svoje pedagoške i didaktičke kompetencije, nego i kompetencije vezane uz obrazovne promjene, uključujući kritičku analizu i izradu i provedbu kurikuluma, a obrazovne vlasti trebale bi osigurati napredovanje najboljih i vrednovati njihov rad“, kazala je Marija Jurčić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Mostar.

Doprinos izgradnji kapaciteta nastavnika kroz modifikovanje studijskih programa u inicijalnom obrazovanju nastavnika na univerzitetima, te putem obuka za nastavnike i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje u radu, pruža i projekt TABLA. Nizom aktivnosti ovaj projekt nastavnicima je omogućio sticanje alata i vještina za korištenje obrazovnih pristupa u skladu sa standardima i praksama u ostalim evropskim zemljama. Važna karika u procesu zagovaranja reforme obrazovanja su učenici i studenti, čiji su predstavnici na pomenutim događajima istakli da trebaju i zaslužuju bolje obrazovanje koje će im omogućiti kvalitetne poslove u 21. stoljeću.

„Danas smo, nažalost, svjedoci sve većeg boja odličnih učenika u školama, dok znanje nikad nije bilo lošije. Po tom pitanju, krivca ne možemo tražiti u učenicima, koliko možemo u školama, njihovim sistemima i prosvjetnim radnicima. Mnoge obrazovne ustanove i danas koriste literaturu, staru 25-50 godina, koja nije propraćena praktičnom nastavom koja je ključ kvalitetnog obrazovanja. Samo kombinovani nastavni proces, odnosno primjena teoretskog znanja u praksi, obnovljena nastavna literatura, te opremljeni, savremeni kabineti mogu biti put progresa jednog obrazovnog i edukacijskog procesa“, kazao je Elvis Šabić, student Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Učesnici okruglih stolova, među kojima su bili i predstavnici poslovnog svijeta, složili su se da svaka ozbiljna reforma obrazovnog procesa treba uvažiti mišljenje i potrebe privatnog sektora, koji može ukazati na vještine i znanja relevantna za savremeno tržište rada.

„Bit Alijansa, kao udruženje IT kompanija u BiH, kontinuirano doprinosi razvoju informatičkih sposobnosti kod mladih, kako kroz razvoj formalnog, tako i kroz razvoj neformalnog obrazovanja.

Posebno nam je zadovoljstvo vidjeti da su naše aktivnosti prepoznali i brojni predstavnici privrede, javne uprave i međunarodnih organizacija, te da se sve više zajedničkim djelovanjem okrećemo sistemskim reformama u ovoj oblasti. Obrazovanje je temelj razvoja ne samo IT industrije, već i cjelokupne privrede u BIH, te je kao takvo jedan od fokusa djelovanja Bit Alijanse“, kazao je Damir Maglajlić, izvršni direktor ovog udruženja.

S obzirom na to da partnerski odnos porodice i škole, kao najvažnijih faktora za razvoj djeteta, predstavlja čvrste temelje za izgradnju povoljnih ishoda za svako dijete, značajan doprinos unapređenju obrazovanja mogu i trebaju dati i roditelji kroz učešće u aktivnostima planiranja nastavnih programa i ciljeva, te boljom saradnjom i komunikacijom sa školom.

„Roditelji, kao neizostavna zainteresirana strana u procesu reforme obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao ishod iste žele uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sistema odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Smatramo da je jedan od primarnih ciljeva ovakve reforme omogućavanje roditeljima da budu više uključeni u proces obrazovanja svoje djece, kao i da mogu jasno iskazivati svoja očekivanja. Veoma važnim smatramo da reforma treba obuhvatiti objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje znanja, kao i češće povratne informacije o postignućima djece u procesu učenja. Kao zajednički cilj vidimo kvalitetno obrazovanje koje će omogućiti svoj djeci da razviju odgovarajući lični potencijal i kompetencije, kritičko razmišljanje, samopouzdanje, kao i odgovornost prema društvu i zajednici u kojoj žive“, izjavila je Lejla Beridan, predsjednica Vijeća roditelja OŠ “Safvet Beg Bašagić” iz Sarajeva.