Salkić: 70 hiljada Bošnjaka je ponovo protjerano sistematskom diskirminacijom iz RS

"Genocidne namjere i izvršenje genocida su u cijelosti promijenile etničku sliku u bosanskohercegovačkoj administrativnoj jedinici RS, ali danas zabrinjava podrška etničkom čišćenju tog prostora mirnodopskim sredstvima, a to je uskraćivanje elementarnih građanskih, individualnih i kolektivnih prava".

Rečeno je to danas na naučnom skupu "Genocid nad Bošnjacima i demografske promjene u bosanskohercegovačkom entitetu RS od 1992. do 2022. godine" kojeg su organizirali Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, u saradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu te Bosanskim kulturnim centrom Kantona Sarajevo.

Potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiz Salkić kazao je da je cilj informirati javnost o relevantnim činjenicama kako se ne bi dozvolila revitalizacija i revizija historije.

Trending

Pogledajte kako je Sarajevo ukrašeno povodom Dana državnosti BiH

"Na prostoru koji se sada administrativno zove entitet RS je 1991. godine živjelo oko 440.000 Bošnjaka, a 2013. godine je popisano 170.000 Bošnjaka. To nam govori da je 270.00 ljudi ubijeno ili protjerano tokom agresije na BiH", pojasnio je Salkić.

Tvrdi da danas u RS živi manje od 100.000 Bošnjaka.

"Dakle, oko 70.000 ljudi je ponovo protjerano sistemskom diskriminacijom i stvaranjem nemogućih uvjeta za život Bošnjaka koji su se vratiti na prostor entiteta RS", objasnio je Salkić, ističući da su to činjenice koje ne može niko pobiti.

Smatra da se i danas dešava trend koji se nastavlja, a to je onemogućavanje ljudima da žive i ostanu na svojim ognjištima.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Sanjin Kodrić kazao je da žele poslati poruku, ali i držati u javnosti živim sjećanje na period od 1992. pa do danas.

"Cilj konferencije je da se naučno odgovori na pitanja šta je genocid značio u slučaju demografskih promjena u RS. To je jedini realan način da konkuriramo nečinjeničnim i ideološkim narativima koji žele osporiti činjenične istine o genocidu i njegovim posljedicama", istakao je.

Smatra jasnim da su genocidne namjere i izvršenje genocida u cijelosti promijenile etničku sliku u tom entitetu.

"To je činjenično evidentno već i samim prolaskom kroz taj dio BiH, ali zabrinjava podrška etničkom čišćenju s tog prostora mirnodopskim sredstvima", istakao je.

Tvrdi da su nesrbi u RS građani drugog reda kojima su uskraćena elementarna građanska, individualna i kolektivna prava, počev od prava na obrazovanje.

"Simbolika entiteta RS je diskriminirajuća, jer pripada simboličkom repertoaru samo jednog naroda i njegove tradicije. Ne želimo upadati u viktimološku zamku, već naći odgovore na ove probleme i na taj način doprinijeti obnovi bh. društva kao pluralnog, složenog, multikuturnog", pojasnio je.

Smatra da sučeljavanje s istinom ne smije bit nešto što izaziva konflikt, već treba biti u funkciji smirivanja konflikata i konstruktivnog društvenog djelovanja.

Predstavnik Instituta za historiju Jasmin Medić je kazao da je u Bosanskoj krajini drastične zabilježila demografske promjene.

Cilj im je, dodao je, ukazati na činjenici da je 1991. godine prema popisu stanovništva u deset općina u RS, Bošnjaci bili u relativnoj ili apsolutnoj većini.

"Prvenstveno ratnim zločinima je ta demografska struktura promijenjena i entitet RS je danas jednonacionalog entitet", kazao je Medić.

Naučni skup okupio je 15 izlagača iz različitih disciplina humanističkih i društvenih nauka, uz pokroviteljstvo potpredsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiza Salkića.

Tokom 2022. godine planirano je i objavljivanje izlaganja koja će biti predstavljena na skupu u tematskom broju Radova Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.