Psihološka priprema pomaže sportašu u ostvarenju cilja

Na ovom kongresu učestvovat će eminentni stručnjaci iz BiH, regije i Europe. Prvi put u BiH održat će se simpozij vojne psihologije, simpozij psihologija i sport, simpozij o vršnjačkom nasilju, i niz drugih simpozija i sesija, a posebno izdvajamo plenarna predavanja: Valentina Bucika (Slovenija), Andreasa Hamburgera (Njemačka), Normana Sartoriusa (Švicarska).

Organizator simpozija psihologija i sport Remzija Šetić ističe kako ne postoji dio ljudskog života u kojem nije moguće primijeniti psihologiju. Sport, tjelesna aktivnost uopće, posebno privlače pažnju psihologa, ali i oni koji se rekreativno ili profesionalno bave sportom pokazuju veliki interes za psihologiju, kaže Šetić. 

„Prosječan posmatrač sportskih događaja neće se truditi da ponudi biomehaničko objašnjenje sportskih izvedbi, ali će se veoma lako upustiti u tumačenje psiholoških aspekata tog događaja, posebno motivacije, koncentracije, volje, predanosti, itd. To je s jedne strane dobro jer se razvija interes za psihološkim aspektima u sportu, ali s druge strane takva tumačenja ostavljaju utisak da je psihološki aspekt sporta jednostavan za razumjeti i samim tim da je lako utjecati na psihološki aspekt bavljenja sportom, posebno se stječe dojam da za primjenu psihologije u sportu nije potreban psiholog.“

Šetić kaže da posebno kod nas u BiH mnogi misle da to poznaju i da se time mogu baviti. Istina je da mnogi treneri itekako dobro vladaju psihološkim aspektima svog sporta, odlično rade na psihološkoj pripremi, i često se kod izuzetno uspješnih trenera i vrhunskih sportaša otkriva da značajno posvećuju pažnju ovom aspektu.

Da li trenerima i sportašima treba psiholog? 

„U vrhunskom sportu, psiholog može ponuditi mnogo toga što će izvrstan rad još više unaprijediti. 

Mnoga istraživanja u svijetu su pokazala da vrhunski sportaši sve više ispoljavaju interes za psihološku pripremu.

Psihologija ima za cilj da sportaši pomogne da dostigne bolju izvedbu i veće postignuće. Međutim, psiholog nije osoba koja će podržavati stav „postići uspjeh po svaku cijenu“. Odnosno, psihologija sporta bavi se poboljšanjem sportske izvedbe ali i psihosocijalnim aspektima ljudskog razvoja kroz tjelesnu aktivnost i sport", ističe psiholog Šetić. 

Psiholog u sportu može imati tri uloge, i to: klinički/sportski psiholog - savjetnik, sportski psiholog – edukator i sportski psiholog – istraživač. Činjenica je da se u ovoj oblasti, u direktnom radu sa sportašima i trenerima, najbolje snalaze psiholozi s kliničkim iskustvom jer mnoge sportske situacije sa sobom nose intenzivna emocionalna stanja koja zahtijevaju intervencije kojima se sve to treba kontrolirati, ali i u sportskom kontekstu se susreću pojedini psihički poremećaji s kojima se stručno i kompetentno može nositi psiholog s kliničkim iskustvom. S druge strane sportski psiholog – edukator ima drukčiju ulogu i cilj mu je da psihološke spoznaje prenese trenerima i sportašima kroz različite oblike edukacije. Na kraju sportski psiholog – istraživač je osoba koja sve ono što se koristi u sportskoj psihologiji treba i naučno provjeriti i dokazati da su određeni teorije i metode rada primjenjive u sportu. 

Šta je to psihološka priprema u sportu? 

„Psihološka priprema predstavlja oblik rada u kojem se pomaže sportaši da usvojiti znanja i tehnike kojima unapređuje i čini stabilnijom vlastitu sportsku izvedbu.

Psihološka priprema je kontinuiran proces koji nikada ne prestaje, proces koji započinje jasnim postavljanjem realnih ciljeva i koraka ka postizanju promjene koja će dovesti do bolje izvedbe. Psihološka priprema zahtijeva visok stepen angažiranosti, svakodnevnog upornog rada na aspektima koji su izuzetno apstraktni ali s konkretnim tehnikama koje nas pokreću ka boljem uspjehu. Kontinuiranom primjenom psiholoških tehnika postižu se bolji rezultati. 

Ko provodi psihološku pripremu?

Psihološku pripremu provode treneri i psiholozi. Treneri su osobe koje osim ličnog afiniteta prema važnosti psihološke pripreme uz pomoć sportskog psihologa mogu steći znanja i vještine kojima će provoditi adekvatnu psihološku pripremu. Sportski psiholog nikako ne treba provoditi proces psihološke pripreme sportaše bez konsultacija i dogovora s trenerom, pojašnjava nam Šetić.

"Psihološka priprema se prožima od motivacije (koja je izuzetno složen psihološki fenomen), preko kontrole emocija (izuzetno bitan faktor), rada na fokusu (ključni faktor), stalnom radu na samopouzdanju (koji je temelj za postizanje vrhunskih rezultata), timskom radu (bez kojeg se ne može), liderstvu, itd."

U BiH primjena psihologije u sportu traje već duže vrijeme (od 70 godina prošlog stoljeća), međutim, često je ta primjena bila pogrešna i nedovoljna, često su u sportu psihološku pripremu provodili ljudi koji nisu imali adekvatne kompetencije za to, često su sportaši imali pogrešnu predstavu šta se s tim može postići, i još mnogo toga. U BiH se u posljednjih deset godine ozbiljnije primjenjuje psihologija i psihološka priprema, svakodnevno se povećava interes za primjenom ovih spoznaja.