Prva linija odbrane bh. poljoprivrede: Ispaljeno 1.205 raketa protiv grada

Da tako ne bude i da se spriječi uništavanje usjeva brinu se djelatnici Protivgradne preventive iz Bosanske Gradiške.

Protivgradna preventiva radi od 1971. godine i ima 20 stalnozaposlenih radnika, kao i 218 strijelaca po dogovoru, a njen osnovi cilj je da spriječi padavine grada u područjima gdje je najrazvijenijha bosanskohercegovačka poljoprivreda. Direktor Protivgradne preventive Tihomir Dejanović kaže kako ovaj metod ne škodi ljudima, a da mnogo pomaže poljoprivrednicima.

"Ovaj metod koji mi koristimo, unos meteorološkog reagensa u oblake koji zadovoljavaju određene meteorološke kriterijume i zna se da će proizvesti grad ili ga već sadrže u sebi kod nas se radi od 1971. godine. Radilo se na dvije lokacije od te 1971. godine. U Gradačcu od strane Hidrometeorološkog zavoda Sarajevo, a u Bosanskoj Gradišci od strane Hidrometeorološkog zavoda Zagreb. Od tada se primjenjuje ovaj metod rada, a to je da se meteorološki reagens na bazi srebrenog jodida ubacuje u oblake za koje se zna da će proizvesti grad. Srebreni jodid nije škodljiva materija, hemijski je reagens, funkcioniše na način da je vještačka jezgra kristalizacije, odnosno vještačka jezgra za padavine", kaže Tihomir Dejanović direktor Protivgradne preventive i dodaje:

"Oblaci sadžre određenu količinu vodene pare, a gradoopasni oblaci sadrže nešto veće količine. Prostiru se više u visinu, mogu dostići i do 18.000 metara visine, a tu su temperature manje od -50 stepeni Celzijusa i zbog toga se formira grad. Srebreni jodid je materija koja je vještačka jezgra kristalizacije, odnosno sublimacije vodene pare. Vi kada ga unesete u oblak, on pokupi svu vodenu paru i ispada se u vidu kiše. Samim tim ne nastaje grad, a to smanjuje broj štete na terenu", ističe Dejanović.

Protivgradna preventiva ima 218 klasičnih lansera sa obučenim strijelcima i 11 automatskih lansera bez ljudske posade na području Lijevče polja (kod Bosanske Gradiške, oko banjalučkog aerodroma), 35 generatora srebro jodida koji ga isporučuju sa tla na području Lijevče polja.

"Ta tehnologija je jedan od aktivnih odgovora na klimatske promjene. Ta tehnologija se koristi u spriječavanju grada i u stimulaciji padavina. Prema podacima kojima mi raspolažemo u najrazvijenijim zemljama svijeta koriste se ova tehnologija. U sušnim zonama koristi se za izazivanje padavina, odnosno da se spriječi suša. Kod nas se koristi samo u suzbijanju grada i imamo jako dobre rezultate", ističe Dejanović.

Automatski lanser

Dejanović ističe kako je ove godine ispaljeno mnogo više raketa u odnosu na prosjek.

"Što se tiče prosjeka, grad je pojava koja se javlja od aprila do oktobra. Protivgradna sezona je od 15. aprila, do 15. oktobra. U prosjeku u proteklih 20 godina, u sezoni su 22 dana kada pada grad. Najizraženiji su maj i juni. Ove godine smo imali jako nestabilnu sezonu. April je bio topliji i i bilo je mnogo nestabilnosti. Mi smo tokom maja i juna ispalili 1205 raketa, a prosjek je za proteklih pet godina bio 820 rakete za ta dva mjeseca. Nastupio je hladni period, jesen je umjesto ljeta i nema opasnosti od pojave grada, a to nije ono što odgovara poljoprivredi. Ovakvo vrijeme je posljedica klimatskih promjena i mi moramo pronaći neki odgovor za te promjene. Mislim da je ovo jedan od načina na koji se možemo boriti protiv klimatskih promjena", kaže Dejanović.

Do sada je ispaljeno 1205 raketa, ali nema razloga za brigu s obzirom na to da je za sezonu ukupno osigurano 2800 raketa. Dejanović kaže kako očekuje još jedan period s pojačanim radom.

"Bili smo pojačani u radu u maju i junu i očekujemo još jedan takav period s obzirom na to da nas kada otopli očekuje nestabilno vrijeme praćeno gradom. Mi ćemo uraditi sve da spriječimo padanje grada i smanjimo štete za naše poljoprivrednike. Grad svugdje na svijetu donosi štetu ljudima koji žive od poljoprivrede. Milion hektara koliko mi branimo na ovih 26 lokalnih samouprava su najkvalitetnije površine i prostiru se 100 kilometara južno od rijeke Save - do rijeke Drine. Mi smo zadovoljni s ovom godinom, iako smo imali dosta dana u kojima smo morali koristiti rakete. Šteta je bilo na samim ulaznim pozicijama branjenih područja, dok u dubini šteta nije bilo", ističe Dejanović.

Radar DWSR 3501c

Protivgradna preventiva kupila je novi meteorološki radar 2 DWSR-3501C i on je jedini u BiH, a najmoderniji na Balkanu, a Dejanović ističe kako bi sistem bio mnogo efikasniji da se koristi na većoj površini, što bi se moglo desiti u narednom periodu.

"Sistem je vrlo efikasan kada možete da radite na većem području i u ranim fazama razvoja oblaka. Morate dakle djelovati na prostoru gdje se taj oblak razvija. Ove godine smo formirali odjeljenje za razvoj i proširenje i već smo nastupili prema susjednim općinama u Federaciji BiH, kao što su Ključ, Sanski Most, Usora, Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Odžak, Domaljevac, Orašje, Gračanica... Na tim teritorijama je upravo gro poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Ove godine u sistem ulaze i općine iz RS-a u Hercegovini, a potom ćemo ponuditi i ulazak općinama zapadne Hercegovine. Imamo mogućnosti i želju da sve uradimo na najbolji način, a sa najnižim troškovima operativnog rada u Evropi", kaže Dejanović.