Inicijativa o Danu općine: Povratak bana Tvrtka može pomiriti građane Prozora-Rame

Poput  srednjoškolaca iz Jajca i brojnih drugih građana BiH koji su se pobunili protiv podjela u svojim lokalnim zajednicama,  i  stanovnici općine Prozor-Rama postali su jedan od svijetlih primjera borbe protiv netrpeljivosti i etničkih podjela u BiH.

Povratak bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića u dolinu Rame

Tačnije, inicijativom da se obilježavanje Dana općine pomjeri sa dosadašnjeg datuma, koji je u vezi s katoličkim praznikom Mala Gospa, na datum koji će biti prihvatljiv svima, građani i lokalne vlasti u općini Prozor-Rama  pokazali su šta misle o nametnutim podjelama. 

"Kod nas je inače Dan općine na datum 8. septembar, kada se kod nas katolika obilježava Mala Gospa. I normalno je da našim susjedima Bošnjacima ne odgovara taj datum, kao što ni meni ne bi odgovarao neki drugi vjerski praznik, nekog drugog naroda. Mi smo, na neki način, našli dobro kompromisno rješenje da Dan općine bude na datum 11. august, kada se grad Prozor prvi put spominje u Povelji bana Tvrtka, čime bi postigli da to u svakom smislu bude zajednički praznik svih naroda u ovoj općini", pojasnio je za Radiosarajevo.ba  načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević.

On je dodao i kako bi se odlukom da Dan općine bude povezan sa tadašnjim banom, a kasnijim prvim bosanskim kraljem Tvrtkom I Kotromanićem i njegovim dolaskom u Prozor pokazala historijska vrijednost praznika i općine koja mora biti ponosna na svoju višestoljetnu tradiciju.

"To bi, sigurno, imalo posebnu težinu za sve stanovnike i zato mi insistiramo na usvajanju ove inicijative. Ipak, to je malo i politički problem kod nas, jer se kroz ovakve stvari gleda ko je veći Hrvat ili veći katolik. Mi, istina, pripadamo jednoj političkoj opciji, HDZ-u 1990., a ovu inicijativu najviše kritizira HDZ BiH. To je zato jer njihov lider Dragan Čović jednostavno ne želi da se taj datum spominje kao zvanični datum općine. Ipak, ja ne vidim nijedan razlog da taj datum ne bude povezan sa našom tradicijom i vremenom kad su bosanski kraljevi živjeli i vladali tu, te da se ja pitam već koliko sutra ova inicijativa bi bila usvojena", dodao je Ivančević.

I zaista, historijski gledano, grad Prozor prvi put se spominje u Povelji bana Tvrtka od 8. augusta 1366. godine, kada je tadašnji ban posjetio gradsku tvrđavu u Prozoru i gradskim vlastima uručio povelju. To bi, zaključuje načelnik Ivančević, uklonilo sve floskule o narodima u BiH i povezalo Dan općine sa vremenom srednjovjekovne Bosne, prije dolaska Turaka.

Spomenici i datumi ponovo bi mogli ujediniti stanovnike općine Prozor-Rama

Inicijativa o promjeni datuma Dana općine pokrenuta je odmah nakon lokalnih izbora 2016. godine, ali nikada nije realizirana zbog nedostatka političke volje nekih od predstavnika u ovoj općini. Ipak, stanovnici Prozora-Rame u svojim komentarima na društvenim mrežama istaknuli su kako je veoma važno da ova inicijativa postoji i da ona zorno prikazuje borbu za zajedništvu i jednu vrstu pravde za sve narode ove općine.

Inače, u ovoj općini većinu stanovništva čime Hrvati, ali za razliku od drugih sredina u gotovo svim društvenim tokovima u ovoj općini vladaju zajedništvo i saradnja, te se susjedi  itekako razumiju u borbi za bolju lokalnu zajednicu. Zbog toga nikoga nije začudila  podrška Bošnjaka ovoj inicijativi.

"Kada je riječ o obilježavanju Dana općine Prozor-Rama, smatramo da bi to trebao biti neki neutralan dan, prihvatljiv za sve stanovnike općine. Sada se on obilježava na jedan vjerski praznik jednog naroda i mislim da se ne može očekivati da se taj datum prihvati kao zajednički. Bilo je nekoliko inicijativa, ali one su nekoliko puta zbog političkih prilika doživjele neuspjeh, te se nadamo promjenama u budućnosti", kazao nam je Elvedin Grcić, predsjednik Kluba vijećnika SDA u općini Prozor-Rama.

On je podsjetio da je u samoj općini napravljeno nekoliko pomaka ka realizaciji ideje o takozvanom povratku bosanskog kralja Tvrtka u dolinu Rame, kao što je izgradnja spomenika s njegovim simbolima na ulazu u grad.

"Pisana je knjiga o prvom spomenu grada Prozora, održan je i jedan simpozij, te mislim da se u budućnosti treba smoći snage i volje da se taj datum doživljava i obilježava kao Dan općine svih građana. Kada je riječ o povratku bosanskog kralja u Prozor, to je jedna višestoljetna tradicija postojanja BiH i pisanih tragova o njoj, što svima nama imponuje. Na ovaj način možemo se pohvaliti kako imamo bogatu prošlost i znamenite ličnosti iz ovog kraja, što je svakako pozitivno u mnogo sfera", posebno je napomenuo Grcić.

Vjerska zajednica: Ne postoji štetnija stvar od korištenja vjerskih praznika za produbljivanje nesporazuma

Ovim povodom prije nešto više od godinu dana u općini Prozor-Rama održan je i međunarodni naučno-znanstveni skup "Bosanski ban Tvrtko: Pod Prozorom u Rami", na kojem je istaknuta podrška ovakvoj inicijativi. Posebno je značajna tada bila i podrška katoličke vjerske zajednice, čiji su pojedini čelnici isticali kako takve promjene sigurno označavaju u BiH prijeko potrebno pomirenje.

"Svakog mislećeg i dobronamjernog vjernika treba smetati, a svakog građanina zabrinuti praksa proglašavanja vjerskih blagdana za općinske, kantonalne i državne praznike. Nema ništa štetnije za vjeru i religiju od njene zloupotrebe za hranjenje ili produbljivanje bilo koje vrste nesporazuma među ljudima i narodima", kazao je tada pomoćni biskup sarajevski Pero Sudar, podržavši inicijativu o izmjeni datuma Dana općine Prozor-Rama.

Inicijativa u općini gdje je broj Hrvata, koji većinom predstavljaju katoličku zajednicu u BiH, gotovo trostruko veći od broja ostalih naroda primjer je borbe za  prevazilaženje nametnutih podjela u jednoj od najbogatijih hercegovačkih općina.

 

Reportaža o inicijativama koje bi mogle donijeti pomirenje među narodima BiH nastala je u saradnji sa Forumom ZFD u Bosni i Hercegovini...