Protest bh. studenata u Njemačkoj zbog Orbanove karte etnički podijeljene BiH

Mreža bosanskohercegovačkih studenata i akademika u Njemačkoj uputila je danas protestno pismo ambasadoru Mađarske u Berlinu Dr. Péteru Györkösu nakon što se u međunarodnoj javnosti pojavila fotografija mađarskog premijera Viktora Orbana iza kojeg stoji etnička mapa Bosne i Hercegovine, prenosi Radiosarajevo.ba.

Fotografiju je prvi problematizirao poznati britanski historičar i profesor na SSST Univerzitetu u Sarajevu Marko Attila Hoare.

Orban je na fotografiji držao knjigu "vodećeg britanskog islamofoba", kolumniste Spectatora Douglasa Murrayja - Čudna smrt Europe (The Strange Death of Europe) u kojoj se tvrdi kako imigracija uništava Stari kontinent.

Kako su ranije objavili mediji, ovo nije prvi put kako kontroverzni desničarski premijer Mađarske sjedi pored etničke mape BiH. Slična slika se mogla vidjeti i tokom njegovog nedavnog sastanka sa italijanskim desničarima.

„Nakon ponovljenih medijskih izvještaja koji pokazuju premijera Vaše zemlje, Viktora Orbána, zajedno sa kartom etničke strukture Bosne i Hercegovine, želimo ukazati na neke aspekte koji su važni u okviru partnerstva između dvije suverene države i generalno evropske perspektive“, navodi se u saopćenju bh. studenata u Njemačkoj.

Bez prevelikog ulaženja u detalje o autoru ili sadržaju spomenute knjige, navode bh. studenti, iznenađujuće je, dodaju, zašto se pitanje etničke strukture na teritoriji Bosne i Hercegovine ne diskutuje na službenim sastancima između dvije suverene države Bosne i Hercegovine i Mađarske.

„No, o ovom pitanju se raspravljalo sa drugim akterima, kao što je italijanska delegacija desnice u februaru 2018. godine. Prilikom stastanka se ponovo vidjela karta Bosne i Hercegovine u pogledu raspodjele etničkih grupa u Bosni i Hercegovini. Komentar jedne od učesnica, Georgie Meloni, italijanske novinarke i liderke stranke "Fratelli d'Italia", da se ilegalna imigracija mora zaustaviti i da patrioti znaju kako to da učine, pokazuje da je bosanskohercegovačka država, a još više njeni građani tema razgovora, bez da sjede za istim stolom“, podsjeća se u saopćenju.

Odlučno su protiv ovakve prakse.

„U aprilu 2016. godine, kada je delegacija Islamske zajednice u BiH pod vodstvom reisul-uleme, Huseina ef. Kavazovića, bila primljena od strane g. Orbana, takva karta Bosne i Hercegovine nije bila u prostorijama. Ključna stvar je da se fokus ove karte i razgovora odnosi na etničku pripadnost građana BiH, što je suštinsko iskrivljenje slike realnosti, jer je etnicitet jedan dio identiteta, ali ne jedini. Umjesto toga, fokus mora biti na pravima i obavezama svakog građanina, na dostojanstvu pojedinca i jednakosti na cijeloj teritoriji BiH“, podsjećaju bh. studenti u Njemačkoj.

U istom pravcu, nastavljaju, se između ostalog kreću i presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić - Finci, Pilav, Zornić i ostalim, koje jasno pokazuju kako trenutni Ustav Bosne i Hercegovine krši ljudska prava i diskriminira svoje građane.

„U ovom kontekstu se takođe postavlja pitanje o nastanku sadašnjeg Ustava BiH, jer samo tako se može razumjeti njegova uloga. U vrijeme usvajanja Ustava BiH ili potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglašavanje etničkog pitanja trebalo je da prekine sukobe u kojem su se desili strašni zločini, genocid i etničko čišćenje od 1992. do 1995. godine, te da u konačnici osigura mir. Međutim, presude pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokazuju da danas, 23 godine nakon završetka rata, više nema argumenata koji idu u prilog održavanju trenutnih ustavnih odredbi“, podvukli su autori.

„Bilo bi nam zadovoljstvo ako bismo mogli razgovarati u okviru zajedničke diskusije o tome kako poboljšati evropsku perspektivu BiH takođe putem inicijative Vaše države, Mađarske. Od presudnog značaja bi svakako bila primjena presuda pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić - Finci, Pilav, Zornić i ostalim“, zaključeno je u saopćenju.