Prof. Hadžidedić: Zašto Turska prihvata negiranje suvereniteta Bosne i Hercegovine?!

Član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik boravi u Sankt Peterburgu gdje učestvuje na Međunarodnom ekonomskom forumu. Dodik se jučer susreo sa šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom, dok bi se, kako je najavljeno, danas trebao susresti sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, u ovom trenutku jednom od najizoliranijih ličnosti u svijetu.

Piše: Faruk Vele

Šta je dovelo do političkih poteza koje povlači Dodik, odnosno kakve su posljedice takvog jednostranog vanjskopolitičkog kursa? Pritom treba napomenuti da Dodik nema saglasnosti Predsjedništva BiH za ovakve aktivnosti. Kakve su pozicije drugih aktera, pored Rusije, koji se pojavljuju tokom "Dodikove turneje"?

Trending

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

Susret sa Putinom

Politolog i ekspert za međunarodne odnose, prof. dr. Zlatko Hadžidedić veli da nije teško razumjeti potrebu Milorada Dodika da demonstrira da se ne nalazi u međunarodnoj izolaciji i da je neko od stranih državnika spreman da se sastane s njim. Štaviše, da je u pitanju predsjednik jedne velike sile.

„Nešto teže je razumjeti potrebu Vladimira Putina da se sastane sa Dodikom, koji nema saglasnost Predsjedništva BiH, a samim tim ni legitimitet, za jedan ovakav susret. Putin se nalazi u izolaciji kada je u pitanju Zapad, ali sasvim sigurno ta izolacija ne može biti razlog da snižava vlastiti ugled i ugled svoje zemlje time što se sastaje sa pseudo-državnikom kakvog predstavlja Dodik, koji uz to tvrdi da zapravo ne predstavlja državu Bosnu i Hercegovinu nego samo jedan njen administrativni dio“, kaže Hadžidedić za Radiosarajevo.ba.

Međutim, iako su, prema riječima Hadžidedića, Putinu otvorena mnoga vrata značajnih zemalja izvan Evrope, izgleda da je njemu stalo da demonstrira da ima lični uticaj u jednom dijelu Evrope, kakav je Balkan, „koji se tradicionalno nalazi u zapadnoj sferi uticaja“.

„Te da je u takvom geopolitičkom kontekstu sposoban destabilizirati prilike uz pomoć lokalnih destabilizatora kakav je Dodik“, naveo je.

Ipak, smatra sagovornik portala Radiosarajevo.ba, znatno je zagonetnije zbog čega Dodik nailazi na otvorena vrata u Turskoj.

Dodik i Turska

Upravo je Dodik baš iz Turske obnovio ideju trilaterale gdje bi o našoj zemlji razgovarali predstavnici Hrvatske, Srbije, BiH, uz posredovanje Ankare, što je, kako je poznato, ranije zagovarao, Zoran Milanović, hrvatski predsjednik.

„Nije nepoznato da Turska ima veoma izražene ekonomske interese u Srbiji, te da je u kontekstu podrške Srbiji možda spremna i na susret sa ovakvim pseudo-državnikom kakav je Dodik. Također, u kontekstu svoje re-orijentacije u pravcu Moskve i udaljavanja od svoje tradicionalne pozicije u NATO-u, Turska može u podršci Dodiku faktički sarađivati i sa Moskvom. Ipak, nije jasno zbog čega je Turska spremna da time otvoreno dovede u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine, i to ne samo tretirajući kao legitimnog predstavnika Bosne i Hercegovine jednog političara koji najotvorenije radi na rušenje suvereniteta ove zemlje, nego i prihvatajući ideju da se Turska - zajedno sa Srbijom i Hrvatskom - može legitimno miješati u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine“, analizira profesor Hadžidedić.

Prema njegovim riječima, ova ideja polazi od pretpostavke „da građani Bosne i Hercegovine ne posjeduju suverenitet“.

„Da su malodobni i maloumni, te da im treba starateljstvo zemalja koje tvrde da predstavljaju patrone njihovih vjerskih zajednica - patron katolicima bi trebalo da bude Hrvatska, patron pravoslavcima bi trebalo da bude Srbija, dok bi starateljstvo nad muslimanima preuzela Turska. Na ovaj način, ništa manje od Srbije i Hrvatske, Turska prihvata negiranje suvereniteta Bosne i Hercegovine. Kada bi vlasti u Bosni i Hercegovini polazile od suvereniteta vlastite zemlje i pokušale da vode vlastitu vanjsku politiku, bilo bi sasvim logično da na ovakav potez Turske, kao i ranije na slične poteze Hrvatske i Srbije, reagiraju reduciranjem diplomatskih odnosa na nivo otpravnika poslova, ili čak i potpunim prekidom diplomatskih odnosa sa ovim zemljama“, istakao je Hadžidedić.

Oni treba da odu

Međutim, dodaje on, treba se bojati da vlasti u Bosni i Hercegovini ne samo da ne poštuju suverenitet ove zemlje, nego i da veoma rado prihvataju narušavanje njenog suvereniteta izvana, prihvatajući i promovirajući starateljstvo pomenute tri zemlje nad Bosnom i Hercegovinom.

„U tom smislu, valja se prisjetiti da je Bakir Izetbegović redovito nastojao poslati poruku da je miješanje Turske unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine više nego dobrodošlo, i da Turska treba da predstavlja legitimnog staratelja u odnosu na bosanskohercegovačke muslimane, baš kao što su Čović i Dodik redovito nastojali da naglase da starateljstvo nad bosanskohercegovačkim katolicima i pravoslavcima treba da legitimno preuzmu Hrvatska i Srbija. Svi oni po ovom pitanju dijele istovjetnu poziciju, i time najotvorenije dovode u pitanje suverenitet Bosne i Hercegovine. Sve to samo još jednom govori da ova trojica moraju što prije da odu s vlasti, ili će u protivnom do kraja uništiti ovu zemlju i njen suverenitet. Ukratko, njihov opstanak na vlasti neminovno će značiti nestanak Bosne i Hercegovine“, zaključio je prof. Hadžidedić.