Prof. dr. Zijad Bećirović o slučaju "HNK Mostar": BiH se suočava s ozbiljnom erozijom pravne države

Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru raspisalo je nabavku za četvrtu fazu radova na izgradnji zgrade u centralnoj zoni Grada Mostara, objavljeno je u petak, 13. marta, na Portalu javnih nabavki.

Vrijednost ove faze radova procjenjuje se na gotovo 10,5 miliona BAM, stoji u Obavijesti o nabavci. Ime ponuđača trebalo bi biti poznato sredinom aprila ove godine, kada je predviđeno otvaranje ponuda. Kriterij za izbor ponuđača je "ekonomski najpovoljnija ponuda", ali su u ovoj fazi radova kao potkriteriji navedeni cijena i garancija, dok je u prethodnoj fazi važan bio i rok izvođenja radova.

Kako navodi Mostar Live, četvrta faza radova predstavlja i najkapitalniju nabavku mostarskog HNK-a. Vrijednost ove nabavke, prema podacima Portala javnih nabavki, približna je ukupnom iznosu svih ranijih faza radova, uključujući i tehničku asistenciju izgradnje te nepredviđene radove. Do sada je u izgradnju zgrade uloženo oko 10,5 miliona BAM.

Trending

Pumpa kod Sarajeva za 24 sata podigla cijenu dizela za 80 feninga: Ograničeno točenje u Sloveniji

HNK Mostar  - paradigmatičan primjer

Portal Radiosarajevo.ba jučer je pisao: ko štiti nelegalnu gradnju HNK-a? Ali zašto Sarajevo šuti na bezakonje na jugu naše zemlje?

O tome za naš portal govori prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana.

"Izjava predsjednika HDZ BiH akademika Dragana Čovića iz septembra 2025. da se "bez poštivanja zakona neće moći graditi ni vjerski ni bilo kakvi drugi objekti" na prvi pogled djeluje principijelno, ali u kontekstu grada Mostara i višedecenijske prakse poprima obilježja političke ironije, pa i otvorenog cinizma. Suštinski problem nije u normi, već u njenoj očigledno selektivnoj primjeni – od osobe koja je sebe proglasila nositeljem evropskih vrijednosti", kaže Bećirović.

Prema njegovim riječima, slučaj izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar danas je paradigmatičan primjer raskoraka između deklarativnog zalaganja za zakonitost i stvarnog djelovanja na terenu.

"Dok se zakon priziva u pojedinim slučajevima, poput Radimlje, u centru Mostara se nastavlja višemilionski projekt opterećen ozbiljnim pravnim sporovima, krivičnim prijavama i upozorenjima stručne javnosti. Takva praksa ne afirmira vladavinu prava, već učvršćuje percepciju "principa sile" kao dominantnog obrasca upravljanja", smatra naš sagovornik.

"Zone utjecaja"

Dodatno, kako veli, zabrinjava kontinuitet ovakvih obrazaca.

"Od spornih urbanističkih intervencija do višedecenijskog izostanka sudskih epiloga, formira se ambijent u kojem zakon prestaje biti univerzalna norma i postaje instrument političke volje. U takvom sistemu institucije ne djeluju kao korektiv vlasti, već kao njen produžetak. Na IFIMES-u već duže vrijeme ističemo da ovakvi slučajevi nadilaze lokalni okvir. Oni direktno potkopavaju povjerenje građana u institucije i imaju dalekosežne političke i sigurnosne implikacije za Bosnu i Hercegovinu. Kada se pravni poredak relativizira u jednom gradu, to neizbježno pokreće domino-efekt koji ugrožava cjelokupan sistem", rekao je Bećirović.

Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja izostanak odlučne reakcije viših nivoa vlasti.

"Šutnja ili selektivna intervencija dodatno učvršćuju percepciju "zona utjecaja", u kojima se zakon primjenjuje prema političkoj kontroli teritorije. Takva logika dugoročno podriva samu ideju moderne pravne države, čiji je temelj jednakost pred zakonom i koja je ključna pretpostavka za vjerodostojno članstvo u EU", istakao je.

03.12.25. 21:00

Bećirović o narativima Maxa Primorca: Operacije s ciljem delegitimacije BiH i slabljenja Bošnjaka

Destabilizacija BiH

Stoga, konstatira Bećirović, ključna dilema više nije pojedinačna zakonitost projekata, već postojanje političke volje da zakon vrijedi jednako za sve.

"Dok ta volja izostaje, svaka retorika o poštivanju zakona ostaje prazna, a posebno izjave o evropskim vrijednostima – bez stvarnog sadržaja. Bosna i Hercegovina danas se ne suočava samo s problemom nelegalne gradnje, već i s ozbiljnom erozijom pravne države. Bez njene obnove nema stabilnosti, investicija ni vjerodostojne evropske perspektive, a ovakvi obrasci otvoreno vode ka povećanju kriminala i korupcije. Ukoliko se ove prakse ne zaustave kroz efikasno djelovanje pravosuđa i jasnu političku odgovornost, država rizikuje produbljivanje pravne nesigurnosti – stanja u kojem institucije postoje formalno, ali ne i suštinski", zaključio je profesor Bećirović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.