Hoće li gorivo konačno pojeftiniti u BiH: Koliko država uzima po litru i šta donosi smanjenje akciza

U trenutku kada cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, pitanje akciza ponovo je u fokusu javnosti i institucija. Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržao izmjene koje bi mogle utjecati na cijene na pumpama, konačna odluka sada je na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za portal Radiosarajevo.ba upozorava da bi eventualno smanjenje akciza moglo donijeti brzo i mjerljivo pojeftinjenje goriva, ali i otvoriti ozbiljna pitanja stabilnosti javnih prihoda, zbog čega je ključno pronaći balans između pomoći građanima i očuvanja budžeta.

"Akcize na gorivo u Bosni i Hercegovini su posebni oblici indirektnog oporezivanja koji su definisani i uređeni Zakonom o akcizama u BiH, a uz samu akcizu građani pri svakoj kupovini litre goriva plaćaju i dvije dodatne putarine, jednu za puteve od 0,15 KM po litru i drugu za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva od 0,25 KM po litru.

Trending

Hoće li gorivo konačno pojeftiniti u BiH: Koliko država uzima po litru i šta donosi smanjenje akciza

Kod dizela sama akciza iznosi 0,30 KM po litru, dok kod benzina ona iznosi 0,35 KM po litru za benzin 95, te 0,40 KM po litru za benzin 98, što znači da je na svaku litru goriva već unaprijed ugrađeno između 0,70 KM do 0,80 KM fiksnih davanja prije nego što se obračuna PDV na njih", istakao je Hadžić za portal Radiosarajevo.ba i dodao:

"Drugim riječima, u javnosti se često sve to kolokvijalno naziva 'akcizama', ali pravno gledano važno je razlikovati akcizu od putarina, jer se upravo u toj razlici krije i odgovor na pitanje koliko država uzima od svakog litra goriva." 

Kada se tome doda PDV od 17 posto, naglasio je Hadžić, vidi se da je porezno opterećenje goriva u BiH veoma značajno.

Prije 2 dana

Magazinović: "Dopune Zakona o akcizama daju VMBiH alat za privremeno smanjenje cijena goriva"

"Ako uzmemo prosječnu maloprodajnu cijenu dizela u Federaciji BiH od oko 2,90 KM po litru, koliko je objavljeno sredinom marta, samo fiksna davanja od 0,70 KM čine oko četvrtine konačne cijene, a kada se uračuna i PDV, ukupni porezni teret prelazi 1,12 KM po litru, odnosno približno 39 posto maloprodajne cijene. Kod benzina je porezno učešće relativno još izraženije, jer je prosječna cijena niža, pa uz prosjek od oko 2,42 KM po litru ukupna davanja državi iznose oko 1,05 KM, odnosno oko 43 do 44 posto konačne cijene, što praktično znači da svaki rast ili pad poreznog dijela ima direktan efekat na cijenu koju građani vide na pumpi, ali i da se dio PDV-a obračunava i na već ugrađene akcize i putarine, što dodatno pojačava fiskalni efekat", kazao je Hadžić.

Mjerljiv i relativno brz efekat

Smatra da bi upravo zbog toga privremeno smanjenje ili ukidanje akcize imalo veoma mjerljiv i relativno brz efekat.

"Ako bi se ukinula samo akciza od 0,30 KM do 0,40 KM po litru, zavisno od vrste goriva, krajnja cijena bi, zajedno s efektom nižeg PDV-a, mogla biti manja za oko 35 feninga po litru dizela i 41 feninga po litri benzina 95.

Međutim, tu dolazimo do ključne finansijske dileme, a to je da je UIO BiH samo po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u 2025. godini prikupila 595,6 miliona KM, što je u prosjeku gotovo 50 miliona KM mjesečno. Zato sam i u svojim javnim istupima proteklih dana naglašavao da BiH treba mehanizam za privremenu i ciljanu intervenciju, a ne trajno odricanje od prihoda, jer bi kratkoročno rasterećenje građana moglo biti opravdano u kriznim momentima, ali dugoročno potpuno ukidanje ovih prihoda bez alternativnog izvora finansiranja nije fiskalno održivo", posebno je naglasio Hadžić za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da bi, iz perspektive građana, smanjenje akciza bi svakako pomoglo, posebno u situaciji kada rast cijena goriva pogađa, pored vozača, transport, distribuciju hrane, logistiku, građevinske troškove i na kraju dovodi do rasta cijena - inflacije.

"Upravo sam ovih dana u medijima upozoravao da naša država, iako nije direktni uvoznik sirove nafte iz ratnih zona, jeste dio globalnog tržišta i da se kao tipični 'price taker' suočava s prelijevanjem vanjskih šokova na domaće pumpe. Naglasio sam da rast cijene sirove nafte od 10 dolara po barelu historijski može značiti poskupljenje goriva od oko 0,12 do 0,15 KM po litru, dok rast od 20 dolara može donijeti i oko 0,25 KM po litru u razdoblju od dvije do šest sedmica, zavisno od zaliha. Također sam isticao da je od početka novog bliskoistočnog udara cijena nafte već porasla oko 20 posto i da bi postojanje brzog mehanizma intervencije moglo amortizovati dio tog udara, u pojedinim scenarijima i do oko 50 posto. Sada vidimo koliko je bitno i hitno usvojiti ovaj mehanizam, jer cijene svakodnevno rastu i već su prestigle ovaj kritični nivo. Da smo kojim slučajem već imali uspostavljen ovaj mehanizam, cijene goriva u BiH ne bi za sada ni porasle", rekao je Hadžić.

Prije oko 6h

Saša Magazinović očitao lekciju SNSD-u: "Je li baš?"

A, kada je riječ o regionu i Europskoj uniji, ekonomski analitičar Hadžić istakao je da naše države nema među najvišim fiskalnim opterećenjima na gorivo, ako gledamo nominalni iznos same akcize, ali da to ne znači da su domaći potrošači u povoljnijem položaju.

Zemlje regiona koriste mnogo fleksibilnije instrumente

"U Europskoj uniji postoje obavezne minimalne akcize, pri čemu je minimalna stopa za bezolovni benzin 0,359 eura po litru, a za dizel 0,330 eura po litru, dok mnoge članice primjenjuju i znatno više iznose od tog minimuma. Hrvatska je, recimo, ovih dana ponovo posegnula za administrativnim ograničenjem cijena goriva, uz smanjenje akcize na dizel, dok je Srbija donijela privremeno smanjenje akciza za 20 posto, čime je akciza na dizel spuštena sa 74,04 na 59,23 dinara po litru, a na benzin sa 72 na 57,6 dinara. Ovo upravo pokazuje da zemlje regiona u kriznim situacijama koriste mnogo fleksibilnije instrumente nego mi, bilo kroz akcize, bilo kroz cjenovne plafone, dok je naš sistem sporiji i gotovo bez mjera, a upravo ovaj mehanizam bi dao moćan alat državi da može hitno reagovati.

Treba naglasiti na kraju da je dobro da su javni istupi u posljednjih desetak dana upravo išli u pravcu da se ne vodi rasprava svaki put iz početka, dok cijene već rastu, nego da Vijeće ministara BiH dobije ograničeno, vremenski precizno i fiskalno kontrolisano ovlaštenje da reaguje u vanrednim okolnostima. Ovo je važno s obzirom na to da bi time bilo korisnije i za građane i za privredu, jer bi smanjilo inflacijski udar u trenutku kada nastaje, a istovremeno bi zadržalo budžetsku disciplinu i spriječilo da se iznuđene mjere pretvore u trajno urušavanje javnih prihoda", zaključio je Hadžić za portal Radiosarajevo.ba.