Posjetili smo Sofiju: Uzbudljiva avantura kroz slikoviti grad na obroncima planina

1
A. Čančar
Posjetili smo Sofiju: Uzbudljiva avantura kroz slikoviti grad na obroncima planina
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba / Podvožnjak

Obilazak gradova ima posebnu čar, naročito kada se radi o ne tako popularnim destinacijama, pa tada istraživanje postaje još zanimljivije. Posjetili smo Sofiju i, sve što možemo reći jeste - 'stavite sve predrasude po strani, spakujte stvari i uživajte u svim čarima koje nudi glavni grad Bugarske'.

Iako Bugarska ima mnoštvo atraktivnih destinacija za posjetiti osim glavnog grada, ipak je Sofija centar dešavanja, grad sa najvećim brojem stanovnika i najraznovrsnijim sadržajem.

Centar Sofije dosta podsjeća na gradove poput Sarajeva, Zagreba, Beograda, protkan je štih slične arhitekture i atmosfere koja se osjeti u gradu. Mnoštvo je građevina i ostataka zidina koje datiraju od rimskog doba, zatim objekata koji još datiraju iz perioda Osmanskog Carstva, brojni spomenici koji svjedoče bogatoj historiji ove države.

Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi 'pakao' - ne piše se dobro ni ovim zemljama

Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi 'pakao' - ne piše se dobro ni ovim zemljama

Vitosha bulevar - Centar Sofije

Glavna ulica u Sofiji je Vitosha bulevar koja je ime dobila po istoimenoj planini udaljenoj 40 minuta od centra grada. Ta ulica obiluje kafićima, trgovinama i karakteristična je po dugoj šetnici koja vodi do crkve Sv. Nedjelje - srednjovjekovna Bugarska pravoslavna crkva. Tokom svog postojanja crkva je pretrpjela mnoga razaranja i više puta je obnavljana. Pretpostavlja se da je sagrađena u 10. stoljeću i da je imala kamene temelje i drvenu konstrukciju. Takav izgled ostao je do sredine 19. vijeka, kao i kod većine drugih crkava u Sofiji, nakon čega je obnovljena.

Vitosha Bulevar - centar Sofije
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba: Vitosha Bulevar - centar Sofije

Crkva 'Sveti Petak'

Karakteristično za Sofiju jeste što obiluje pravoslavnim crkvama, a svaka od njih ima svoju priču.

Jedna od njih je crkva 'Sveti Petak' koja datira još od Osmanskog carstva, a tome svjedoče i malena ulazna vrata. U to doba, Osmanlije su u crkve ulazili na konjima, a kako bi se to spriječilo gradila su se veoma niska i malena vrata na ulazu u crkvu.

Crkva Sveti Petak
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba: Crkva Sveti Petak

Prirodni izvori mineralne vode

Bugarska je izuzetno bogata priodnim ljepotama i fenomenima, a jedan od njih jeste postojanje gotovo 500 izvora prirodne mineralne vode. Rimljani su uglavnom naseljavali područja koja su bogata vodama i, koja su pogodna za banje, odmarališta i saune. Nije ni čudo da je i Sofija bila jedna od njihovih nastambi. Svjedok tome su i brojne zidine koje svjedoče životu Rimljana na tom području.

U samom centru Sofije nalazi se prirodni izvor mineralne vode, pa stanovnici, ali i turisti se sa česme mogu napiti vrele izvorske vode. Taj izvor preuređen je tako da je napravljen kompleks sa brojnim česmama.

Prirodni izvori mineralne vode
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba: Prirodni izvori mineralne vode

Podvožnjak koji obiluje historijskim naslijeđem

Prije nekoliko godina, nakon odluke nadležnih da se u centru grada iskopa podvožnjak koji će omogućiti neometan prolaz pješacima, radnici su pronašli vrijedne ostatke zidina još iz doba Rimljana.

Osim zidina, pronađeno je i posuđe koje su koristili Rimljani. Jedan dio je ograđen i danas predstavlja turističku destinaciju za turiste koji posjećuju Sofiju. Zanimljivo je to da je podvožnjak izgrađen do kraja, te da predstavlja spoj starih zidina i mramornih ploča.

Podvožnjak
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba: Podvožnjak

Džamija u Sofiji

Zanimljivo je i da da se u samom centru grada nalaze pravoslavna crkva, džamija, katolička crkva i sinagoga.

S obzirom na to da je područje današnje Sofije bilo pod okupacijom Osmanskog carstva, danas se tu nalazi tek jedna aktivna džamija. Razlog tome jeste što manji broj muslimana živi danas u Sofiji, a većina živi na graničnim dijelovima sa Turskom.

Džamija u Sofiji
Foto: A. Č. / Radiosarajevo.ba: Džamija u Sofiji

Kultura večere

Poznato je da gotovo svaka država ima specifična "pravila" kada su u pitanju obroci, bilo da se radi o doručku, ručku li večeri. U Bugarskoj poseban dio dana predstavlja večera - to je dio dana kada ljudi uglavnom odvoje vrijeme za sebe, porodicu ili prijatelje. Karakteristično za bugarsku kulturu jesu salate kao predjelo, koje mogu biti od povrća, voća ili u kombinaciji sa sirom.

Salata na skoro svaki način omiljeni je dio večere uz koji se uživa nešto više od sat vremena. Nakon toga, na redu je glavno jelo. Neizostavan dio večere je vino, koji je sinonim za opuštanje i uživanje uz večeru. 

Za razliku od kulture u Bosni i Hercegovini, kafa se u Bugarskoj ne pije za vrijeme večere, pa će biti prilično iznenađeni ukoliko naručite macchiato ili espresso u sedam sati navečer. 

Uživanje u parkovima

Ono što je specifično za centar Bugarske jesu mnogobrojni parkovi i to da grad općenito obiluje zelenilom u gotovo svakom dijelu. Čak i u najfrekventnijim ulicama je zasađeno drveće koje pravi prirodni hlad.

Zanimljivi su brojni parkovi koji se nalaze širom Sofije u kojima se okupljaju mlade generacije, ali i oni nešto stariji, uživajući uz kafu i grickalice. Neki čak ponesu instrumente, pa uz muziku i društvo provode sunčano popodne u gradskim parkovima.

Iako mnogi imaju predrasude prema Bugarskoj, jedno je sigurno - Bugarska je idealna turistička destinacija za vikend putovanje. Sadržaja je dovoljno za sve generacije, bilo da se interesne sfere protežu od obilazaka spomenika, šetnji i obilazaka prirodnih ljepota i fenomena ili da se radi o ispijanju kafe i noćnim izlascima.

Sofija će raznolikim sadržajem zadovoljiti različite potrebe turista.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije