Političke stranke (ne) zanimaju rezultati PISA istraživanja!

Rezultati PISA istraživanja u Bosni i Hercegovini su objavljeni prije više od dvije sedmice.

Nedugo poslije objavljivanja reagovali su mnogi. Reakcija onih među najodgovornijim za to što je svaki drugi 15-godišnji učenik funkcionalno nepismen – političkih stranaka – uslijedila je kasnije ili je izostala.

Tražili smo od najznačajnijih stranaka u zemlji da odgovore na sljedeća pitanja: smatraju li da PISA odražava stvarno stanje obrazovanja, ko je odgovoran za loše rezultate i šta je potrebno učiniti da se poboljša školstvo odnosno da rezultati nakon PISA istraživanja 2021. budu bolji?

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) su nam poručili da se obratimo Federalnoj ministrici obrazovanja i nauke Elviri Dilberović, kao kadru ove političke stranke. Dilberović je u razgovoru za naš portal, između ostalog, istakla:

"Nažalost, zakazali smo. Nadam se da je sada svima jasno da su promjene neminovnost i da je krajnje vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. Novac uložen u nekvalitetno obrazovanje je loša investicija, a dobra investicije jeste ulaganje u poboljšanje kvalitete obrazovanja."

Elvira Dilberović, ministrica obrazovanja FBiH o PISA-i: Nažalost, zakazali smo

Predsjedništvo SDA se osvrnulo na PISA istraživanje na sjednici održanoj 16. decembra. Kao zaključak sjednice je navedeno da "traže kurikularnu reformu i koordinaciju obrazovnih politika i praksi na svim nivoima vlasti u Bosne i Hercegovine, kao i usvajanje i implementaciju evropskih standarda u obrazovanju." 

PISA istraživanje, formiranje vlasti: O čemu je raspravljalo Predsjedništvo SDA

SDP: Trebaju nam škole za život i rad, a ne za ocjene

Za Socijaldemokratsku partiju (SDP) rezultati su posljedica "nedjelovanja, neulaganja i površnog bavljenja gorućim pitanjima u obrazovanju". U odgovoru za portal Radiosarajevo.ba su istakli da rezultati pokazuju "poražavajuće stanje u obrazovnom sistemu".

Razlog za ostvarene rezultate su opisali ovako:

"Krivca ne treba tražiti unutar sistema, nego u njegovoj fragmentiranosti i neujednačenosti pristupa, u pogrešnim i etnonacionalnim politikama i pristupu obrazovanju. Naš sistem obrazovanja je zastario, u savremenom svijetu obrazovanje prati i odgovara na procese u društvu, jer obrazovanje predstavlja osnovu za njegov razvoj. Odsustvo kvalitetnih nastavnih planova i programa fokusiranih na učenička postignuća, odsustvo evaluacije postignuća, nedostatak afirmacije kvaliteta i talenta, nedostatak kontinuiranog usavršavanja nastavnog kadra, nedovoljno cijenjen i plaćen posao nastavnika, birokratizacija nastavničkog zanimanja i slično samo su neki od razloga loših rezultata."

Zato su ukazali na to da su, kako su naveli, nedovoljnu ocjenu dobili svi od donosilaca politika do onih koji sjede u školskim klupama.

Obrazložili su svoje rješenje za probleme u školstvu.

"Stoga je neophodno, dok još imamo mlade u zemlji, mijenjati sistem obrazovanja, pokrenuti reformske procese tako da obrazovanje i doneseni kurikulum odgovaraju zahtjevima savremenog doba, da njeguju učenička postignuća i funkcionalno znanje. Istovremeno je neophodno jačati nastavničke kompetencije i autonomiju. Mnoštvo je koraka koje treba napraviti da bismo se pokrenuli s mrtve tačke i mladima omogućili škole za život i rad, a ne za ocjene", zaključili su u SDP-u.

Kojović: Da li ćemo učestvovati u PISA istraživanju 2021?

Odgovore iz Naše stranke (NS) nismo dobili, ali je predsjednik ove stranke i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Predrag Kojović prethodno u javnosti komentarisao rezultate PISA-e.

I za Kojovića je obrazovanje loše - "nije jedinstveno, ali je jednako loše u cijeloj državi". Ukazao je na to da su istraživanjem dobijene preporuke šta i kako mijenjati u školstvu.

Predrag Kojović: Da li će BiH učestvovati u PISA istraživanju 2021?

Postavio je pitanje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

"Dokaz da li smo išta na tom putu uradili bit će naredna PISA testiranja, a sljedeće je 2021. godine. Da bi Bosna i Hercegovina mogla učestvovati, potrebna je odluka Predsjedništva. Teško je vjerovati da će se neko ozbiljno posvetiti provođenju PISA preporuka ako njegov rad ne bude evaluiran i ne bude imao jasne pokazatelje učinka. Obrazovanje će, u najboljem slučaju, ostati nekvalitetno kao i sada ili još dublje propadati", upozorio je predsjednik NS-a. 

Ipak, odgovori iz drugih političkih stranaka su izostali. Demokratska fronta (DF), Savez za bolju budućnost (SBB), Narod i pravda (NiP), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Srpska demokratska stranka (SDS) nisu odgovorili na naš upit do trenutka objavljivanja članka. Ove političke stranke se uopće nisu oglasile po ovom pitanju.

Svaki drugi 15-godišnji učenik funkcionalno nepismen

Programme for International Student Assessment ili PISA istraživanje je provedeno 2018. godine u 79 zemalja svijeta. Bosna i Hercegovina je bila država u kojoj je prvi put provedeno ovakvo istraživanje. 

Istraživani su čitalačka i matematička pismenost, kao i pismenost iz prirodnih nauka 15 godišnjih učenika. Bilo je obuhvaćeno 6.480 učenika - 3.148 djevojčica i 3.332 dječaka u 213 osnovnih i srednjih škola u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zauzeli smo 62. mjesto. Iz zemalja u regiji, lošiji su samo đaci u Sjevernoj Makedoniji i Kosovu. U pismenosti iz prirodnih nauka, Bosna i Hercegovina je najlošija. To znači da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Prvo mjesto dijele Kina i Singapur. Za testiranje je 2018. izdvojena jedna marka po učeniku. 

PISA: Svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, neophodna hitna reforma

Istraživanje se provodi od 2000. godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD). U Bosni i Hercegovini ga je provela Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) uz podršku nekoliko država i međunarodnih institucija. 

Provodi se svake treće godine. Sljedeće bi trebalo biti 2021. Da li će se to desiti zavisi od toga da li će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine potpisati ugovor čime će se to i omogućiti.