Kako popuštati mjere: Ovo su savjeti koje su njemački naučnici poslali Angeli Merkel

Njemačka Nacionalna akademija nauka sačinila je dokument sa jasnim planom za normalizaciju života tokom pandemije. Njihovi prijedlozi će izazvati burne debate, ali bi Vlada u Berlinu mogla da ih posluša.

U posljednjem javnom nastupu pred Uskrs, njemačka kancelarka Angela Merkel nije krila da mnogo nade polaže u savjete Nacionalne akademije nauka „Leopoldina“. Tek kada se čuje njihovo mišljenje, rekla je Merkel, moći će se donijeti zaključak o tome kako i kada ukidati mjere izolacije.

Akademici su sada završili prijedlog na 19 stranica, a pojedini mediji prenose detalje. „Moramo po svaku cijenu da izbjegnemo drugi talas zaraze“, rekao je Herald Haug, predsjednik Akademije, za Spiegel, javlja Deutsche Welle. „Želimo da u živoj političkoj debati zauzmemo miran i odmjeren stav koji građanima ipak ukazuje na pozitivne izglede.“

Akademici pišu da „optimalna zaštita zdravlja i skori povratak u društveni život nisu principijelno suprotstavljeni jedno drugom već se međusobno uslovljavaju“.

Dodaju da Savezna vlada mora da poštuje Ustavom zagarantovane slobode građana te da normalizuje život čim to dozvoli smanjenje broja novozaraženih i pod uslovom da zdravstveni sistem ima kapacitet da se stara i o njima, ali i o ostalim pacijentima.

Diskretno se kritikuje manjak podataka na osnovu kojih bi se pratilo stvarno širenje i opasnost od virusa te se zahtijeva da se reprezentativnim istraživanjem utvrdi koliko ljudi u Nemačkoj ima antitijela na korona-virus, to jest imunitet. Samo tako se, pišu akademici, mogu donijeti utemeljene odluke. Haug kaže da je važno posegnuti i za aplikacijama koje prate kretanje, ali uz vođenje računa o zaštiti privatnosti. „Zato korištenje aplikacija mora biti dobrovoljno i podaci moraju da se brišu nakon četiri sedmice“, rekao je on za Spiegel.

Prvo škole

Dokument je potpisalo 26 stručnjaka među kojima su neki od najuglednijih naučnika, ekonomista, sociologa ili filozofa prava u Njemačkoj.

Oni pišu da je neophodno otvoriti škole „što je moguće prije“, jer učenje kod kuće samo pogoršava već postojeću društvenu nejednakost. Preporučuje se da se najprije nastavi vrate učenici četvrtog razreda osnovne škole, koje na jesen očekuje izbor između gimnazije ili druge škole. Prema dokumentu, najprije se valja koncentrisati na matematiku i njemački, učenici bi trebalo da na časove dolaze sa maskama te da grupe ne broje više od petnaest đaka.

Prema savjetu „Leopoldine“, vrtići sve do ljetnjeg raspusta treba, kao i sada, da primaju samo djecu onih koji moraju na posao, poput medicinskih radnika ili policajaca. Naučnici objašnjavaju da mala djeca ne bi mogla disciplinovano da nose maske te bi tako bila prevelika opasnost da prenesu virus roditeljima ili baki i djedu. Obavezno nošenje maske se predlaže i za prodavnice i restorane. „Svaki građanin bi trebalo da ima takvu zaštitu uz sebe i da je nosi kada minimalna distanca ne može da bude ispoštovana“, recimo u supermarketu ili na poslu.

Preporučuje se da, kada je to moguće, ljudi i dalje rade od kuće. Ako moraju u kancelarije ili fabrike, onda da se organizuje rad u smjenama, kako bi u prostorijama bilo što manje ljudi na što većem odstojanju. Dobro bi bilo, pišu, da u smjenama rade uvijek iste kolege, kako ne bi došlo do velikog miješanja. Isti princip – odstojanje i maska – trebalo bi da važi u autobusima, vozovima ili avionima.

Odbijaju euro-obveznice

Nacionalna akademija traži brze mjere za oživljavanje privrede kroz niz poreskih olakšica. Preporučuju da se sasvim ukine solidarna doplata – koju građani sa zapada zemlje plaćaju za oporavak pokrajina koje su pripadale DDR-u – što bi moglo da izazove trzavice u vladajućoj koaliciji Demohrišćana i Socijaldemokrata. Naime, SPD insistira na tome da deset odsto najbogatijih i dalje plaćaju tu dažbinu.

Stručnjaci su zadržali konzervativni stav po pitanju finansijske pomoći za druge države EU. Oni se zalažu za pomoć i povoljne kredite Evropske investicione banke ili Evropskog mehanizma stabilnosti, ali odbacuju takozvane korona-obveznice, zajedničke obveznice zemalja eurozone, koje zahtijevaju Francuska, Španija i Italija.

Na kraju, istraživači upozoravaju da se ne potcijene posljedice zabrane kontakta po fizičko i psihičko zdravlje građana. Psihičko opterećenje bi, pišu, popustilo ukoliko bi građanima bila predočena perspektiva izlaska iz krize.

Kancelarka Merkel će se u utorak posavjetovati sa ministrima privrede, finansija i zdravlja, a u srijedu razgovara sa pokrajinskim premijerima. Tada bi moglo da bude utanačeno šta će Njemačka preduzeti na kraju uskršnjeg raspusta iduće sedmice. Savjeti Akademije nauka će očigledno imati veliku težinu. No ukoliko odluči da ih slijedi, njemačka Vlada će biti pred divovskim logističkim izazovom – naime, biće potrebne milijarde zaštitnih maski.