Otvoreno | Adnan Ćerimagić: Ko blokira evropski put BiH?

Čelnici i čelnice EU-a sastat će se u Bruxellesu. Tokom dvodnevnog zasjedanja (18. i 19. decembra) održat će strateške rasprave o Ukrajini, sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, proširenju i geoekonomskoj situaciji u EU-u. Na dnevnom redu Evropskog vijeća bit će i Bliski istok, evropska obrana i migracije.

U medije je ranije dospio Nacrt zaključaka Evropskog vijeća o BiH u kojem je, uz ostalo, kritizirana sporost reformi, te povlačenje neustavnih zakona Narodne skupštine RS-a.

Istovremeno, lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana usvojili su 17. decembra zajedničku deklaraciju nakon Samita EU–Zapadni Balkan u Briselu, potvrđujući strateško partnerstvo i punu posvećenost politici proširenja. Kako su prenijeli mediji, deklaracija ističe da Samit reafirmira snagu odnosa između EU-a i Zapadnog Balkana, naglašavajući da ruski agresivni rat protiv Ukrajine i rastući geopolitički izazovi dodatno podcrtavaju potrebu za jačanjem veza.

Trending

Zagađenje zraka | Zavod za javno zdravlje KS izdao preporuke za zaštitu radnika na otvorenom

Poruke iz Brisela nisu nejasne niti dvosmislene

Kakva su realna očekivanja od evropskog puta BiH, u kojoj mjeri su prepoznati unutarnji destabilizatori i kakva je uloga bosanskih susjeda, te šta je realna EU perspektiva za našu zemlju, za portal Radiosarajevo.ba govori Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan u ekspertskoj organizaciji Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI).

"Evidentno je da se u ovoj fazi evropskog puta Bosne i Hercegovine mora najprije razjasniti jedno osnovno pitanje: šta tačno Evropska unija očekuje i pod kojim uslovima je spremna napraviti sljedeći korak. U tom pogledu, poruke iz Brisela nisu nejasne niti dvosmislene", govori Ćerimagić.

Imenovanje glavnog pregovarača

Podsjeća da Evropska unija (EU) očekuje usvajanje dva ključna zakona: zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i zakona o sudovima Bosne i Hercegovine.

Prije 1 dan

Propao još jedan pokušaj usvajanja europskih zakona: Krišto ih povukla s dnevnog reda sjednice VM

"Ti zakoni moraju biti u potpunosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije. U tim preporukama ne postoji prostor za proizvoljna tumačenja ili parcijalna rješenja. Samo zakoni koji u cijelosti ispunjavaju te standarde smatrat će se usvojenim u smislu ispunjavanja evropskih uslova".

Drugo, kako veli, jasno očekivanje odnosi se na imenovanje glavnog pregovarača.

"Ne radi se samo o izboru osobe koja ima političku širinu i sposobnost saradnje, već o jasno definisanoj funkciji s preciznim mandatom. Bez toga, glavni pregovarač ne može djelovati na način koji Evropska unija smatra ozbiljnim i vjerodostojnim", napominje.

Nema diskriminacije

Smatra važnim naglasiti da se Bosna i Hercegovina u ovom trenutku prvi put nakon dugo vremena suočava s očekivanjima koja su uporediva s onima koja su u istoj fazi procesa postavljena drugim kandidatima, prije svega Ukrajini i Moldaviji.

"Tvrdnje o diskriminaciji više nemaju realno uporište. Standardi su isti, a odgovornost za ispunjavanje uslova leži isključivo u domaćim institucijama", podvukao je.

Ako ti uslovi budu ispunjeni, Bosna i Hercegovina zaista može očekivati konkretne korake s evropske strane.

"Evropska komisija bi započela tehnički proces pripreme za pristupne pregovore i državama članicama dostavila nacrt pregovaračkog okvira. Taj dokument definiše pravila, procedure i ciljeve pregovora od početka do kraja. Nakon što države članice jednoglasno usvoje konačnu verziju okvira, može se održati prva međuvladina konferencija i formalno otvoriti pristupni pregovori", ističe Ćerimagić.

Dvogodišnje pripreme

Na osnovu nove metodologije proširenja i iskustava Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine i Moldavije, faza tehničke pripreme trajala bi najmanje dvije godine.

"U tom periodu Evropska komisija bi detaljno objašnjavala institucijama u Bosni i Hercegovini šta se od zemlje očekuje, dok bi Bosna i Hercegovina istovremeno predstavljala vlastiti ustavni poredak, zakonodavstvo, standarde i administrativne kapacitete. Te pripreme bi otvorile put ka otvaranju takozvanih klastera, odnosno grupa pregovaračkih poglavlja, u okviru kojih bi započeli stvarni pregovori o članstvu", objašnjava naš sagovornik.

Prije toga, nastavlja Ćerimagić, obje strane morale bi se usaglasiti o nekoliko zajedničkih mapa puta, uključujući one koje se odnose na demokratiju i vladavinu prava, ali i na pitanje institucionalne funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, koje se, iako rijetko javno, intenzivno razmatra u evropskim krugovima.

"Tokom ovog perioda, domaće institucije i političko rukovodstvo morale bi se ozbiljno suočiti s pitanjima koja godinama ostaju neriješena: presudama iz grupe ‘Sejdić–Finci’, reformom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i budućnošću međunarodnog nadzora, uključujući Ured visokog predstavnika. Ne bi se nužno zahtijevalo da se sva ta pitanja konačno riješe u naredne dvije godine, ali bi morao postojati jasan i vjerodostojan plan koji definiše kada i kako će rješenja biti postignuta", napominje Ćerimagić.

O budućnosti EU puta bez Dodika

Istovremeno, važno je razumjeti i pristup koji Evropska komisija trenutno primjenjuje prema Bosni i Hercegovini.

"Uslovi za naredni korak namjerno su postavljeni na nivou državnih institucija, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine, bez zahtjeva za paralelne reforme na entitetskom ili kantonalnom nivou. Time je odgovornost jasno fokusirana. Od aprila ove godine, komesarka za proširenje Marta Kos otvoreno je poručila da se razgovori o ispunjavanju ovih uslova i o budućnosti evropskog puta neće voditi s Miloradom Dodikom. Istovremeno, Evropska komisija očekuje da sve stranke koje čine Vijeće ministara, uključujući SNSD, rade zajedno na pronalaženju rješenja", naglasio je.

Jasno imenovati krivce

Do sada je EU svjesno izbjegavala da javno imenuje političke aktere ili strukture koje blokiraju napredak.

"Takav pristup imao je dva razloga: uvjerenje da je kompromis i dalje moguć bez javnog prozivanja, te specifičan mandat Specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini, čija je uloga da okuplja političke aktere za pregovaračkim stolom", tvrdi naš sagovornik.

Međutim, upozorava, politički kontekst se promijenio.

"Otvoreni napadi na Evropsku uniju, njenu Delegaciju i Specijalnog predstavnika, koji dolaze iz Banje Luke, uključujući i od predstavnika u Vijeću ministara, ozbiljno dovode u pitanje održivost dosadašnjeg pristupa. Moja procjena je da, ukoliko do marta naredne godine ne dođe do stvarnog napretka, realno je očekivati da Evropska unija preispita svoj pristup prema Bosni i Hercegovini", konstatirao je.

U slučaju nastavka napada i potpunog izostanka rezultata, zaključuje Ćerimagić, ne može se isključiti da EU institucije zaključe kako je došlo vrijeme da se jasno i javno kaže ko blokira napredak i ko snosi političku odgovornost za zaustavljanje evropskog puta Bosne i Hercegovine.