Gradonačelnica Sarajeva ispunila obećanje: Objavljen tender za spomenik na Kazanima

Objavljen tender za idejno rješenje za podizanje spomenika na Kazanima.

Gradska uprava Sarajeva objavila je danas tender za idejno rješenje za podizanje spomenika na lokalitetu Kazani, a rok za dostavu ponuda je 40 dana od objave, odnosno do 18. juna 2021. godine, piše Detektor.ba.

“Idejno rješenje je osnov za pribavljanje urbanističke saglasnosti. Odabrano rješenje se po dobivanju urbanističke saglasnosti i saglasnosti komunalnih preduzeća razgrađuje na nivo Glavnog projekta koji se povjerava autoru idejnog rješenja. Po ishodovanju građevinske dozvole može se pristupiti objavi tendera za izvođenje radova i u konačnici pristupiti realizaciji”, saopćeno je iz Gradske uprave.

U tenderskoj dokumentaciji se navodi da je svrha i cilj konkursa odati počast sarajevskim civilima koji su tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. na lokalitetu jame Kazani na Trebeviću dovedeni i ubijeni, a jama je korištena kao grobnica.

Tačan broj žrtava, kako stoji u dokumentu, još uvijek nije poznat.

U dokumentaciji se također navodi da se na platou na kojem je predviđeno postavljanje odgovarajućeg spomen-obilježja nalazi jama velike dubine što predstavlja opasnost za posjetioce, te je neophodno kao sastavni dio rješenja predvidjeti odgovarajuću zaštitnu ogradu.

Ukupan fond nagrada, stoji u dokumentaciji, za idejno rješenje spomenika na Kazanima iznosi 4.000 konvertibilnih maraka, a konkursna komisija će iznose od 2.500, 1.000 i 500 KM dodijeliti za prve tri nagrade.

Gradsko vijeće u Sarajevu je krajem prošle godine uvrstilo spomen-obilježje žrtvama na Kazanima u plan spomenika koje će finansirati i graditi u 2021. godini, o čemu je pisala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BIH).

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je nedavno na svom Twitter profilu objavila da je “odlučna da će spomen-ploča nevinim žrtvama biti postavljena u toku njenog mandata”.

Za ubistva na Kazanima te neprijavljivanje krivičnog djela i počinilaca tokom i neposredno nakon rata je osuđeno 14 pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH kojom je komandovao Mušan Topalović Caco.

Iz jame na Kazanima nakon rata su, u više ekshumacija, izvađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina.

Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.