Nedostatak zakonske zaštite: Novinarke u BiH suočene s učestalim napadima

Udruženje BH Novinari predstavilo je danas rezultate sveobuhvatnog istraživanja "Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini", provedenog uz podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta SafeJournalists.

Istraživanje donosi detaljan uvid u oblike profesionalnog i rodno zasnovanog nasilja kojima su novinarke u BiH izložene, te analizu postojećih mehanizama zaštite i njihovih ključnih nedostataka.

Istraživanje pokazuje da su novinarke u BiH svakodnevno izložene različitim vidovima nasilja – od verbalnih napada i online prijetnji, do fizičkih napada, uz snažnu rodnu komponentu. Od početka 2021. do kraja 2024. godine zabilježeno je 132 napada na novinare/ke, od čega je 31 bilo direktno usmjereno na novinarke, dok je 21 napad bio usmjeren na grupe novinara/ki. Stvarni broj napada, međutim, znatno je veći, jer većina novinarki napade ne prijavljuje zbog nepovjerenja u sistem i straha da će biti percipirane kao žrtve.

Trending

Preminuo kontroverzni FIlip Mihalić koji je optužen za krivotvorenje testova na koronavirus

"Ovo je prvi izvještaj ovakve vrste koji su uradili BH novinari u okviru regionalne mreže Safejournalists. Cilj istraživanja je da otvori temu nasilja nad novinarkama i inicira javnu debatu o zaštiti sigurnosti novinarki s obzirom da se nasilje nad njima ne pepoznaje uvijek kao rodno zasnovano nasilje te da zajedno vidimo kako pronaći adekvatne mehanizme koji će doprinijeti većoj sigurnosti i boljem radno-pravnom statusu novinarki", kaže Borka Rudić, generalna tajnica BH Novinara.

Žene koje rade u medijima su često na meti raznih oblika rodno zasnovanog nasilja koje duboko ugrožavaju ne samo njihov profesionalni rad, nego i psihičko i fizičko zdravlje i blagostanje, navela je Lajla Zaimović Kurtović, istraživačica na projektu i autorica izvještaja.

12.11.25. 19:44

Oglasili se BH Novinari povodom zabrane ulaska Avdi Avdiću u Hrvatsku

Iako BiH posjeduje zakonodavni okvir koji pokriva pitanja krivične odgovornosti, nediskriminacije, prevencije nasilja i rodne ravnopravnosti, i dalje ne postoji zakon koji pruža zaštitu žrtvama rodno zasnovanog nasilja izvan porodičnog konteksta, niti zakon koji bi novinarima i novinarkama osigurao zaštitu zasnovanu na specifičnostima njihove profesije. Dodatni problem predstavlja i neusklađenost domaćih propisa s Istanbulskom konvencijom.

"Broj slučajeva napada na novinarke u BiH je u porastu tokom proteklih godina, kako na terenu, tako i u redakcijama. Najčešći zabilježeni oblik nasilja koje novinarke prijavljuju su verbalne i online prijetnje koje su često rodno zasnovane, dok novinari, pored prijetnji, češće trpe i fizičke napade. Novinarke su izložene nasilju i zbog svog spola i zbog posla koji obavljaju.

I pored detaljnog pravnog i međunarodnog okvira u BiH koji može regulirati ova pitanja, problem je u njegovoj neadekvatnoj primjeni. Određeni napredak je ostvaren u posljednje dvije godine imenovanjem kontakt tačaka u Tužilaštvima i policijskim agencijama širom BiH čiji je zadatak da unaprijede sigurnost novinara/ki. Međutim, novinari/ke su i dalje nezadovoljni efikasnošću istraga, a poseban problem je online nasilje koje još uvijek na neki način predstavlja sivu zonu i nije dovoljno zakonski regulirano", kazala je Lajla Zaimović Kurtović.

Generalna percepcija novinarki jeste da su one više izložene nasilju od svojih muških kolega, i da to nasilje često sadrži rodno zasnovane elemente. Također, novinarke su češće izložene nasilju za vrijeme rada na terenu, nego u redakcijama. Osobe od kojih se novinarke osjećaju najugroženijim su političari i osobe na pozicijama moći, kao i osobe upletene u kriminalne radnje koje bi mogle biti ugrožene istraživačkim novinarstvom.

Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine ističe da je istraživanje BH novinara dobro detektovalo probleme sa kojima se domaće institucije suočavaju u sprečavanju rodno zasnovanog nasilja i procesuiranja počinilaca ovih krivičnih djela.

"Potrebno je više raditi na sistemu zaštite žena koje su izložene višestrukoj diskriminaciji, gdje spadaju i novinarke kojima treba posvetiti posebnu pažnju s aspekta zaštite po Istanbulskoj konvenciji. U posljednjih godinu dana postignut je određeni napredak u uvođenju novih zakonskih normi u ovoj oblasti, ali mora se kontinuirano nastaviti raditi i to je naša obaveza", rekao je Mandić.

Prema riječima Jasminke Džumhur, ombudsmenke za ljudska prava, zakone smo većinom donijeli, ali problem su institucije i njihovi kapaciteti te jasne procedure.

"U pogledu zakonodavstva slika nije ružičasta, posebno u posljednje dvije godine. Recimo, počeli smo prihvatati kao činjenicu da se odustalo od zakona o zaštiti diskriminacije u Republici Srpskoj. Želim da ovaj izvještaj koji danas prezentiramo bude samo polazna osnova za naredne izvještaje u kojima ćemo se osim žrtava napada fokusirati i na one koji napadaju i javno ih posramiti, da vidimo kakav je to profil ljudi", naglasila je Džumhur.

Kroz fokus grupe, intervjue i analizu prakse institucija, istraživanje nudi niz preporuka usmjerenih ka unapređenju sigurnosti novinarki u BiH. Najvažnije preporuke uključuju:

Preporuke za medije i medijske organizacije:

• pokretanje kampanja za povećanje svijesti o rizicima i dostupnim mehanizmima podrške;
• razvijanje rodno osjetljivih politika unutar redakcija;
• snažnije zagovaranje regulacije online nasilja;
• iniciranje zakonskih izmjena koje bi novinarima/kama priznale status osoba od javnog značaja.

Preporuke za institucije:

• regulacija online nasilja i harmonizacija propisa na svim nivoima;
• jačanje provedbe zakona o zaštiti od rodno zasnovanog nasilja;
• usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim standardima;
• izmjene krivičnog zakonodavstva radi definisanja statusa i veće zaštite novinara i novinarki.
• Predstavljeni nalazi još jednom potvrđuju hitnu potrebu za sistemskim rješenjima koja će omogućiti sigurnije profesionalno okruženje za novinarke u Bosni i Hercegovini.

Ovim događajem BH Novinari su se pridružili  obilježavanju 25.novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i kampanji "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja". U okviru kampanje, BH Novinari će promovirati nalaze ovog istraživanja te objaviti  izjave 16 novinarki o njihovim strategijama i modelima borbe protiv profesionalnog i rodnog nasilja kojem su svakodnevno izložene žene u medijima.