Nakon fetve IZBiH o GMO-u: Razlozi i posljedice zabrane u BiH

J. M.
Nakon fetve IZBiH o GMO-u: Razlozi i posljedice zabrane u BiH
Fetva Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini o zabrani genetski modificiranih proizvoda izazvala je dosta reakcija u javnosti.

"Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH utvrđuje da se genetski modificirani organizmi svrstavaju u kategoriju sumnjivih – mešbuh proizvoda i kao takvi se ne mogu koristiti za ishranu ljudi i životinja čije su meso proizvodi dozvoljeni – halal", objavljeno je u Zaključku o statusu GMO-a.

Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić, viša naučna saradnica, šef Laboratorija za GMO i biosigurnost hrane na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, i sama je bila konsultirana od Rijaseta IZ-a.

"U donošenju fetve o GMO učestvovao je tim stručnjaka raznih oblasti, među kojima je bila i moja malenkost. Svoj doprinos dala sam isključivo s aspekta biologije/genetike. U procesu donošenja fetve, Rijaset IZ je sagledao sve aspekte i odlučio kako je odlučio. Tim činom nikoga zakonski ni na šta ne obavezuje, pridržavanje te preporuke je dobrovoljnog karaktera i ne ugrožava nikoga", objašnjava za naš portal.

Dr. Durmić-Pašić ukazuje da izraz GMO samo determinira metodologiju kojom je izmijenjena neka biljka (ili životinja, mikroorganizam).

"Iz izraza GMO ne možemo donijeti nikakve zaključke o upotrebi, namjeni, sigurnosti, koristi i slično. Odluke bi trebalo donositi za svaki GMO (transformacijski događaj) zasebno, poznajući konkretan organizam i tip modifikacije."

adaleta_durmic_pasic.JPG - undefined

Doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić (Radiosarajevo.ba)

Pomalo neočekivano, fetva Rijaseta IZ BiH najveći problem stvorila je domaćim proizvođačima stočne hrane od kojih se sada traži da tržištu ponude stočnu hranu koja ne sadrži GMO u soji. To je vrlo teško postići, pa neki od domaćih proizvođača stočne hrane govore o favoriziranju konkurencije iz drugih zemalja, gdje nema prepreka za GMO u soji.

"BiH je mala država i mali igrač s aspekta tržišta i poljoprivredne proizvodnje. Svjetska proizvodnja GMO soje je toliko obimna da kompletna bh. proizvodnja može biti samo kap u moru. Smatram da je ekonomski daleko smislenije tražiti svoje mjesto u proizvodnji non-GMO soje. Sa druge strane, potrošnja soje u stočnoj hrani prevazilazi kapacitete domaće proizvodnje tako da veće količine uvozimo. Jako je teško, gotovo nemoguće, obezbjediti dovoljne količine non-GMO soje", govori naša sagovornica.

Dr. Durmić-Pašić ne želi se svrstati u neki od dva "suprotstavljena tabora" – ZA ili PROTIV GMO-a u BiH.

"Smatram da GMO ne treba apriori niti odbijati niti prihvatati. Jednostavno, za svaku pojedinačnu modifikaciju treba odvagati potrebe bh. poljoprivrede i tržišta te potencijalne rizike po zdravlje i okoliš. Tako je, uostalom, koncipiran i pravni okvir EU a i BiH", kaže doc. dr. Adaleta Durmić-Pašić.

Jelena Kalinić, potpredsjednica Društva za promociju prirodnih nauka "Nauka i svijet", te član Odbora Balkanske mreže naučnih novinara, upozorava na pomalo histerični strah od GMO-a, najčešće baziran na spornoj i odbačenoj Seralinijevoj studiji iz  2007. godine koja je pokušala pokazati da GMO kukuruz pospješuje stvaranje tumora kod miševa.

Jelena_Kalinic_4.jpg - undefined

Jelena Kalinić (Radiosarajevo.ba)

"Činjenica je da vladajući naučni konsensus  ne smatra genetički modificirane organizme  ili hranu dobivenu iz GMO-a štetnom po ljudsko zdravlje. Pomoću GMO-a dobivaju se i ljudski insulin i neke vakcine te bi potpuno odbijanje upotrebe GMO bilo štetno po napredak civilizacije", kaže Jelena Kalinić.

Procenat GMO soje u ukupnom uzgoju ove uljne biljke je 79 procenata. Soja se najčešće spominje u priči o genetički modificiranim proizvodima, ali nije jedina...

"Iz GMO je kukuruzni sirup koji se koristi u konditorskim proizvodima i za izradu napitaka,  te većina lecitina koji su emulgator u mnogo proizvoda. Međutim, porijeklo ovih proizvoda - da li su iz GMO ili ne - ne može se dokazati jer se nema iz čega dokazati: Ne sadrže DNK. Naime, da bi se dokazalo da je nešto GMO, moramo imati sačuvanu DNK i onda pokušavamo dokazati postojanje strane, ubačene DNK. Isto je i sa sirevima - mogu se proizvesti iz enzima dobivenog od GMO, ali taj enzim ne sadrži DNK, pošto je u pitanju protein", objašnjava Jelena Kalinić.

Ukazuju da je u slučaju GMO-a "problem neznanje, podilazak emocijama umjesto racionalnom sudu".

GMO_ohioonline.jpg - undefined

Foto: ohioline

"Strah od GMO-a potpiruju i mediji šireći neosnovane tvrdnje, ne konsultirajući struku. Stalno se stavljaju  ilustracije povrća i voća probodenih iglama, slike koje ne odgovaraju naučnoj stvarnosti, a dodatno šire i strah od vakcina", poručuje Jelena Kalinić.

Rasprava o GMO-u škakljiva je tema i u zemljama s mnogo više sluha za sučeljavanje različitih mišljenja. Još dugo neće biti konsenzusa da li je riječ o "opravdanoj zabrinutosti za ljudsku ishranu i zdravlje" ili "interesnim lobijima koji plaše stanovništvo"...

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije