Muftija Grabus: Ramazan je jedan inspirativni period koji nas preobražava

Radost koju mi razumijevamo iz Božijeg stvaranja različitosti na ovom svijetu omogućava nam da svoju radost dijelimo i sa ljudima koji nisu istog uvjerenja ili vjerovanja kao što smo mi, zato što dijelimo taj insanijjet, dijelimo ljudskost i bratstvo ljudskog roda. Svi su ljudi isti, kao takve ih trebamo gledati i pokušati tu radost svog Bajrama podijeliti sa svim nama dragim ljudima, komšijama i sa cijelim ljudskim rodom koji želi živjeti u miru, poručuje u bajramskom intervjuu za Anadoliju (AA) Nedžad ef. Grabus, sarajevski muftija i redovni profesor na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije Fakulteta islamskih nauka (FIN) u Sarajevu.

Muslimani večeras s ezanom za akšam-namaz ispraćaju mubarek mjesec ramazan, najodabraniji mjesec u islamskom kalendaru, koji često vole nazvati i “najdražim gostom”. Sutra, kao krunu ramazana, tokom kojeg su se sustezali od jela i pića, tjelesnih užitaka, ružnog govora, dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika.

Ramazan je blagoslovljeno vrijeme duhovnog pročišćenja s namjerom da se čovjek duhovno uzdigne i postigne stupanj takve čistote koja ga približava Gospodaru svjetova, kaže na samom početku razgovora muftija Grabus. Pojašnjava da je Kur’an, čija je objava također počela u ramazanu, objavljen čovjeku, što podrazumijeva susret nebeskog i zemaljskog svijeta.

Trending

"Jedna si jedina, moja domovina": Bila jednom jedna himna

“Zemaljski svijet je materijaliziran i on je kao takav opterećen različitim ovodunjalučkim dimenzijama koje često, dimenziju koju ima čovjek, dušu zaustavljaju u tom pokušaju da se ona uzdigne i približi svome izvoru. Ramazansko vrijeme je vježba duha, kako i na koji način se čovjek može osloboditi tih dunjalučkih okova. S obzirom da je Kur’an objavljen iz svijeta koji je izvan ovog zemaljskog u zemaljski, onda nam se sve te dove, koje su u skladu izricane u toku mjeseca ramazana i koje postaju jedna velika harmonija, stope u bajramski susret vjernika koji su sretni i očišćeni od grijeha tokom ramazana, zahvalni Allahu dž.š. na svim blagodatima koje im je podario”, kaže Grabus,

Ramazan kao pravovremeni Božiji dar

Nakon dva ramazana u okolnostima pandemije koronavirusa tokom kojih su bili uskraćeni za zajedničko obavljanje molitve u džamijama, muslimani ove godine s velikom radošću dočekali su ramazan, sretni što ga ponovo žive “punim plućima”. To nam potvrđuje i muftija Grabus, koji je tokom ramazana imao priliku posjetiti brojne džemate na području glavnog grada Bosne i Hercegovine i susresti se s vjernicima.

“Bilo je primjetno da su ljudi izuzetno radosni, zarad susreta kojeg su mogli ostvariti unutar džamija, ali i sa svojim prijateljima. Radosni što im je Allahova dž.š. milost ponovo bila bliska i dostupna na način njezine manifestacije kroz zajednicu vjernika. Bilo je primjetno u svim mjestima koja smo posjetili da su ljudi ponovo zadihali punim plućima jer su dvije godine bili spriječeni obavljati i teravije i druge ibadete u džematu.

Bila je prisutna opća razdraganost i radost, vidjeli smo puno omladine i dječice, što znači da nam je ramazan bio dar od Allaha dž.š. i da nam je došao u najbolje vrijeme nakon svih tih depresivnih procesa kroz koje smo prolazili u posljedne dvije godine. Hvala Bogu i nadamo se da smo svi toliko duhovno osnaženi da smo ponovo spremni na različita dunjalučka iskušenja i velike izazove na prostorima gdje živimo”, poručuje Grabus.

Kakva je to energija koju u sebi nosi ramazan, pitali smo također muftiju Grabusa. Često svjedočimo da mnogi ljudi koji vode bitke i s najvećim porocima, upravo u danima ramazana uspijevaju vrlo odlučno da se tome odupru i od tih poroka distanciraju. Grabus, pojašnjavajući ovaj fenomen, prije svega, podsjeća kako je u hadisima Muhammeda a.s. i generalno kroz Kur'an dosta govora posvećeno ramazanu, te podvlači kako ta energija nije ništa drugo nego Božiji dar.

“Mi tu posebnu energiju razumijevamo upravo kao Allahov dž.š. dar, jer unutar našeg razumijevanja svijeta postoji takozvana sveta geografija ali postoje periodi u danu, u sedmici, mjesec ramazan, kao posebni darovi koje Allah dž.š. daje ljudima“, kaže Grabus, te nastavlja:

“Mi smo vidjeli to na primjeru ramazana koliko je on mobilizirajući za zajednicu vjernika, ne samo u praktičnom smislu, već i u nekim društvenim manifestacijama, koliko energije oslobodi taj mjesec. Nema nijednog autoriteta, bez obzira koliko je karizmatičan, da može tako ljude okupiti oko sebe i da ih može držati uz sebe svih 30 dana.

Zato je ramazansko vrijeme podareno od Allaha dž.š. a energija koju dobivamo i objava koju dobivamo, nije od ovog svijeta, nije zemaljska, nego je objavljena iz svijeta koji je nama nedostupan, kojeg ne možemo u potpunosti razumjeti niti shvatiti, a u kojeg vjerujemo. Svjesni smo da je ta energija i poruka koja dolazi kroz Kur'an uspjela preživjeti stoljeća. Kada bi se mi sada susreli s nekim ashabom koji je slušao Kur'an prije 1.400 godina mi bi automatski osjetili istu emociju, jer smo povezani kroz tu transcedentnu Božiju riječ koja je podarena prolaznom čovjeku.“

Mi smo Bošnjaci, Evropljani, ali u konačnici Božija stvorenja

Ono što se posebno isticalo u porukama tokom ovog ramazana, pa i u obraćanjima muftije Grabusa vjernicima tokom njegovih posjeta džematima, jeste stavljanje težišta na čuvanje domovine, čuvanje države Bosne i Hercegovine i jačanje njenih institucija. Na pitanje koliko je značajno promišljati i o ovim temama tokom samog ramazana, te biti svjestan važnosti domovine i države, naročito u vremenu kada Evropom divlja rat, Grabus odgovara:

“Mi vjernici nastojimo s optimizmom gledati na ovaj svijet, jer je islam, vjera kao takva, vjera optimizma. Vjerujemo da nam je Allah dž.š. dao određenu ulogu na ovom prostoru. U kontekstu našeg prostora gdje živimo, na ovom dijelu jugoistočne Evrope, imamo iskustvo i naših predaka ali i naše vlastito iskustvo u odnosu na sami kontekst prihvatanja određenih islamskih vrijednosti, ali i vrijednosti generalno društva u kojem živimo. Mi smo vjernici, muslimani na ovome području. Mi smo između ostalog i Bošnjaci, Evropljani, ali smo u konačnici Božija stvorenja i svi pripadamo jednom čovječanstvu koje dijeli vrijednosti ljudskoga roda.“

Dalje pojašnjava kako je islam objavljen od Allaha dž.š. i da on nikada ne prihvata nikakvu vrstu sile, nasilja, egoizma, koja ga može staviti pod neku vrstu kontrole, na način da to postane negativna energija. Čak su, dodaje, muslimani sposobni unutar vlastitog razumijevanja svijeta, da osude u svojim krugovima ljude koji na pogrešan način interpretiraju poruke islama.

“U tom jednom širem kontekstu, dakako da se procesi koji se događaju i na regionalnom, i evropskom i svjetskom planu tiču svih nas. Muslimani u BiH su često kolateralna šteta međunarodnih različitih odnosa i sukoba ali su, s druge strane, toliko snalažljivi da mogu razumijevati različite svjetove. Mi smo sposobni razumijevati i procese koji se događaju u muslimanskim zemljama ali i one u evropskim zemljama, zato što baštinimo oba ta identiteta. Otežavajuća okolnost u nekim našim uvjetima jeste što se nama pokušava nametnuti jedan sindrom da smo mi ovdje stranci i da mi ne pripadamo ovome prostoru, što je velika greška promotora takvih ideja. Ljudi koji imaju porijeklo na određenom prostoru, identificiraju se sa ovom zemljom, sa rodnom grudom, sa svojim porijeklom u konačnici, oni su sposobni i sebe artikulirati i u konačnici braniti i svoje vrijednosti i prostor u kome oni žive.

Zato je nama uvijek ramazan jedan inspirativni period koji nas 'preobražava'. Mi doživljavamo duhovnu obnovu i preobražavamo svoje duhovno i svako drugo stanje jer taj način vraćanja sebi kroz razumijevanje ovih vrijednosti u mjesecu ramazanu nam omogućava da postignemo jednu duhovnu stabilnost iz koje proizlazi onda intelektualna i svaka druga koja nam omogućava da razumijevamo ovaj svijet kao jedan dar od Allaha dž.š., kao prolaznu stanicu i, kako se to govori u predajama, da je ovo samo ahiretska njiva, da ovdje nastojimo posijati što više dobrog sjemena kako bismo ako Bog da bili spašeni i u konačnici imali blaženi vječni život, kako nam to obećava Uzvišeni stvoritelj“, ističe Grabus.

Svi ljudi su isti, pomažimo se u dobročinstvu a ne u grijehu i neprijateljstvu

Muslimani u Bosni i Hercegovini bajramsku radost nikada nisu smatrali isključivo svojom, već su se uvijek trudili podijeliti je i sa svojim komšijama, bez obzira koje oni vjere bili. Grabus ističe kako je specifičnost i prednost načina života u Bosni i Hercegovini ukorijenjenost upravo u toj različitosti.

“Poruke same naše vjere i pogleda na život su nam uvijek omogućavale da vlastitu emociju koju imamo u vjeri pokušavamo podijeliti sa svim dobrim ljudima. Zato je pitanje Bajrama pitanje opće radosti, to nije pitanje samo ljudi koji su muslimani, vjernici i koji odu na bajram-namaz. Dakako da je to najveća radost za ljude koji su uspjeli pobijediti sebe, ispostiti mjesec ramazan, osloboditi se određenih slabosti, vratiti se određenim vrijednostima, čuvati se etičkih i moralnih vrijednosti koje su važne za svakog muslimana i čovjeka općenito. Ta jedna opća radost koja se pojavi među ljudima u mahali, u gradu, selu, koja se podjeli sa svojim komšijama, je radost koja je utemeljena u Božijem stvaranju“, veli sarajevski muftija.

Grabus, u tom kontekstu, podsjeća i na jasnu kur'ansku poruku u kojoj Bog kaže: “A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere učinio.“

“Ta radost koju mi razumijevamo iz Božijeg stvaranja različitosti na ovom svijetu nam omogućava da svoju radost dijelimo i sa ljudima koji nisu istog uvjerenja ili vjerovanja kao što smo mi, zato što dijelimo taj insanijjet, dijelimo ljudskost i bratstvo ljudskog roda. To je važno. Mi imamo više identiteta unutar tog našeg identiteta i pripadnosti ljudskome rodu. Svi su ljudi isti, kao takve ih trebamo gledati i pokušati tu radost koju imamo za svoj Bajram podijeliti sa svim nama dragim ljudima, komšijama i sa cijelim ljudskim rodom koji želi živjeti u miru, jer nas Bog poziva kao ljude u kuću mira, to znači kuću spasa. Mi kao vjernici jedni drugima želimo mir, ne samo kada nazivamo selam, nego vjerujemo u Allaha dž.š. koji je izvor mira. Duhovni mir prelazi na porodični, komšijski. Gdje god su ljudi nemirni i gdje nema tog duhovnog mira, nema te vrste zadovoljstva, onda nastaju konflikti, sukobi, ratovi“, poručuje Grabus.

Podsjećajući da je ovaj ramazan bio izvanredna prilika za sve vjernike da se duhovno okrijepe, da se pokušaju unutar vlastitog razumijevanja religioznosti, primjene određenih vjerskih propisa osloboditi dunjalučkih poteškoća koje ih povremeno pritišću, te da otvore svoje srce jedni prema drugima, sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus, Bajram je čestitao sljedećim riječima:

“Pokušajmo u razumijevanju svijeta, kako nas savjetuje Allah dž.š., pomagati jedni druge u dobru i dobročinstvu i svemu što nas povezuje, u razvijanju svijesti o Allahu dž.š., nastojmo da ne podržavamo jedni druge u grijehu i u neprijateljstvu, spas svih nas jeste ako uspijemo pokušati takvo bratstvo, o kome govori Kur'an, a to znači poštivanje svakog čovjeka, poštivanje njegovog prava. Neka je hairli i mubarek Bajram svim muslimanima i muslimanka u Bosni i Hercegovini i cijelom svijetu.“

Prvi dan Ramazanskog bajrama je u ponedjeljak, 2. maja. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović. Bajram-namaz će se klanjati u 6.17 sati.