Mistične sestre stećaka: Da li ste čuli za kamene stolice srednjovjekovne Bosne?

Historija Bosne i Hercegovine bogata je riznica prepuna svjedočanstava o snazi, ljepoti i opstanku kroz stoljeća. Ona je slojevita, burna i duboko povezana s različitim kulturama i religijama, a uz nju se često vežu priče o 'kamenim duhovima'.

Uz stećke, mističke kamene kugle Zavidovića, kamene dvorove, izgubljene kamene gradove, raspukle stijene i okamenjene aždaje, u našoj su zemlji otkrivene desetine kamenih stolica. 

Sestre stećaka

Na teritoriji nekadašnje srednjovjekovne Bosne i Hercegovine otkrivene su čak 42 takve stolice. Neke su uklesane u stijeni, a druge su izgrađene od kamenih blokova, pa ih nazivaju pokretne. 

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Šefik Bešlagić, bosanskohercegovački kulturni historičar, evidentirao ih je u radu objavljenom 1985. godine, pod okriljem Akademije nauka i umjestnosti naše zemlje. Kako je naveo, 32 je uklesana u stijenu, a 11 ih je 'pokretno'. Bešlagić je u svom djelu naveo kako "najviše zajedničkoga imaju sa stećcima i ne mogu se odvajati od vremena i umjetnosti stećaka".

Uz oblike i natpise, reljefi su važna odlika naših stolica. Četiri primjerka imaju raznovrsne reljefe. To su mač, štit i sablja kao predstave oružja, štit, šljem, veo i čelenka kao elementi grba, zatim tu vidimo kraljevsku krunu sa ljiljanima na glavi ženske figure, a pojavljuju se i drugi simboli i dkorativni reljefni motivi – ljudska muška figura sa izdignutom rukom, zastava, krst, cikcak-vrpca, povijena lozica sa trolistovima i niz rozeta u kružnim vijencima. Gotovo sve te motive nalazimo i na stećcima.

Funkcije ovih "sestara stećaka" bile su različite - neke su bile prijestolja vladara, druga su bila za mjesta suđenja i zborovanja, a neke čak i za osmatranje teritorije. Najveći broj ih ima naslone za leđa, dok neke imaju i naslone za ruke. Pojedine su ukrašene reljefima i natpisima na bosančici, jezikom naroda i pismom koje je, uprkos pokušajima zaborava, ostalo duboko uklesano u kamen.

Bešlagić u svom djelu, nabrajajući lokacije na kojima se nalaze kamene stolice spominje grad Vratar. Grad se nalazio iznad kanjona Žepe, s lijeve strane Drine, na širem području Rogatice. Historičar kaže da je zajedno sa selo, podgrađem i trgom bio sjedište župe koja je pripadala bosanskoj vlastelinskoj porodici Dinjičića. U blizini su se nalazili i stećci, njih čak 12. Bešlagić je na ovoj lokaciji otkrio dvije kamene stolice. 

Inače, njegovo djelo možete pročitati OVDJE.

Stolica iz Donje Bukovice, najdominantnija među ovim kamenim ljepotama, zbog reljefa ženske figure s krunom i heraldičkog ljiljana, opravdano se povezuje s kraljicom Jelenom Grubom. Naime, Bukovica i okolina spadali su u takozvanu 'Kraljevu zemlju', zbog čega i ta okolnost ide u prilog pretpostavci o pripisivanju ove stolice kraljevskoj porodici. Sa ovoga aspekta važna je i stolica iznad nedalekog sela Kleka, koja se u narodu zove Banov, odnosno Kraljev sto. Vjerovatno je ta stolica pripadala banu Stjepanu II Kotromaniću, ali je još vjerovatnije da je pripadala banu Tvrtku ili kralju Tvrtku I, te da je kasnije prelazila u naslijeđe.

Kako se navodi, sa dosta sigurnosti možemo reći da bosanskohercegovačke kamene stolice potječu iz druge polovine XIV i iz XV v., a da neki primjerci vrše svoju funkciju i u prvoj polovini XVI v. Naime, natpisi poput "A SE SIE KAMEN" blisko su povezani s frazama pronađenim u ilirsko-keltskoj i druidističkoj tradiciji širom Evrope. Neki istraživači i autori, kako ih citira Visit Bosnia and Herzegovina, poput Petka Nikolića, postavljaju pitanje: da li su ove stolice zaista srednjovjekovne, ili su mnogo starije, a tek kasnije upotrebljene i označene u kontekstu tadašnje vlasti? I da li bi sličnosti s druidskim "sudačkim stolicama" iz zapadne Evrope mogle upućivati na dublju, predantičku, zajedničku duhovnu prošlost?

Kapije identiteta

Iz Visit Bosnia and Herzegovina dodaju i da je vrijeme da se ove lokacije mapiraju i predstave kao jedinstvena kulturno-duhovna ruta Bosne i Hercegovine. Ne samo kao srednjovjekovni tragovi, već kao kapije jednog drevnog, zaboravljenog identiteta. Ruta bi obuhvatila ključne lokalitete:

• Donja Bukovica
• Kosor kod Blagaja
• Ošanići kod Stoca
• Ključ i Klek
• Višegrad i Vratar
• Tođevac, Kulina, Jeleč
• Zahor iznad Fojnice
• i mnoge druge...

Kamene stolice su mnogo više od kamena. One su sačuvani glasovi prošlosti, možda mnogo dublje nego što su današnji narativi spremni da priznaju. Predstavljaju ne samo autoritet, već i drevno pravo, zakon, prisutnost predaka i temelj narodne suverenosti. Vrijeme je da ih oslobodimo tišine.