Međunarodni dan osoba s invaliditetom: Moramo ih vidjeti, uračunati i uključiti

UNICEF radi na izgradnji svijeta u kojem djeca i mladi sa smetnjama u razvoju ostvaruju svoj puni potencijal, odrastaju zdravi, obrazovani, zaštićeni, poslušani i angažovani u svojim zajednicama.

Danas, na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, slavimo doprinos i potencijal sve djece sa smetnjama u razvoju.

UNICEF-ova nova statistička analiza invaliditeta navodi da u svijetu ima 240 miliona djece sa smetnjama u razvoju. Za djecu sa smetnjama u razvoju je:

Trending

Sarajlije, spremite zalihe: Mogući prekidi u snabdijevanju vodom u više od 20 ulica

· 24 posto manje vjerovatno da će dobiti ranu stimulaciju i njegu koja im odgovara.

· 42 posto manje vjerovatno da će imati osnovne vještine čitanja i računanja.

· 53 posto veća vjerovatnoća da će imati simptome akutne respiratorne infekcije.

· 49 posto je veća vjerovatnoća da nikada nisu pohađali školu.

· 47 posto je veća verovatnoća da će biti van osnovne škole

· 51 posto veća vjerovatnoća da će se osjećati nesrećno.

· 41 posto veća vjerovatnoća da će se osjećati diskriminirano.

· 32 posto veća vjerovatnoća da će doživjeti teške tjelesne kazne. Izvještaj pročitajte ovdje.

Povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, UNICEF poziva vlade da obezbijede jednake mogućnosti djeci sa smetnjama u razvoju. Vlade moraju raditi zajedno sa osobama sa invaliditetom, stručnjacima koji rade sa djecom, preduzećima i organizacijama kako bi osigurali sljedeće:

· Sve usluge su inkluzivne i pristupačne: registracija rođenja, rani razvoj, obrazovanje, zdravstvo, ishrana, imunizacija, voda i sanitarne usluge, te socijalne usluge moraju biti dostupne i uključive djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama, gdje god da žive , kako u vremenima stabilnosti, tako i u vanrednim situacijama.

· Obrazovanje je inkluzivno i dostupno: svi aspekti obrazovanja moraju biti dostupni kako bi se podržalo učenje i razvoj djece sa smetnjama u razvoju, uključujući dostupne materijale za učenje i inkluzivne nastavne planove i programe, obezbjeđivanje asistivnih tehnologija, obuku nastavnika i administratora, kao i obezbjeđivanje pristupačne infrastrukture, prostore za rekreaciju, te prijevoz.

· Stigma i diskriminacija su iskorijenjeni: Glas djece sa smetnjama u razvoju se pojačava ulaganjem u strategije na više nivoa i donošenjm politika koje se bore protiv institucionalne stigme i diskriminacije i osnaživanje djece, porodica i zajednica da inspirišu pozitivnu promjenu stavova.

Prilikom pružanja inkluzivnih usluga i kvalitetnog obrazovanja neophodno je konsultovati osobe sa invaliditetom i njihove porodice, te uzeti u obzir čitav spektar invaliditeta, kao i specifične potrebe dece i njihovih porodica. Status djece sa teškoćama u razvoju se unapređuje:

· Promovisanjem odgovornog staranja, politika prilagođenih porodici i određivanjem prioriteta programa na nivou zajednice kako bi se omogućilo porodicama da brinu o svojoj deci kod kuće, ili da se obezbijede porodične ustanove alternativne njege.

· Omogućavanjem usluga podrške dostupnim djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama i njihovom integracijom u zdravstvenu zaštitu, u zajednice, škole, službe zaštite i pravosuđa i prostore za djecu i mlade pogođene vanrednim situacijama.

· Podrškom sistemima dječije zaštite i radnoj snazi da poboljšaju svoje kapacitete za sprečavanje odvajanja djece sa smetnjama u razvoju od njihovih porodica, okončaju institucionalizaciju, te spriječe i reaguju na nasilje, eksploataciju, zlostavljanje, zanemarivanje i štetne prakse prema djeci različitih vrsta invaliditeta.