Vidljiva u gradu, nevidljiva za institucije: Djeca uključena u život i rad na ulici

Četrnaestogodišnja djevojčica koja boravi u Odgojnom centru Kantona Sarajevo u životu je doživjela mnogo nepravde. Nema završen niti jedan razred škole, ali uz njenu dobru volju i stručnost ljudi ove kantonalne ustanove, na jesen bi trebala krenuti u školu. Ona je samo jedna među hiljadama djece u Bosni i Hercegovini i regiji koja su, usljed teških okolnosti u kojima žive i odrastaju, izložena riziku od boravka i rada na ulici. 

Tačan broj ovakve djece u našoj državi nije poznat. Ono što je poznato i ulijeva makar malo optimizma je postojanje nekoliko dnevnih centara za djecu u riziku, koji djeluju u većim gradovima u regiji. Po iskustvima, ovakav vid podrške djeci ulice je najbolje rješenje, no ipak dnevni centri se i dalje suočavaju s egzistencijalnim problemima.  

Povodom Međunarodnog dana djece uključene u život i rad na ulici - 12. aprila, razgovarali smo s Kantonalnim centrom za socijalni rad u Sarajevu, kao i Odgojnim centrom KS te sa Aleksandom Babić-Golubović, predstavnicom organizacije "Save the children" koja već nekoliko godina kontinuirano podržava rad dnevnih centara.

Trending

Dirljivo pismo zaposlenika OŠ Prečko: Srca su nam slomljena, ali niste sami. Tuga je cijena ljubavi

Save the Children: Dnevni centri su, trenutno, najbolje rješenje

Aleksandra Babić-Golubović iz organizacije "Save the Children" za portal Radiosarajevo.ba navela je kako je hiljade djece, kako u našoj zemlji, tako i regionu, izloženo različitim vrstama rizika u okruženjima u kojima odrastaju, koji ih mogu dovesti u situaciju da završe na ulici ili u sistemu socijalne zaštite, izdvojeni iz svojih porodica.

"Ova djeca najčešće dolaze iz porodica koje žive u siromaštvu, mnoga su pravno nevidljiva, izložena različitim oblicima nasilja i eksploatacije, isključena iz obrazovanja i prepuštena sama sebi. Nažalost, ne postoji zvanična statistika o broju ugrožene djece i porodica, a naše društvo još uvijek ne nudi sistemski odgovor u pravcu njihove dugoročne zaštite. Prije gotovo 15 godina, organizacija Save the Children se pridružila naporima nevladinih organizacija i institucija da se identifikuju kvalitetna rješenja za hiljade dječaka i djevojčica iz ugroženih grupa. Dnevni centri za djecu uključenu u život i/ili rad na ulici i drugu djecu u riziku pokazali su se kao jedno od najboljih rješenja. Save the Children je pomogao u uspostavljanju i jačanju ovog modela podrške i povezivanju s lokalnim referalnim mehanizmima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji", objasnila je Babić-Golubović. 

Save the Children trenutno podržava rad šest dnevnih centara - u Banjoj Luci, Bijeljini, Brčkom i Mostaru u BiH, te u Nikšiću i Podgorici u Crnoj Gori – koje vode partnerske nevladine organizacije.

Na pitanje šta to tačno dnevni centri pružaju ovoj djeci, naša sagovornica kaže:

"Dnevni centri su mjesta koja djeci pružaju sigurnost i osjećaj da neko brine o njihovom blagostanju. Djeca u centre dolaze dobrovoljno, kako bi dobila obrok, zadovoljila higijenske potrebe, ostvarila pomoć u savladavanju školskog gradiva, ali i provela vrijeme u igri sa vršnjacima. Kroz različite edukativne i kreativne radionice razvijaju se socio-emocionalne kompetencije kod djece. U dnevnim centrima provodi se i program jačanja porodice kroz koji se radi sa roditeljima, razvijajući njihove roditeljske vještine, te na taj način obezbjeđujući dugoročni efekat usluga na cijelu porodicu. Od 2021. godine uveden je i program ekonomskog osnaživanja kroz koji jačamo stručne vještine, kapacitete i znanja kod mladih u cilju njihovog lakšeg uključivanja na tržište rada".

Posebna pažnja je u centrima usmjerena ka promovisanju rada dnevnih centara, nastojeći da lokalne vlasti, ali i stanovništvo, uvide korist od postojanja ovakvih centara za djecu, porodice i društvo u cjelini.

"Nažalost, iako je većina od šest dnevnih centara i zvanično akreditovana i licencirana, većina njih još uvijek ne čini dio sistema socijalne i dječije zaštite, što uveliko otežava njihovu finansijsku stabilnost i dovodi u pitanje dugoročnu održivost usluga koje pružaju", zaključila je Babić-Golubović. 

MUP KS  / Prosjačenje u Sarajevu: Kako prijaviti, koliko iznose kazne i šta policija radi

Mobilni timovi: Obilazak, evidentiranje, motivisanje

Služba za zbrinjavanje djece u stanju potrebe djeluje u okviru KJU "Odgojni centar", osnovana jer 2013. godine. Ima ulogu zaštite djece koja se nalaze u stanju potrebe i to u okviru poludnevnog i cjelodnevnog boravka. Naš sagovornik je Elmedin Zuko, šef Službe za zbrinjavanje djece u stanju potrebe. koji pojašnjava: 

"Osnovna oblast je pružanje pomoći djeci u prevenciji mogućih nemilih događaja boravka na ulici i različitih problema s kojima se svakodnevno suočavaju. Cjelodnevnim zbrinjavanjem prihvatamo djecu koju uputi Centar za socijalni rad i ovdje borave 24 sata. To su prvenstveno djeca koja su izložena rizicima, te djeca koja su žrtve trgovina ljudima", naveo je Zuko.

U okviru Kantonalnog centra za socijalni rad u Sarajevu djeluje mobilni tim čiji je zadatak obilaziti ulice, naselja, vjerske objekte, ulična žarišta na kojima se okupljaju ili nalaze djeca u riziku, te evidentirati djecu i probleme s kojima se suočavaju djeca i njihovi roditelji.

Njihov zadatak je, između ostalog, informisati djecu o uslugama koje mogu dobiti u općinskim službama socijalne zaštite, te u KJU "Odgojni centar" gdje je organizovan poludnevni, dnevni i cjelodnevni boravak djece u prosjačenju.

"Također je zadatak i motivisati djecu na redovno pohađanje škole, pružati asistenciju i podršku stručnim timovima općinskih službi socijalne zaštite, inicirati kod opštinskih službi socijalne zaštite da provjere postojanje osnova za hitno izuzimanje djece zatečene u skitnji i prosjačenju na ulicama KS. Zadatk je i pomoći općinskim službama u prikupljanju informacija koje se odnose na postojanje osnova za hitnim intervencijama u cilju zaštite djece, poduzimati mjere na razvijanju nivoa svijesti šire javnosti o posljedicama prosjačenja, te poduzimati mjere i aktivnosti u saradnji sa nadležnim opčćinskim službama socijalne zaštite na poboljšanju uvjeta života porodica sa djecom koja borav i rade na ulici", naveli su iz Centra.

Šta se dešava s djecom koja, uprkos upozorenjima, budu kontinuirane žrtve zloupotrebe od strane roditelja ili staratelja? 

Ukoliko mjere socijalne i porodično-pravne zaštite poduzete od strane općinske službe socijalne zaštite, kao što su izricanje "upozorenja" ili donešenje "rješenja o nadzoru nad vraćanjem roditeljskog staranja" ne daju očekivani rezultat, te roditelj nastavi s ugrožavanjem života i zdravlja djeteta, uključujući ga u prosjačenje ili navodeći na isto, nadležna općinska služba socijalne zaštite donosi odluku o hitnom izuzimanju djeteta iz porodice na period od najviše 60 dana.

"Ukoliko i nakon izrečenih mjera socijalne i porodično-pravne zaštite, roditelji nastave sa zloupotrebom djeteta u svrhu prosjačenja, nadležna općinska služba socijalne zaštite pokreće prema sudu postupak oduzimanja prava djeteta da živi s djecom ili postupak oduzimanja roditeljskog staranja", pojašnjeno je iz Službe.

MUP KS / Šta je sa Operativnim planom protiv prosjačenja u Sarajevu

Ukoliko dijete nije s područja Kantona Sarajevo već recimo iz Zenice, Mostara, Bihaća te nemaju nadzor, policija se obraća Centru za socijalni rad KS te se stupa u kontakt s centrima za socijalni rad odakle je dijete.

"Službe do 2020. godine nisu mogle utjecati na ovo jer nisu imale nadležnost, ali je ovo rješeno protokolom", rekao je Zuko.

Ova služba ima šest kreveta trenutno, a zadnjih godina su popunjeni oko 60 do 70 posto, zavisno od toga koliko se djeca zadrže ovdje.

"Mi stupamo u kontakt sa školom u koju dijete ide, uzimamo podatke te pomažemo im u radu - idemo i na njihove roditeljske sastanke ako nemaju roditelje, dajemo informacije nastavnicima...", objasnio je Zuko.

Roditelji mogu podnijeti zahtjev

Kada je riječ o djeci koja se zateknu na ulici, recimo tokom prosjačenja, boravak se realizuje tako što djeca dobrovoljno pristaju doći u Odgojni centar ili po zahtjevu roditelja.

"Roditelju dovedu dijete, kada ne znaju šta s njim, a mi im obezbijedimo hranu, smještaj, kupanje, a često se i djeca sama jave. S njima se radi od osam ujutru do 20 sati navečer, kao i vikendom i praznicima. Dolaze djeca do 18 godina, često iz disfunkcinalnih porodica koje imaju loše životne uslove", naveo je Zuko.

Također, poludnevni boravak se pruža i djeci do šest godina.

"Kada je hladno napolju, onda imamo, naravno, i više djece. Kroz poludnevni boravak, realizujemo i grupe, aktivnosti, savjetodavne razgovore, tražimo roditelje djeteta, pokušavamo dobiti njihovu dozvolu kako bismo dijete uključili u školovanje... Trenutno je u boravak smještena djevojčica od 14 godina koja nema završen niti jedan razred škole. Pokrenuli smo proceduru i u septembru bi mogla završiti tri razreda u školi. Mi ćemo je za to pripremati tokom ljeta", rekao je Zuko.

Nevladine organizacije: Savjetovanja, doniranja, šetnje

Kada se uoče djeca koja su na ulici, kako je naveo Zuko, obavjesti se mobilni tim, te procedura dalje ide prema policiji i nadležnom tužilaštvu, kako bi se pokrenuo postupak prema roditeljima ili onima koji djecu tjeraju na prosjačenje. Slična je procedura kada su djeca žrtva zanemarivanja - socijalna isključena iz bilo kog osnova.

Centar za socijalni rad KS sarađuje i s nevladinim organizacijama, poput udruge "NARKO-NE".

"Oni nam pomažu na više načina, ali najviše u smislu da njihovi volonteri dolaze kod nas, radimo radionice s djecom u pokretu, finansijski pomognu tako što ih izvedu na kolače, u šetnju... Organizovani su i izleti ranije", pojasnio je Zuko.

Izdvojio je i saradnju s organizacijom "Save the Children" koji su i ranije finansirali dnevni centar koji je od 2013. godine prešao pod okrilje KS.

"Tu je i jedna organizacija koja pruža psihološku pomoć za djecu koja imaju probleme te jednom do dva puta idu na terapiju kod stručnih ljudi. Pokušavamo pružiti im koliko možemo - da ih vratimo i uključimo u lokalnu zajednicu", rekao je Zuko.

Problemi u COVID pandemiji

Kada je riječ o problemima ovog odgojnog centra, zbog narušene epidemiološke situacije uzrokovane koronavirusom, nije mogla biti pružena pomoć svoj djeci.

"Prostor za djecu s poludnevnim boravkom je dosta skučen pa nismo mogli da ih odvajamo zbog pandemije. Da smo imali odvojen prostor - možda smo i mogli raditi s tom djecom i uz mjere zaštite. KS će vjerovatno uskoro riješiti i ovaj problem", podcrtao je Zuko.