Kritičko razmišljanje neophodno za 21. stoljeće: Kako pomoći djeci da ga savladaju

Radiosarajevo.ba
Kritičko razmišljanje neophodno za 21. stoljeće: Kako pomoći djeci da ga savladaju
FOTO: Pixabay / Ilustracija

Ukoliko želimo da djeca napreduju u našem komplikovanom svijetu, moramo ih naučiti kako da razmišljaju (misle)", kaže pedagog Brian Oshiro. A to možemo učiniti s četiri jednostavna pitanja.

Svi mi želimo da mladi u našem životu napreduju i uspiju, ali ne postoji jasan konsenzus o tome šta će ih najbolje usmjeriti ka putu uspjeha u budućnosti. Da li svako dijete treba naučiti da kodira? Ili naučiti tečno mandarinski, španski, hindu i engleski jezik?

To je sjajno, ali nije dovoljno, kaže pedagog i trener nastavnika Brian Oshiro. Ako želimo da naša djeca imaju fleksibilan um koji može lako da apsorbuje nove informacije i odgovori na složene probleme, on kaže da moramo razvijati njihove vještine kritičkog razmišljanja, navodi se u tekstu na blogu blog.ed.ted.com, kojeg je Za nahla.ba prevela i prilagodila Aiša Kvrgić, diplomirana inženjerka arhitekture i članica Nahlinog kluba mladih "Tignum". 

U životu odrasle osobe “svi se moramo baviti pitanjima koja su puno složenija od onih koja su data na testu s višestrukim izborom”, kaže on u TEDxXiguan talk. „Moramo pružiti učenicima priliku da se suoče s pitanjima na koja ne mora nužno postojati jedan tačan odgovor. To je realnija slika situacija s kojima će se vjerovatno suočiti kad izađu iz učionice.”

Kako možemo podstaći djecu da kritički razmišljaju od najranijeg doba? Kroz aktivnost za koju je svako dijete već stručnjak – postavljanje pitanja.

1. Idite dalje od pitanja "Šta?" - i pitajte "Kako?" i Zašto?"

Recimo da vaše dijete uči o klimatskim promjenama u školi. Njihov učitelj/ca može im postaviti pitanje poput: “Koji su glavni uzroci klimatskih promjena?” Oshiro kaže da postoje dva problema s tim pitanjem – na njega se može odgovoriti brzim pretraživanjem interneta, a mogućnost da mogu dati odgovor daje ljudima lažan osjećaj sigurnosti; daje im osjećaj kao da znaju temu, ali njihovo je znanje površno.

Kod kuće zatražite od djeteta da odgovori na pitanja poput “Kako tačno faktor X uzrokuje klimatske promjene?” i “Zašto bismo se brinuli o tome?” Da bi odgovorilo, morat će ići dalje od opštih činjenica i zaista razmisliti o temi.

Druga sjajna pitanja su: “Kako će klimatske promjene utjecati na mjesto gdje živimo?” ili “Zašto bi se naš grad posebno trebao brinuti zbog klimatskih promjena?” “Lokaliziranje pitanja pruža djeci priliku da povežu koje god znanje imaju s nečim ličnim u njihovom životu”, kaže Oshiro.

2. Pitanje koje slijedi je "Kako to znaš?"

Oshiro naglašava: “Djeca moraju dati neku vrstu dokaza i moraju biti u stanju odbraniti svoj odgovor protiv nekog logičnog napada.” Odgovor na ovo pitanje zahtijeva od djece da razmisle o svojim prethodnim izjavama i procijene odakle im te informacije.

3. Podstaknite ih da razmišljaju o tome kako se njihova perspektiva može razlikovati od perspektive drugih ljudi.

Postavite im pitanje poput: “Kako će klimatske promjene utjecati na ljude koji žive u X zemlji ili X gradu?” ili “Zašto bi ljudi koji žive u X zemlji ili X gradu trebalo da se brinu zbog toga?” To će djecu usmjeriti da razmišljaju o prioritetima i problemima drugih, kako bi pokušali razumjeti njihove perspektive – suštinske elemente kreativnog rješavanja problema.

4. Na kraju, pitajte ih kako riješiti taj problem.

Ali svakako pitanje fokusirajte. Naprimjer, umjesto da ih pitate “Kako da riješimo klimatske promjene?” – što je preopširno za svakoga – pitajte: “Kako bismo mogli pronaći i riješiti uzrok X klimatskih promjena?” Odgovor na ovo pitanje od djece će zahtijevati da sintetiziraju svoje znanje. Podstaknite ih da smisle različite pristupe: Koje bi naučno rješenje moglo riješiti uzrok X? Šta je finansijsko rješenje? Političko rješenje?

Ovaj projekt možete započeti bilo kada i o bilo kojoj temi; ne morate biti stručnjak za polje koje vaša djeca izučavaju. Radi se o tome da ih naučimo da misle sami. Vaša uloga je da usmjeravate njihova pitanja, slušate i odgovarate. U međuvremenu, vaša djeca “moraju razmišljati o tome kako će to posložiti u prihvatljive segmente da biste to shvatili”, kaže Oshiro. “To je odličan način za konsolidaciju učenja.”

Naravno, kritičko razmišljanje nije samo za mlade. Oshiro kaže: “Ako ste cjeloživotni učenik, postavite sebi ova pitanja kako biste testirali svoje pretpostavke o onome što mislite da već znate.” I dodaje: “Svi možemo poboljšati i podržati kritičko razmišljanje postavljajući nekoliko dodatnih pitanja svaki dan.”

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije