Komentari na društvenim mrežama kao nastavak traume za porodice žrtava femicida
"Ne opravdam femicid, ali" …ovako započinje većina komentara koja opravdava femicid na društvenim mrežama, a koje je Detektor analizirao nakon ubistva Elme Godinjak-Prusac. Za njeno ubistvo osumnjičen je njen suprug Tarik Prusac kojem je Kantonalni sud u Sarajevu odredio pritvor.
Mia Komšić, magistar psihologije i psihoterapeutkinja, kaže da se zbog takvih komentara za porodice žrtava trauma ne završava samim gubitkom već se produžava kroz javni prostor.
"Kada naiđu na opravdavanja ili umanjivanje femicida, doživljavaju dodatni bol, jer se implicitno dovodi u pitanje vrijednost života njihove bliske osobe", rekla je Komšić.
Zastava RS i Baja Mali Knindža: Pogledajte video zbog kojeg je 23-godišnjak protjeran iz Hrvatske
Navodi da to može kod porodice pojačati osjećaje srama, ljutnje i izolacije, te otežati proces tugovanja.
Meta Platforms koja uključuje Facebook i Instagram sadrži pravila protiv podsticanja nasilja, govora mržnje na osnovu pola i roda, te glorifikacije ili opravdavanja nasilnih djela. Takvi komentari se često brišu, a korisnici mogu dobiti upozorenja, suspenziju ili trajnu zabranu naloga.
UN BiH o femicidu u Sarajevu: Hitno djelovati kako bi se spriječilo nasilje i zaštitili žene i djeca
Dok sagovornici Detektora upozoravaju i na medijske profesionalne standarde, te da informisanje javnosti treba biti zasnovano na sigurnosti, a ne senzacionalizmu, u javnom saopćenju neformalne grupe aktivistica i novinarki iz BiH navodi se da osobe koje komentarima na društvenim mrežama kontinuirano potiču razumijevanje za čin ubistva i opravdavaju nasilnika, mogu se smatrati riziko-osobama.
Od anonimnosti do potpisanog pojedinca
Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra pojašnjava da prateći komentare koji ismijavaju ili opravdavaju ubistvo žena u zadnjih pet godina, možemo prepoznati njihov prodor iz anonimnosti medijskih foruma do u imenom i prezimenom potpisane pojedince koji ne samo da će napisati komentar na medijski tekst, nego će i takav sadržaj postaviti i na svoje profile.
"Kada je u Bihaću prije četiri godine ubijena Edina Odobašić – komentari koji su ismijavali femicid nalazili su se na forumu pod imenom 'gooUser16604…'. Danas se pojedinci osjećaju već ohrabreno da pod punim imenom i prezimenom napišu: 'Ne znamo šta je bilo…'. Zajedničko im je da opravdavaju i uvjeravaju javnost da u određenim okolnostima nije ubica kriv, nego je kriva žrtva", pojasnila je Zulić Šiljak.
Ona navodi da je važnije nego ikad da takav narativ ne dobije medijski prostor, a i ako ga dobije, da bude prikazan u negativnom svjetlu. Žilić kaže da mediji mogu imati jasna pravila za moderaciju sadržaja, te ista javno objaviti, filtrirati komentare ili ih potpuno ukloniti.
Užasna statistika iz bh. susjedstva: U Srbiji 18 femicida u 2025. godini
Novinarka Jasna Fetahović Subašić kaže da je mučno čitati takve sadržaje i da može pretpostaviti kako je porodici ubijene kada čitaju komentare, "kriva je", "nije dala da viđa dijete, zato je ubio", "da je pustila da vidi dijete ovo se ne bi desilo", “ženama se svašta dopušta".
"Ovi komentari pokazuju koliko smo mi i dalje duboko patrijarhalno društvo… Bojim se da ovakvi komentari potencijalnim nasilnicima poručuju da ovo nije tako strašno, da društvo nekako ima opravdanje, kada muškarac ubije ženu", rekla je Fetahović Subašić.
Navodi da mediji još uvijek izvještavaju senzacionalistički o femicidu, što podstiče takvu vrstu komentara, te da se uvijek nađe neki komšija koji kaže da je ubica bio "dobar čovjek", da se pozdravljao sa komšijama, da nikad ništa nisu primijetili, te se na taj način vrši opravdavanje okolnosti koje su dovele do ubistva.
"Ne ubijaju okolnosti, ubijaju ljudi. Ako se sve relativizira i romantizuje – romantizira se ubistvo. Uvijek čujemo da je on nju volio, kako nije mogao bez nje, pa je eto pukao zbog toga… Osim toga mislim da mediji koji imaju svoje društvene mreže na kojima se ovi komentari uglavnom i dešavaju, imaju odgovornost i trebaju ih uklanjati", pojasnila je novinarka Fetahović-Subašić.
Iz Vijeće za štampu i online medije u BiH navode da su nadležni za razmatranje žalbi na sadržaje štampe i informativnih web portala, dok komentari na društvenim mrežama mogu biti sankcionisani samo od zajednice.
Zbog neetičnog izvještavanja u slučajevima femicida, ranije su iz Vijeće za štampu i online medije za primili dvije žalbe.
Iz OSCE-a poručili: "Femicid ostaje vrlo ozbiljna i stalna prijetnja u BiH"
"Imajući u vidu naš mandat, pozivamo sve građane i građanke BiH da reagiraju i žale se na sve slučajeve u kojima smatraju da je došlo do grubog kršenja etičkih standarda", poručuju iz Vijeća za štampu.
Napominju na važnost i neophodnost poštivanja etičkih standarda propisanih Kodeksom za štampane i online medije BiH prilikom izvještavanja o tragičnim događajima.
"Teme koje pobuđuju veći interes javnosti, zahtijevaju i znatno veći nivo odgovornosti, poštivanja prava na privatnost i dostojanstva pogođenih osoba", kazali su za Detektor.
Patrijarhalno društvo produžava rane
Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE, kaže da ih komentari građana ne iznenađuju, već da je to globalno stanje društva koje opravdava nasilnike, ubistva koja se dešavaju svakodnevno u BiH. Kaže da je razočarana i tužna jer su pojedine žene postavljale čuveno pitanje "a kako žene nisu nikad krive?"
"Pa to vam govori o patrijarhalnim predrasudama koje postoje u bosanskohercegovačkom društvu i koje se neće iskorijeniti dok god u redovni obrazovni sistem nemate kako prepoznati nasilje”, pojasnila je Miličević i dodala da je pravilo Fondacije da se nikada ne ulazi u raspravu putem društvenih mreža.
Iako je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji usvojen, još uvijek nisu nastupili svi njegovi akti.
Ženska mreža u BiH: Koja je cijena života jedne žene?
Psihologinja i psihoterapeutkinja Komšić objasnila je da u online prostoru ljudi često osjećaju manju odgovornost, pa lakše pišu komentare.
Pojašnjava da kada se spoji patrijarhalna kultura koja krivi žene za nasilje koje dožive, komentari počinju opravdavati femicid, što je prema njenim riječima djelovanje, “pravednog svijeta” gdje je ljudima lakše vjerovati da se loše stvari dešavaju onima koji su to “zaslužili”, jer im to daje osjećaj kontrole i sigurnosti.
"U širem društvu, posebno unutar patrijarhalne kulture kakva je naša, ovakvi komentari imaju 'tiši' ali ozbiljan efekt: učvršćuju uvjerenje da je nasilje nad ženama na neki način razumljivo ili opravdano. Time se smanjuje empatija prema žrtvama i stvara ambijent u kojem žene mogu osjećati veću nesigurnost, a nasilje se lakše previđa ili relativizira", rekla je ona.
Komšić u radu sa ženama koje su već prošle kroz nasilje vidi da takvi komentari mogu djelovati kao okidač, što znači da se mogu psihološki vratiti u stanje u kojem su već bile tokom traumatskog iskustva, dok se pojedine žene imaju potrebu da se povuku ili izoluju.
Posebno je teško, kako dodaje, što takve poruke često bude i staru dilemu i počinje preispitivanje sebe i vlastite odgovornosti. Kao psihologinja, kaže da je važno jasno i dosljedno reagovati na svaki oblik opravdavanja nasilja, bilo u medijima, na društvenim mrežama ili u svakodnevnim razgovorima.
"Kada šutimo, ostavljamo prostor da takvi stavovi postanu 'normalni'. Drugo, obrazovanje igra veliku ulogu. Od najranije dobi potrebno je učiti o zdravim odnosima, granicama i odgovornosti, ali i prepoznavati kako patrijarhalni obrasci oblikuju naše stavove o ženama i nasilju", objašnjava Komšić.
"Glas Žene" o femicidu na Dobrinji: Sistem ponovo zakazao, traže hitnu istragu
Ističe da je važno je raditi na promjeni narativa, te da umjesto pitanja "šta je ona uradila", fokus treba biti na odgovornosti počinitelja. Tek tada se može postepeno smanjivati tolerancija na nasilje i mijenjati društvena klima.
Savjetuje da ukoliko ovakvi komentari čitatelje uznemiruju, to je očekivana i zdrava reakcija jer je riječ o teškim i nepravednim temama.
"Ono što savjetujem je da prvo napravite svjesnu distancu od sadržaja. To znači ograničiti izloženost komentarima koji vas uznemiruju — nije informisanje isto što i stalno izlaganje štetnom sadržaju… Važno je zaštititi vlastito mentalno zdravlje, a istovremeno zadržati jasnoću da nasilje nikada nije opravdano, bez obzira na to kako se predstavlja u javnom prostoru", poručuje Komšić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
