Ko nas pljačka na gorivu?

Iako je prošlog mjeseca odjeknula informacija da je došlo do pada cijena goriva, brojni komentari građana idu u pravcu da nas i dalje pljačkaju ", te da "pad cijena goriva na pumpama u Bosni i Hercegovini nije proporcionalan padu cijena nafte na svjetskom tržištu".

Ko kupi "kajmak"? 

Štaviše, ovo pitanje je krajem marta bilo postavljeno i predstavnicima federalne vlasti, ali su oni tvrdili da "ne mogu utjecati na poslovne politike privrednika", te da "mogu samo pozvati građane da kupuju tamo gdje je jeftinije"!

Nakon izjave Edite Đapo o cijenama goriva: Damir Nikšić traži formiranje Vlade spasa

Federalna vlada je polovinom marta ove godine je donijela Odluku kojom je utvrdila postojanje uvjeta za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena na području FBiH, a kao mjeru ove kontrole propisuje za pojedine proizvode zadržavanje cijena na nivou zatečenom 5. marta 2020.

U međuvremenu, ove sedmice su objavljene informacija iz Hrvatske gdje su cijene goriva značajno pale.

Primjerice, litra eurodizela prvi puta od 2010. godine je ispod osam kuna (oko 2 KM).

Da li nas onda, zaista, pljačkaju i ko stoji iza tog? Država ili naftatši?

"Imamo blago niže cijene shodno kretanjima na globalnom tržištu. Nije došlo do značajnijih odnosno očekivanih promjena što znači da nacionalno tržište, kao i ranije, ne prati globalne indikatore i ne vrši prilagođavanja po uzoru na tržišta drugih zemalja", kaže za Radiosarajevo.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Šta je razlog tome?

"Vjerovatno je riječ o manjku konkurencije, naročito kod većih distributera, što opet uslovljava ponašanje maloprodavača. Istovremeno, došlo je do nevjerovatnog pada putne i industrijske potrošnje, što znači da bi trebalo doći i do drastičnog pada cijena (što se i dešavalo na globalnom tržištu – svjedočimo rekordno niskim cijenama nafte u proteklih nekoliko sedmica, pa čak i uz nedavni rast. Došlo je, svakako, do rasta nekih drugih troškova koji formiraju cijenu (zaštita, transport i slično), međutim zanemarivo u odnosu na opšti pad cijena nafte na globalnom tržištu", veli Čavalić.

Na pitanje da li građani plaćaju puno veću cijenu, odnosno da li naftaši na nama uzimaju "masni kajmak", Čavalić odgovara:

"Da, međutim, treba tačno odrediti ko uzima najveći "kajmak" u lancu snabdijevanja. Svakako država kroz namete (kao i bilo gdje drugo u svijetu) najviše, međutim vjerovatno da veliki distributeri, veletrgovci naftom i naftnim derivatima imaju najveću korist u svemu. Moguće da kroz zadržavanje cijena nastoje ostvariti zaštitu od naglog pada potražnje. Jer u kriznoj situaciji, upravo maloprodavači, naročito manji, lokalni, imaju izuzetan motiv da spuste marže, ali to se ipak ne dešava".

Međutim, cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su zabilježile najveći sedmični skok u povijesti, više od 30 posto, nakon vijesti da bi Saudijska Arabija i Rusija mogle postići dogovor o smanjenju proizvodnje, što bi podržalo cijene, uprkos oštrom padu potražnje zbog koronakrize.  (LINKOVATI https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/cijene-nafte-skocile-30-posto-najvise-u-povijesti-i-cijene-goriva-u-hrvatskoj-bi-trebale-rasti-130831)

Kretanje svjetskih tržišta 

Iako ne vole pratiti svjetske tokove kad cijene padaju, naftaši bi se lahko odlučuju da povećaju cijene ako to budu omogućile okolnosti. 

Da li bi do toga moglo doći? Analitičar Čavalić smatra da nema osnova za to. Štaviše, smatra da se stvaraju pretpostavke za smanjenje cijena kod nas. 

"Iako je došlo do nedavnog (kratkoročnog) rasta cijena, sirova nafta je svejedno u ovom trenutku rekordno jeftina i to zbog pandemije koronavirusa (pad potražnje), kao i odnosa između Saudijske Arabije i Rusije. Upravo se na bazi navedenog formiraju očekivanja na tržištu, što uvjetuje cijenu. Zato je sad u fokusu OPEC+ odnosno izvjesna mogućnost da Saudijska Arabija i Rusija ograniče proizvodnju. Ako se ovo desi, a izvjesno je, onda bi mogla opet rast cijena sirove nafte. Međutim, to i dalje ne rješava pitanje opšteg pada potražnje, naročito uzimajući u obzir ekonomsku recesiju koja nas čeka. Shodno postojećim okolnostima, vjerovatno da će cijene sirove nafte ostati niske, što kroz par mjeseci mora uvjetovati i promjene na domaćem tržištu, jer je nemoguće držati monopolističku cjenovnu disciplinu unedogled", zaključuje Čavalić.