Kada počinje advent i šta znače svijeće: Božićni običaji u BiH kroz tradiciju i historiju

Advent za katolike u Bosni i Hercegovini predstavlja početak duhovne pripreme za Božić, najvažniji hrišćanski blagdan. Ovo razdoblje počinje prvom adventskom nedjeljom, četiri sedmice prije Božića i označava vrijeme iščekivanja, molitve i porodice. Iako su običaji evoluirali kroz vrijeme, adventske svijeće, mise zornice, sijanje pšenice i božićno okupljanje ostali su temelj tradicije duboko ukorijenjene u bh. katoličkim zajednicama.

Simbolika adventa i paljenja svijeća

Riječ "advent" dolazi od latinskog adventus, što znači "dolazak". Tradicija adventskog vijenca i svijeća relativno je mlada. Iako je vijenac antičkog porijekla i znak je pobjede, i svijeća ima svoju veliku starost, u kombinaciji adventskog vijenca nastaju u prvoj polovici 19. vijeka u Hamburgu. Prvi se adventski vijenac pojavio 1838. godine u domu za siromašnu djecu "Das Rauhe Haus" ("Trošna kuća") koju je 1833. u predgrađu Hamburga utemeljio teolog, pedagog i evangelički pastor Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.). Od gradskih je vlasti dobio potporu i neku kuću te je uredio za sirotu, napuštenu i ostavljenu djecu. Iz njegovog dnevnika saznajemo o nastanku prvog adventskog vijenca.

Adventsko vrijeme podrazumijeva četiri sedmice pripreme, a svaka je obilježena paljenjem jedne adventske svijeće na vijencu od zimzelenih grančica.

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

• Prva svijeća simbolizira nadu.
• Druga svijeća donosi mir.
• Treća, često roze, označava radost.
• Četvrta svijeća predstavlja ljubav.

Paljenje prve svijeće, na prvu adventsku nedjelju, tradicionalno označava početak božićnih priprema u domu, dekorisanje i planiranje blagdanskog perioda. U nekim krajevima pripreme počinju još ranije, već na blagdan Svete Katarine, 25. novembra.

Tokom ovog perioda, svakog radnog dana se u crkvama održavaju mise zornice, koje počinju obično oko 6 ujutro, negdje i nešto kasnije. Mise zornice obično se slave uz svjetlo svijeća, a izražavaju čežnju za Gospodnjim dolaskom. Okupljeni u tamnoj crkvi, vjernici simbolično očekuju dolazak Svjetla, tj. Krista Gospodina kojega je ono simbol. 

Advent završava 24. decembra, na Badnjak, kada počinje završni niz priprema za Božić, uključujući tradicionalna jela, ukrašavanje doma i odlazak na ponoćnu misu.

Franjevci i historijska uloga u očuvanju božićnih običaja

Bosanski franjevci, posebno oni iz Provincije Bosne Srebrene, stoljećima su bili čuvari vjere, tradicije i kulture katolika u BiH. Uloga franjevaca u obilježavanju adventa i Božića je neprocjenjiva, Održavali su zornice, ranojutarnje mise koje i danas okupljaju stotine vjernika, zapisivali i čuvali narodne običaje, molitve i pjesme, širili običaj postavljanja jaslica, molitvi oko adventskog vijenca i porodičnog okupljanja, obilazili bolesne, starije i one koji ne mogu doći u crkvu tokom adventa. Franjevci su stvarali kulturne centre u samostanima Fojnica, Kreševo, Kraljeva Sutjeska, Jajce, Guča Gora i drugima.

Zahvaljujući njima, božićni običaji na ovim prostorima ostali su živi čak i u najtežim istorijskim razdobljima.

Kako se advent i Božić obilježavaju širom BiH

Hercegovina: Snažna tradicija i žive zornice
U Hercegovini, adventski vijenci nalaze se u brojnim domovima, a u mnogim mjestima se čuva običaj sijanja pšenice na Svetu Luciju. Franjevci organizuju zornice i duhovna okupljanja, dok se u nekim sredinama i dalje simbolično pali badnjak. Porodična okupljanja za Božić i kolači poput fritula i prikla dio su svake kuće.

Centralna Bosna: Srce franjevačke tradicije
Područje poznato je po dubokoj vezi između vjernika i franjevaca. Zornice su masovno posjećene, a mnoge porodice ručno prave jaslice. Adventski običaji žive u Fojnici, Kraljevoj Sutjesci, Busovači, Vitezu, Travniku i brojnim manjim mjestima, uz naglasak na zajedništvu i pripremi doma.

Sarajevo i okolica: Spoj grada i tradicije
U glavnom gradu advent živi i urbano i tradicionalno. Katolici katedralu Srca Isusova ispunjavaju zornicama, dok se domovi ukrašavaju kroz decembar. Posebnost Sarajeva je duh suživota, komšije različitih vjera godinama jedni drugima čestitaju i razmjenjuju kolače.

Lašvanska dolina, Zenica i Kakanj, seoski običaji i zajedničke molitve
U ovim krajevima čuvaju se jednostavni, ali duboki običaji, zajedničke molitve u selima, skromno, ali posvećeno obilježavanje adventa i priprema božićnih jela.

Usora i Žepče, snažne zajednice i bogati običaji
Ovdje se i danas njeguju masovne zornice, adventske molitve, sijanje pšenice i dječiji običaj božićnog čestitanja. Porodični domovi u ovim krajevima tokom adventa postaju centar okupljanja i pripreme.

Banjalučka regija: Tihi, ali postojani običaji
U manjim katoličkim zajednicama advent se obilježava intimnije, ali vrlo posvećeno. Jaslice, porodične molitve i posjete bolesnima dio su svakodnevnih običaja. Franjevci s Petrićevca i drugih župa organizuju susrete i radionice tokom cijelog adventskog perioda.

Advent kao poruka: Svjetlo, nada i zajedništvo

Bez obzira na razlike među krajevima, svi običaji u BiH imaju zajedničku poruku. Advent i Božić nisu samo dekoracija i praznični stol, oni donose svjetlo, nadu, ljubav i radost. Upravo zato adventske svijeće ostaju simbol koji u domovima širom BiH svijetli kao podsjetnik na zajedništvo, vjeru i tradiciju.

Božić je praznik koji nadilazi običaje, on okuplja porodice, povezuje generacije i nosi snažnu simboliku mira. Advent je put do tog svjetla, put koji već stoljećima živi u bosanskohercegovačkim katoličkim zajednicama i društvu u cjelini.