Od politizacije tijela do fašizma: Detalji sa javne rasprave o Kodeksu

Inicijatori ove javne rasprave su profesori, asistenti i brojni studenti s ovog fakulteta, no njoj su prisustvovali studenti i profesori s drugih fakulteta, kao i građani koji su na ovaj način željeli iskazati stav prema Kodeksu. 

Raspravu je otvorila profesorica Lejla Turčilo koja je kazala da je javna rasprava inicirana kako bi sve strane imale priliku iznijeti svoje mišljenje. Pozvala je sve prisutne da daju svoj sud i napomenula da će se svi prijedlozi i komentari bilježiti i proslijediti na Senat UNSA.

Sarajevski student o prijedlogu Kodeksa: Ne trpajte nas u kavez svojih stavova
STAFF: Kodeks je i šovinistički i seksistički
Prof. Mujkić protiv: Zašto nam treba Kodeks? Da li nam se studenti razgolićavaju?
Bura zbog Kodeksa o ponašanju i oblačenju: Šta će biti zabranjeno, a šta ne

Prvi govornik, Dinko Osmanković, docent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, ocijenio je da ovakav prijedlog predstavlja kršenje prava i sloboda, pa čak i zadire u Ustav. Napomenuo je da je na sjednici Vijeća Elektrotehničkog fakulteta jednoglasno odbačen tekst spornog pravilnika.

Govornici smatraju da su članovi 2, 6 i 13 najsporniji u kodeksu. Kao što piše u Nacrtu, u članu 2 - Svrha kodeksa je normiranje prihvatljivog načina o odijevanja - a Osmanković je rekao da sama riječ normiranje upućuje na jednoumlje.

Zato je prijedlog, dodao je on, da se koristiti termin ‘akademski prihvatljivo ponašanje’. Također, poručio je doktor Osmanković da je nedopustivo da Senat bude krajnja instanca koja odlučuje o poštovanju Kodeksa, jer smatra da se time otvara prostor za korupciju.

Problematiziran je i član 7 kojim se, kako smatraju neki sudionici javne rasprave, promovira jednoumlje, a odnosi se na poslovnu tajnu. Postavlja se pitanje koliko Univerzitet i fakulteti kao javne institucije, smiju svoj rad obavljati u tajnosti. 

Sporno je i korištenje termina ‘politička neutralnost’ koja je neprecizno definirana. Kako je istaknula prof. Turčilo, mnogi termini u cijelom tekstu nacrta korišteni su paušalno, bez jasne definicije.

Sudionici javne rasprave većinom su izražavali stav protiv Kodeksa u ovakvom obliku, ukazujući na brojne nedostatke. No, bilo je i onih koji su stava da je Kodeks o odijevanju opravdan. jedan od studenata iznio je stav da studentice, neprimjerenim odijevanjem, mogu izazvati požudu kod muškaraca. 

Ovo je izazvalo buru negodovanja, a jedan od kolega replicirao je: Problem je to što se tijelo politizira, to što institucija zadire u tijelo. Ne bi trebala biti problem djevojka koja se obukla na određeni način nego osobe koje nju doživljavaju kroz njeno tijelo."

Profesorica Nermina Mujagić je naglasila kako ovaj kodeks, može još samo više da degradira UNSA: "Postavljamo se pitanje, šta je ovdje umno? Šta je čovječije? Ako pogledate, ovaj nacrt je napisan na jedan vrlo čudan način. Pomiješane su žabe i babe. Tu ima zakonskih propisa, normi, obligacionog prava... Zapravo me sve ovo podsjeća na slučaj Gluhe Bukovice gdje je djevojčica bila kriva što je neki efendija imao seksualne apetite. Dakle, kodeks unaprijed smatra studente i profesore krivim. Ako je iko kriv, to je onda vlast koja na ovaj način pokušava da disciplinira Univerzitet."

Iz čega kodeksodavci nalaze utemeljenje za svoj kodeks, jedno je od pitanja, jer, kako je istaknuto, "normiranost ponašanja znači normiranje određenog svjetonazora, a to negira pluralnost".

"Pravilo ustanove kakva je Univerzitet upravo je pluralnost, traganje za istinom. Po ovom kodeksu - skepsa se zamjenjuje dogmom, a znanje - vjerovanjem", rekao je Jasmin Hasanović, asistent na FPN.

Jedna od sudionica javne rasprave bila je i aktivistkinja Maša Durkalić koja je kazala: "Perpetuiranje kulture silovanja i patrijarhata. Ovaj kodeks ugrožava tjelesni integritet i žena i muškaraca. Dozvoljavanjem ovakvih odredbi mi dozvoljavamo prodiranje fašizma u sve pore društva. Ako ovo dopustimo, može nam se dogoditi kao Hrvatskoj, da se problematizira pravo žene na abortus".

"Kodeks sam po sebi je mnogo manje strašan od toga koliko je strašno to što on poručuje", rekla je Dženana Karup, novinarka i studentica master studija na FPN. "Kodeks manifestira islamizaciju Univerziteta. Pitanje obaranja kodeksa je pitanje za slobodu izražavanja, slobodu mišljenja."

Predstavnica studenata Filozofskog fakulteta je postavila niz pitanja za kreatore Kodeksa, među kojima je i: "Da li će ovaj kodeks poboljšati uvjete studiranja i pomjeriti UNSA makar jedno mjesto na rang listi univerziteta u svijetu?"

Prisutnima se obratila i potpredsjednica Naše stranke Sabina Ćudić koja je kazala kako je ovo "primjer ideološke privatizacije javne ustanove s vrlo jasnom političkom porukom".

Na kraju javne rasprave, predloženi su i podržani zaključci koji će se uputiti predlagačima Kodeksa i na Senat UNSA. Pogledajte video: