Jakob Finci uoči izbora u BiH: Kod nas se još uvijek ne pita koje si vjere nego voliš li me

9
Vesna Andree Zaimović
Jakob Finci uoči izbora u BiH: Kod nas se još uvijek ne pita koje si vjere nego voliš li me
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba / Jakob Finci u razgovoru za Radiosarajevo.ba

"Sve u svemu, nema druge nego glasati za one za koje mislimo da će nam pomoći da nam bude bolje", kaže Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Dvije sedmice uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, mnogo je tema za razgovor sa osobom koja svojim integritetom dokazuje da je zajednički život u Bosni i Hercegovini oduvijek bio moguć, a tako će biti i dalje. 

Intervju sa apelantom pred Evropskim sudom za ljudska prava započinjemo pitanjem Kako je to pripadati redu „ostalih“ u BiH?

Finci: Biti „ostali“ ne boli. Niti vas tuku ni za uši vuku. Jednom u četiri godine vas pitaju šta ste kada se prave kandidatske liste. Mada, Centralna izborna komisija je sada ustanovila da treba provjeravati kako se ko izjasnio u proteklom popisu stanovništva.  Do sada ste svake četiri godine mogli da birate koje ćete nacionalnosti biti. A sada to možete svake desete godine, pod pretpostavkom da ćemo imati popis stanovništva svakih deset godina.

Ali s vremena na vrijeme se sjetite da ipak nemamo sva prava kao i ostali građani. Kao „ostali“ imam ista neprava kao i ostali – moja građanska obaveza je da svake četiri godine idem da glasam, a da istovremeno slušam propagandu sa svih strana da su pripadnike našeg naroda izabrali neki drugi.

Recimo, na prošlim izborima, a sigurno i na ovim izborima, neću glasati ni za koga za Predsjedništvo, jer nemam nijednog svoga. A za nekog drugog da glasam i taj pobijedi, onda će onaj ko izgubi reći da je to zbog ovakvih „ostalih“ koji su glasali za njihove.

To mi ne treba. Onda je jeftinije ubaciti prazan glasački listić što se tiče Predsjedništva.

Radiosarajevo.ba: Ipak, presuda u Vašem slučaju pred Evropskim sudom za ljudska prava još uvijek nije implementirana evo već 14 godina. Možete li nam pojasniti zašto nije implementirana, i šta je zapravo ta presuda trebala donijeti?

Finci: Ta presuda je trebala da sve građane BiH učini jednakima. Neki misle da se radi samo o Romima i Jevrejima, odnosno pripadnicima manjinskih grupa. Međutim, ova presuda se odnosi na blizu 400.000 Bosanaca i Hercegovaca, jer ni Srbi koji žive u Federaciji ne mogu se kandidovati, ni Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj. Svi su obespravljeni. Sve je to trebala ta presuda da ispravi i da svima da jednaku mogućnost.

Ako mi je dužnost da glasam na izborima, onda je i moje građansko pravo da budem kandidat. To jednostavno ide jedno sa drugim i nema zemlje na svijetu koja jednu etničku, vjersku ili spolnu skupinu diskredituje i onemogućava da budu kandidati.

Evropski sud je to jasno rekao. Takođe i sve stranke u BiH kažu da to treba. To čak piše i u našem ustavu, da Evropska konvencija ima prednost nad svim zakonima u BiH.

Ustavni sud je onda izmigoljio rekavši da je Ustav iznad zakona, jer je to nadzakon.

U ovoj zemlji koga god pitate, kojeg god političara da pitate, svi su za to, i nikome ne smeta mala manjina Roma i Jevreja kojih ima, kako bi Dodik rekao, za neke druge šaka jada. Međutim, trebalo bi da svi budu jednakopravni i to je sud u Strasbourgu rekao, ne samo u presudi Sejdić-Finci, to je najstarija presuda.

Poslije toga je to potvrdio u presudi Azre Zornić, gdje ne treba uopšte da se spominju, kakva nacionalnost, kakva konstitutivnost, svi građani moraju da budu ravnopravni.

Azra Zornić: Kad bi se provela presuda u mojem slučaju Zornić, nestalo bi HDZ-a, SNSD-a, SDA...

Azra Zornić: Kad bi se provela presuda u mojem slučaju Zornić, nestalo bi HDZ-a, SNSD-a, SDA...

I mi sada čekamo jednog lijepog dana da se svih tih pet presuda zajedno implementira i da postanemo normalna država koja će tek tada ispuniti uslove da bude i zemlja kandidat, i jednog lijepog dana vjerovatno i članica Evropske unije.

Radiosarajevo.ba: Tada nam neće ni trebati ono što je inicijativa nekih zastupnika da se u naše osobne dokumente počne upisivati pripadnost naciji. Kako gledate na tu inicijativu?

Finci: Na svijetu postoji preko 120 vrsta izbornih sistema – kako se gdje glasa.Ima zemalja u kojima se vi na samom biračkom mjestu izjašnjavate. Dođete i kažete, dobar dan, dobar dan, hoću da glasam, ja sam Hrvat, i onda vam daju list hrvatske boje. Ili kažete, ja sam Bošnjak, i onda vam daju listić bošnjačke boje. Ili, ja sam Srbin, daju vam neki treći listić. Ili kažete, ja sam „ostali“, daju vam neki neutralni listić. I onda samo oni listići u toj boji koji glasaju za tog nosioca liste mogu biti izabrani. Drugi nisu izabrani, jednostavno.

Međutim, kod nas nema te, da kažem,  različitosti, jer kako bi ko dokazao kome pripada? Gledamo svakog izbornog ciklusa, počevši od Kantona Sarajevo pa do državnih institucija, da ljudi jednostavno kažu - koja nacionalnost treba, tako ću se izjasniti. Izjašnjavaju se po potrebi.Kada pogledate kako se ko deklariše, onda vidimo da se nacionalna pripadnost ustvari više zloupotrebljava nego što se koristi za zaštitu, kako to zovu, vitalnog nacionalnog interesa.

Jakob Finci u razgovoru za Radiosarajevo.ba
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Jakob Finci u razgovoru za Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: U tom smislu kako gledate na predstojeće izbore? Mislite li da će biti transparentni, makar u skladu s onim što je dosad već nametnuto od strane visokog predstavnika?

Finci: Mislim da su visoki predstavnik i Centralna izborna komisija u svim ovim pokušajima  napravili neke pomake da bi izbori bili transparentni, i da se, kako kažu, manje krade nego do sada. Nee samo kod nas, nego i u SAD se, kako kažu, krade na izborima. Nismo ni mi mimo svijeta. Međutim, toga će biti manje.

Ono što bi me obradovalo, to je kad bi izlaznost bila veća. 

Naravno, mi ne možemo postići izlaznost u nekom velikom postotku kako je to nekad davno bilo, da bude 80-90%, jer na biračkim spiskovima imamo puno više glasača nego što imamo živih stanovnika u ovoj zemlji. Preko tri miliona ih ima na biračkom spisku.

Ko god ikad dođe ovdje i izvadi, recimo, ličnu kartu, automatski se upisuje na birački spisak i bez obzira što nikada nije glasao, nikada se s tog spiska ne briše. Druga je poteškoća je što se, čini se, ni umrli ne brišu s tog spiska, jer opštine ne šalju podatak da je taj i taj građanin, upisan pod matičnim brojem tim i tim, preminuo i više ga nema.

Ne znam do kada ćemo rasti statistički, a vidimo da su puni autobusi sa ljudima koji odlaze zauvijek.  

Radiosarajevo.ba: Ali tu ima jedan objektivni razlog, a to je jedna sveopća letargija i jedno pomanjkanje političke participacije koja je rezultat toga. Ljudi su izgubili povjerenje.

Finci: Uvijek kada govorim sa mladim ljudima, nagovaram ih, glasajte, u tome leži vaša budućnost. A oni kažu, moj glas svakako ništa ne vrijedi, niko ga ne sluša, neću da glasam. Čekam samo da završim fakultet pa da se ispalim, što je popularan izraz za odlazak odavdje.

Međutim, sada sve političke stranke računaju na mlade ljude. Stavljaju na kandidatske liste mlade ljude. Nadam se da će ti mladi ljudi pozitivno odgovoriti i glasati na sljedećim izborima.

Radiosarajevo.ba: Znamo da postoje aktivnosti koje Jevrejska općina radi na animiranju mladih ljudi, tako da se i na taj način omasovljava korpus zajednice.  

Finci: Zajednica se omasovljava na taj način što su naši mladi ljudi koji su odavdje kao djeca evakuisani da bi izbjegli granate i snajpere, sada su odrasli i vratili su se. Radi o mladim ljudima, školovanima, koji znaju posao, koji znaju jezik. Nema nezaposlenih među njima.

Počeli su da se žene i počeli su da dobijaju djecu. U tome je naša nada, u generaciji koja dolazi. Moram reći da je ovdje u zadnjih tridesetak godina, znači od rata na ovamo, prvih 25 godina se rodilo ne više dvadesetoro djece od cijele Jevrejske opštine. A onda u ovih zadnjihpet godina smo dobili 57 novih članova, 57 beba se rodilo.

Te bebe će jednog dana, kada odrastu, nadam se, kao njihovi roditelji, ostati ovdje, glasati ovdje, da svima bude bolje, da svi budemo jednaki i da svi budemo svoj na svom, jer je ovo, između ostaloga, i naša zemlja.

Radiosarajevo.ba: Vi ste možda najpozvanija osoba koja može komentirati ove užasne izjave (Milorada Dodika op.ur), potpuno pogrešne i neutemeljene da suživot između kršćana i muslimana ne može postojati.

Finci: Evo, postojanje Jevrejske zajednice u BiH skoro pet stoljeća je upravo dokaz tome. Ne treba više nego pogledati Sarajevu u kome su, kako kažu, i katolička i pravoslavna crkva i džamija i sinagoga jedne do druge u 200 metara, i vide se s prozora jedna drugu, i nikada nisu rušene, nikada nisu bombardovane, nikada nisu minirane.

Znači, može se zajedno.

Dovoljno je reći da time što su neke nove stranke došle na vlast, nije prestao život ljudi. Još uvijek imamo mješovitih brakova. Još uvijek se ne pita koje si vjere nego voliš li me.

Prema tome, te izjave su vrlo neutemeljene, ne samo za BiH, rekao bih za svijet, jer malo je teško naći etnički čistu državu, državu u kojoj je samo jedna nacija, samo jedna vjera i niko drugi.

Jakob Finci u razgovoru za Radiosarajevo.ba
Foto: Goran Lukić, Radiosarajevo.ba : Jakob Finci u razgovoru za Radiosarajevo.ba

Smatrate li da bi u tom kontekstu međureligijsko vijeće možda moglo progovoriti jednim snažnim glasom, možda pogotovo u ovo predizborno vrijeme?

Finci: Međureligijsko vijeće se u principu bavim vjerskim stvarima. Izbori nisu stvar vjere. 

Izbori su stvar svakog građanina i njegovog ličnog opredjeljenja, tako da međureligijsko vijeće bi samo moglo da uputi poziv svim vjernicima da izađu na izbore i da svojim glasom odluče svoju sudbinu, a ne za koga će glasati, kako će glasati.

Međutim, mislim da to neće uraditi međureligijsko vijeće, jer bi onda bilo, da kažem, kritikovano da se miješa u stvari koje nisu njegov posao. Nažalost, kod nas se politika puno miješa u vjeru i u religiju, pa bi bilo normalno da se i religija miješa u politiku, ali srećom to nije tako, barem ne na javnoj sceni.

Radiosarajevo.ba: Onda makar možemo Vas kao pojedinca pitati ukratko kakva je Vaša poruka građanima.

Finci:  Izađite na izbore i glasajte za onoga za koga mislite da može da vam pomogne da bude bolje.

Mi znamo da nam je iz dana u dan sve gore, da teško živimo, da se stalno brinemo šta će biti sutra.  Ali imamo tu nesreću da smo imali rat, i da znamo da je u ratu bilo sve puno gore nego što je sad, i sad smo zadovoljni malim stvarima. Imamo struju, imamo vodu, niko ne puca na nas i nama je dobro. To što su male penzije, to što je sve skupo, što se teško veže kraj sa krajem. Ali penzije, koliko god da su male, svakog petog u mjesecu se dijele pomoću nekog čarobnog štapića.

Međutim, ljudi žive.  Imamo djecu koja su nažalost otišla od nas. Mnogi se tome raduju jer ne vide ovdje njihovu perspektivu. Ta naša dijaspora su, nažalost, naša djeca, a odvajaju i od usta da bi i nama nešto pomogli.

Sve u svemu, nema druge nego glasati za one za koje mislimo da će nam pomoći!

Ne treba puno slušati sve ovo što nam sada govore u predizbornim kampanjama, jer predizborna kampanja se ne svodi na to da kažem šta ću ja raditi ako me izaberete, nego da vam objasnim zašto vam je loše jer prošli put niste glasali za mene nego za one druge. To je, ustvari, negativna kampanja gdje oni govore zašto oni drugi ne valjaju, a ne kažu da li će oni to sve da isprave, jer vidim ovu statistiku kako je mali postotak predizbornih obećanja ispunjen.

Uostalom, ne kaže se džaba da u predizbornoj kampanji, iz ljubavi možeš lagati koliko hoćeš.

Radiosarajevo.ba: Gospodine Finci, hvala na razgovoru 

Ovaj medijski sadržaj podržan je kroz Tranisition Promotion, zvanični program Vlade Republike Češke.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (9)

/ Povezano

/ Najnovije