Intervju | Janjić: Dodik ne bi bio Mile da nije sam sebi pucao u noge, on je "ispao s tračnica" (II)

U nastavku intervjua za portal Radiosarajevo.ba, predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose i ugledni politički analitičar dr Dušan Janjić otvoreno komentariše političku sudbinu Milorada Dodika, njegove međunarodne veze, ekonomske interese i sve dublju izolaciju u domaćim i stranim okvirima.

Janjić analizira Dodikovu političku poziciju u bh. entitetu RS, ulogu stranih sankcija, odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali i šire regionalne i međunarodne posljedice njegovih poteza. Također, u intervjuu se govori i o ulozi Željke Cvijanović, ulozi "svesrpskog sveta", ali i o sve prisutnijem uticaju kriminalnih struktura u političkim i bezbjednosnim procesima.

Ovo je drugi dio intervjua s Janjićem, u kojem analitički i bez zadrške komentariše aktuelne tokove na političkoj sceni BiH i regiona.

Trending

Preminula Alma Kovačić, hercegovačka heroina kojoj su roditelji dva puta darovali život

Od zvijezde Zapada do međunarodne izolacije

Radiosarajevo.ba: Gospodine Janjiću, kako ocjenjujete trenutnu poziciju Milorada Dodika unutar Republike Srpske, ali i u širem kontekstu Bosne i Hercegovine, naročito u svjetlu sve izraženije međunarodne izolacije? Da li je Dodik politički u padu i ima li potencijal da dodatno usloži odnose unutar BiH, a time i u cijelom regionu? Šta bi to značilo za Beograd?

Janjić: Političko djelovanje Dodika, posebno u njegovoj završnoj fazi koja je započela krajem 2021. godine, predstavlja svojevrstan fenomen. Najlakše ga je opisati uz pomoć Dodikovog omiljenog folk stiha: "Jači smo od sudbine!"

23.09.25. 15:52

Intervju | Dušan Janjić: "Ko ne sluša pjesmu, slušaće oluju!" (I)

Bilo je vrijeme u kojem je Mile bio "Belle d’jour" medija, političara i diplomata koji se bave ovim dijelom Evrope. I kao što to u životu biva, došao je sumrak jedne političke karijere. To samo po sebi ne znači da se završava era etnonacionalističkih junaka u Bosni i Hercegovini i šire.

Mreža moći oko Dodika: "Balkanska mafija"

Radiosarajevo.ba: Kako komentarišete nedavno uvođenje sankcija i zabrane ulaska Miloradu Dodiku od strane Slovenije i Austrije, posebno imajući u vidu činjenicu da, prema dostupnim informacijama, posjeduje značajnu imovinu u tim zemljama?

Janjić: Dodik je, kao i mnogi njegovi uzori i "vatreni" sljedbenici, svoj monopol na političku vlast pretvorio u apsolutnu moć. Takođe i u lično, porodično i grupno bogaćenje. Jedan od alata bila je korupcija. Naravno, i saradnja sa izvođačima "kontroverznih poslova" poput šverca, pranja novca, a i organizovanog kriminala.

Sa onima kojima je rat bio "brat", a i sa "novostvorenim bogatašima" u infrastrukturnim, građevinskim, energetskim i sličnim poslovima naslonjenim na vlast i na strane i domaće investicije kojima je "garant" država. Investiranjem u građevinarstvo, igre na sreću, sport i zabavu, trgovinu duvanom, cigaretama i naftnim derivatima, kao i pranjem novca.

Ova vrsta poslova se ubrzano umnožavala u periodu vladavine Dodika i njegovih stranačkih saveznika. "Najveći" među njima svoje ubrzano bogaćenje duguju ličnoj i porodičnoj povezanosti s Dodikom. Neki od njih su i značajni "igrači" u sadašnjoj bezbjednosnoj krizi u Srbiji. Njihova moć u Novom Sadu, Beogradu, na Zlatiboru, Fruškoj Gori i koje kuda po Srbiji je vidljiva. Često osiona. Posebno u neposrednom uključivanju ljudi iz RS-a u "iznajmljene glasače", u mreže organizovanog kriminala i u parapolicijske jedinice podrške Vučiću u nasilju nad pobunjenim građanima.

Radiosarajevo.ba: Ovih dana možemo čuti ono što se ranije nagovještavalo, o iznošenju ogromnih svota novca prema Sloveniji, Austriji...

Janjić: Izvjesno je da postoji ova vrsta uključenosti Dodika i njegovih u život i ekonomiju Slovenije. Kao i Austrije. Ali, sudeći po odlukama da sankcionišu Dodika i s njim povezana lica – "oligarhe i jatake" – u Sloveniji i Austriji, biće da se virus proširio i u ovim, ali i u nekim drugim zemljama EU.
Pri tome, to nisu samo lica srpskog i hrvatskog etničkog porijekla. Na djelu je šira mreža koja je nastajala posljednjih decenija i koju u EU i šire nazivaju "Balkanska mafija".

Pred Srbijom, u periodu tranzicije, kao i nakon promjene sadašnje vlasti, predstoji veliki i težak izazov suočavanja s ovom vrstom poslovanja i ljudi.

11.09.25. 12:31

Slovenija "udara šamar" Dodiku: 5 luksuznih nekretnina pod lupom, prijete mu sankcije

Ima li Dodik nasljednicu?

Radiosarajevo.ba: Kako Zapad, posebno EU i SAD, trenutno posmatraju Milorada Dodika – kao ozbiljnu prijetnju stabilnosti Bosne i Hercegovine ili kao regionalnog političara s ograničenim dometom? Naime, imali smo ovih dana i tajnovitu posjetu Željke Cvijanović Washingtonu – šta je tom prilikom njoj poručeno i da li se ona može posmatrati kao potencijalna Dodikova nasljednica?

Janjić: Dodik je na "crnoj listi" SAD za sankcionisanje od 2017. godine. Dva su osnovna razloga za to: Prvi, jer je "potkopao institucije BiH pozivajući na oduzimanje državnih nadležnosti i uspostavljanje paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska". Drugi, jer je "iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike korupcije".

Dodik ne bi bio Mile da nije sam sebi pucao u noge. Prvi put kada je odluku administracije SAD ocijenio kao "besmislenu", kao "napad na slobodu izražavanja" i miješanje u unutrašnje stvari BiH i RS-a. Drugi put kada je izjavio: "SAD jesu velika država, ali jesu i veliki lažovi. Oni su na strani muslimana i zajedno s njima i PDP i dijelovi SDS-a birali su kome će nametnuti sankcije."

Poznato je da administracija SAD nije ustuknula pred Miletom. Naprotiv. A pridružile su se i vlada Ujedinjenog Kraljevstva, kao i vlade pojedinih zemalja EU.

U svom uvjerenju da je jači od sudbine, Mile je previdio da država nije isto što i vladar: SAD nisu ni Tramp, a ni Klinton; Srbija nije Vučić, a RS nije Dodik.

Zanemario je Mile da su SAD, kao velika sila, a i kao članica "Petorke" i NATO-a, bile aktivne u zaustavljanju rata i u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini i bivšoj SFR Jugoslaviji. Uostalom, sam Dodik ima bogato iskustvo u odnosima sa "bogovima" iz D.C.-a. Što se tiče uloge Željke Cvijanović u D.C.-u i drugdje, važi Šekspirova izreka: "Konac djelo krasi". Kako je završnica djela u toku, biće jasna i uloga Željkinog lika u predstavi "Jači smo od sudbine".

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri Milorad Dodik danas predstavlja političku volju građana Republike Srpske, a koliko njegovu ličnu političku avanturu radi očuvanja vlastite pozicije i zaštite od pravosudnih procesa?

Janjić: Od 2016. godine je sporno koliko građana, odnosno birača iz RS-a, zaista podržava Dodika. Dovoljno je samo da se podsjetimo predsjedničkih izbora i činjenice da je "nelegitimni", "arhi-neprijatelj" Dodika, RS-a i srpstva, Schmidt obustavio provjeru brojanja i proglasio Dodika za predsjednika RS-a.

Za mnoge, Dodik će biti predsjednik RS-a ili jednostavno "Predsjednik" makar ne bilo Njega i RS-a. Međutim, u stvarnom životu njegovo legalno bavljenje politikom je izuzetno ograničeno.

Otvoreno je pitanje da li će se ikada pojaviti kao vršilac neke javne funkcije u RS-u ili bilo gdje. Odgovor na ovo pitanje manje zavisi od Dodika, a više od drugih. Naravno, najviše od toga da li će u RS-u i Bosni i Hercegovini doći do promjene dosadašnjih politika. U prijelaznom, zimskom periodu Dodiku ostaje da se pojavljuje u prilikama svesrpskog okupljanja. Naravno, dok ono traje i ako Vučić dozvoli. Za sada je izvjesno da će Dodik morati uložiti mnogo više vremena, energije i novca u učešće u sudskim procesima u Bosni i Hercegovini. Ali i u Srbiji (za sada, zbog finansiranja kupovine vile na Banjici), kao i pred institucijama država koje su mu uvele sankcije.

Igra sa Vučićem: Strateško savezništvo ili međusobna ucjena?

Radiosarajevo.ba: Kako biste opisali stvarnu prirodu odnosa između Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića? Ima li tu istinskog savezništva ili se više radi o strateškom kalkulisanju?

Janjić: Nema spora da su odnosi Milorada i Aleksandra prolazili kroz razne faze. Od osporavanja do "vjernog savezništva". Ti odnosi su, po svojoj prirodi, prije svega vezani za političke, ali i za ekonomske, uključujući i finansijske interese.

Ovih mjeseci, za javnost i za samog Dodika, biće značajno dokle će Vučić omogućavati pojavljivanja Dodika u režiji državnog protokola, pa i u svesrpskom okupljanju – jer on više nije legalni predsjednik RS-a. Moglo bi se reći da ti odnosi postaju ili ostaju lični, možda i "bratski".

Moguće je da će u budućnosti "bratska" bliskost ojačati do međusobne lične solidarnosti – prije svega u suočavanju sa zajedničkim idejama, vizijama, projektima, a i mukama. Na kraju, ostaju brojni dokazi da je njihovo savezništvo izrodilo unapređenje saradnje Beograda i Banje Luke. Ima primjera zajedničkih infrastrukturnih, građevinskih i drugih investicija Srbije. Postojala je usaglašenost interesa Vučića i Dodika u međustranačkoj, ekonomskoj i finansijskoj "podršci".

Posebno saradnja u međunarodnim odnosima i diplomatska saradnja. Koliko je sve to bilo u širem interesu građana RS-a i Srbije, Bosne i Hercegovine i regiona – otvoreno je pitanje. Po svemu sudeći, najjasniji odgovor će doći uskoro, i to kroz pitanje održivosti "svesrpskog svijeta" i "ujedinjenja" Srbije i RS-a, koje je, po Vulinu, nalog iz Kremlja. Ključno za odgovor na ovo pitanje je proces prenosa vlasti i promjene politika Srbije.

Zapad gubi strpljenje, Moskva ne oprašta

Radiosarajevo.ba: U kojoj mjeri predsjednik Vučić kontroliše ili podržava Dodikove poteze, a gdje se njihove strategije razilaze – posebno kada je riječ o odnosima sa Zapadom?

Janjić: Vjerujem da njihov odnos nije bio, niti će biti, u znaku "zavrtanja ruke", "čupanja ušiju" i slično. To su često ljudi sa "Zapada", ali i iz Kremlja, priželjkivali i podsticali. Ali, na kraju krajeva, predstavnici "Zapada" su posebno pronalazili "odlučujuće rješenje". Pri tome nisu čekali, niti računali na Vučića ili Tadića.

U mnogim prilikama, posebno u bilateralnim odnosima Srbije i RS-a, postojala je saradnja koja je obuhvatala stotine ljudi. U nekim situacijama, poput odnosa s Kremljom, pribjeglo se podjeli posla, a time i odgovornosti. Odnose Dodika i Vučića je, na kraju krajeva, opredijelilo odsustvo dosljednosti i strateške orijentacije djelovanja Vučića i vlasti Srbije.

U igri na "više karata" i vozova, Vučić se, za sada, nije u potpunosti odrekao "Zapada". A "Zapad" upravo provjerava da li i koliko još Vučić može da "isporučuje". Što se tiče Mileta, on je ispao sa šina jer je ostao zaglavljen na raskrsnici – tako dalekoj, a tako bliskoj Moskvi. Za "Zapad", on je "dečko koji pravi probleme".