Intervju | Ahić: Dosta je! Kriminal nije "cool", nasilje nije "fora", nasilnik nije "faca“

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerziteta u Sarajevu (UNSA), prof. dr Jasmin Ahić, redovni profesor na naučnoj oblasti "Sigurnosne studije", profesor na predmetima "Terorizam" i "Savremeni terorizam" u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba otvoreno govori o slučaju terorističkog napada u Bosanskoj Krupi, sve češćoj pojavi učešća mladih u izvršenju najtežih krivičnih djela, sigurnosti u našem društvu, te potrebi da se više bavimo prevencijom, odnosno zaštitom naše djece od raznih oblika indoktrinacije i manipulacije.

U tome smo, kako konstatira prof. Ahić, svi pozvani. Od porodica, preko škola i vjerskih zajednica, do fakulteta i najviših organa vlasti.

Razgovarao: Faruk Vele

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Ovo je šokantno

Radiosarajevo.ba: Uvaženi profesore Ahić, kako gledate na pojavu djece i mladih osoba među izvršiteljima teških krivičnih djela, uključujući i krvne delikte, pa i krivična djela koja su kvalificirana kao terorizam?

Ahić: Pojava djece i mladih kao izvršitelja u terorističkim aktivnostima nije uopće nešto strano u svijetu. Naime, mladi se regrutuju da sudjeluju u različitim operativnim aktivnostima jer nisu zreli i samosvjesni da znaju šta zapravo rade, podložni su manipulaciji i vrlo lako ih se može iskoristiti za određene zadatke. Ali, na našim balkanskim prostorima, posebno u Bosni i Hercegovini, ovakav događaj - ciljani napad, ubistvo jednog policijskog službenika u policijskoj stanici i ranjavanje drugog policajca od strane maloljetnika koji nije navršio 15 godina, je zaista šokantan i rijedak.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

To je način izvršenja karakterističan za prostor Bliskog istoka ili Amerike, odnosno u našem društvu nismo do sada bilježili ovako ekstremne slučajeve izvršenja krivičnih djela od strane maloljetnika. Nažalost, plašim se da će to biti, i već jeste jednim dijelom jeste, naša nova realnost.

Cjelokupno društvo je odgojno zapustilo djecu i zbog toga su naša djeca laka meta svih onih koji ih žele zloupotrijebiti. Želim naglasiti da djeca nisu i ne mogu biti kriva zato što postanu izvršitelji krivičnih djela, posebno ovako teških zločina. Krivi smo uvijek mi koji ih nismo odgojili, usmjerili, uputili. Od porodice, preko odgojno-obrazovnih ustanova i ostalih institucija sistema.

Naša djeca su proizvod ovog društva, ona su naše ogledalo, i bojim se da smo kao društvo ozbiljno "propustili" mnoge generacije i da ćemo posljedice pogrešnog pristupa našoj djeci u svim segmentima tek vidjeti u godinama koje dolaze. Djecu i mlade je najlakše indoktrinirati u pravcu različitih uvjerenja i ideologija, pa i navesti na počinjenje najtežih krivičnih djela, uključujući i krivična djela terorizma.

Prestanimo relativizirati problem

Radiosarajevo.ba: Kako sa kriminološkog, odnosno sigurnosnog aspekta gledati na ovu pojavu?

Ahić: Mi moramo biti svjesni da je ovo vrlo ozbiljna situacija i najbitnije je da se sada studiozno pristupi cjelokupnom društvenom fenomenu vezanom ne samo za ovaj slučaj u Bosanskoj Krupi. Posebno se moraju revidirati programi prevencije zloupotrebe mladih na internetu i društvenim mrežama.

Jedan primjer, kampanje zaštite djece na internetu se kod nas provode na televiziji!? Naša djeca ne gledaju televiziju, oni su na TikToku, Instagramu, Snapchatu, YouTube-u, i ko zna već na kojoj za djecu i mlade specijaliziranoj društvenoj mreži. Pitanje je da li i njihovi roditelji gledaju televiziju, da li čitaju barem internet portale i šta čitaju. Radikalno moramo mijenjati pristupe prevencije, ali i suprotstavljanja različitim oblicima kriminaliteta, imajući u vidu ovako izraženu pojavu maloljetnika kao počinilaca teških krivičnih djela.

Djeca žive pogrešne vrijednosti

Radiosarajevo.ba: Nesporno je da je neophodno da se počnemo baviti preventivom, koji je pristup u tome bi bio najispravniji i najdjelotvorniji?

Ahić: Za početak, krenuti svako od sebe, od svoje porodice i svog bliskog okruženja, prestati relativizirati događaje i pojave i početi konačno nazivati stvari pravim imenom. Sistemski i kao društvo moramo osvijetliti, napasti i razobličiti sliku da je kriminal "cool", da je nasilje "fora", da je izigravanje zakona i sistema "snalažljivost i vještina", da je nasilnik i agresivac "faca".

I kad to kažem, ne mislim samo na djecu i mlade, nego i na nas odrasle. Moramo konačno početi razbijati obrasce koje su usvojila naša djeca, a koje su, da ponovim, usvojili od nas. Ponovo ističem, mi kao pojedinci ili mi kao društvo smo dozvolili da nam djeca žive i imaju pogrešne vrijednosti i idole na koje se ugledaju.

Kada govorimo o sistemskoj prevenciji, krajnje je vrijeme da se od deklarativnog opredjeljenja uključivanja struke, ovo pitanje povjeri onima koji su najkvalifikovaniji i najpozvaniji da ponude rješenja - kriminolozi, sociolozi, psiholozi, pedagozi, socijalni radnici.

Na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije postoji Katedra za kriminologiju, koju pored naših uglednih profesora kriminologije, čine i profesori sociologije i psihologije. Mi smo kao Fakultet na dispoziciji u punom kapacitetu da pomognemo i doprinesemo konkretnim rješenjima.

Radikalizacija djece

Radiosarajevo.ba: S obzirom da je slučaj u Bosanskoj krupi okvalificiran kao terorizam i da policija istražuje motive, da li je ovo trenutak da se otvori pitanje radikalizacije i samoradikalizacije, posebno kod mladih?

Ahić: Trebamo biti oprezni, sačekati da se istraga završi, ali ako motiv bude potvrđen, neophodno je studiozno pristupiti svemu. Kako sam već istakao, naša institucija je uvijek na raspolaganju.

Pristup problemu radikalizacije djece i mladih mora biti vrlo ozbiljan i institucionalan i tu ne smije biti ad hoc ili površnog pristupa. Institucije sistema moraju jasno odrediti ko je kompetentan i ko treba na ovim pitanjima raditi, uzimajući u obzir isključivo nauku i struku, ako je cilj da se rezultati postignu. Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ali i ostali fakulteti Univerziteta u Sarajevu, bi morali biti prva adresa.

Zapanjen sam neznanjem

Radiosarajevo.ba: Stiče se utisak da se broj krivičnih djela povećava i da smo sve više suočeni s izazovima sigurnosti u našoj zajednici, kako gledati na ove izazove i kako im odgovoriti?

Ahić: Sigurno se i previše ponavljam, ali zaista jedini odgovor je nauka i struka. Sinergija na tom planu je ključna. Donosioci odluka, ali i kolege profesionalci iz struke, moraju konsultovati naučnu zajednicu.

Mi iz akademske zajednice više ne smijemo dozvoljavati da nam kojekakvi samozvani analitičari i influenseri određuju tokove stručnih i naučnih procesa.

Moraju i vlasti da napokon uvide, ali i mediji koji daju prostor ovakvim "pojavama", da se ovim kompleksnim pitanjima mogu baviti samo kompetentne osobe. Zapanjen sam ovolikim neznanjem i štetom koju nam ovi "analitičari" nanose.

Ne dozvolite urušavanje sistema

Radiosarajevo.ba: Da li naše vlasti koriste stručna znanja i u kojoj mjeri? Koliko se ovakvim izazovima pristupa sistemski, a koliko su to priče do dan-dva, koje se potom zaborave a društvena devijacija i problem ostaju?

Ahić: Vrlo malo, ali ja uvijek ponavljam da postoje oni koji zaista daju sve od sebe da popravimo stanje. Vrlo je važno u ovako ozbiljnoj situaciji odvojiti lični od profesionalnog interesa. U politici to je nešto drugačije, ja tražim od naših vlasti maksimalnu profesionalizaciju u kadrovskoj politici u sigurnosnom sektoru. Ne dozvolite urušavanje sistema zbog politizacije ili nekih drugih interesa. Na pozicije se moraju imenovati profesionalci s iskustvom, oni koji su obrazovani i spremni se kvalitetno uhvatiti u koštac sa ovim kompleksnim problemima, a to su kriminalisti, kriminolozi i menadžeri sigurnosti. Dok to ne shvate oni koji odlučuju, naše društvo neće napredovati u ovom sektoru