Hoće li komunalna policija konačno stići u Kanton Sarajevo?

Jedna od gorućih tema koja se tiče svakodnevnog života u Kantonu Sarajevo svakako je održavanje čistoće i odlaganje otpada.

Ključni problem predstavlja nedovoljna inspekcija i kažnjavanje nesavjesnih građana, a nadležni vide rješenje u uvođenju komunalne policije.

"Kantonalna vlada je u prethodnom sazivu pokrenula inicijativu za formiranje organa koji bi bio zaseban unutar naših upravnih struktura, a kolokvijalno smo ga nazvali komunalna policija. Uvođenjem ovog organa, nesavjesni građani i institucije bit će dovedeni u situaciju da odgovaraju za nedjela koja čine u našem javnom prostoru.

Trenutno radimo na prijedlogu zakona kojim će biti utvrđeno kako će ovaj organ funkcionisati. Čim dobijemo sva mišljenja, poslat ćemo prijedlog Vladi, a zatim i na raspravu u Skupštinu KS", izjavio je ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u Vladi Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak.

U manjem bh. entitetu RS, Zakon o komunalnoj policiji na snazi je od 2013. godine, a prema tvrdnjama ministra Bošnjaka, Kanton Sarajevo će naredne godine uvesti komunalnu policiju.

Prije 6 dana

Kome smeta čisto Sarajevo: 'Mrtvo mače je 7 dana stajalo pored kontejnera'

"Bila su određena neslaganja koja su se odnosila na uvođenje takvog tijela u našu kantonalnu administraciju, te pravne nejasnoće i praznine koje sada pokušavamo popuniti. U manjem bh. entitetu doneseno je pravilo, zakon, kojim je RS uredila način na koji se uspostavljaju tijela poput komunalne policije unutar lokalnih zajednica. Mi to još nemamo u Federaciji BiH i pokušavamo na nivou kantona urediti funkcionisanje takvog organa. Vjerujem da će Kanton Sarajevo 2025. godine dobiti komunalnu policiju", izjavio je ministar Bošnjak.

Naš sagovornik osvrnuo se i na trenutnu situaciju s odlaganjem otpada u Kantonu Sarajevo.

"Kad govorimo o deponovanju, govorimo o odlaganju otpada na naš Regionalni centar za upravljanje otpadom Smiljevići, koji je u suštini velika površina koja se koristi za deponovanje otpada u Sarajevu, a posluje u KS već dugi niz godina, još od 60-ih godina prošlog vijeka.

Nedavno smo raspisali tender za izgradnju nove plohe na koju ćemo odlagati naš otpad u narednom periodu. To je veliki infrastrukturni projekt na deponiji Smiljevići. Vrijednost ove investicije je otprilike 4 miliona KM i to je najveća investicija u posljednjih desetak i više godina na deponiji", naveo je ministar Bošnjak.

Naš sagovornik kazao je da kao ključni izazov u Kantonu Sarajevo vidi nedostatak prostora za odlaganje otpada, jer se na deponiju Smiljevići dnevno odveze otprilike 500 tona otpada.

"Sama činjenica da radimo novu plohu govori da nemamo dovoljno prostora za odlaganje otpada na deponiji. Moramo razmišljati strateški o tome šta ćemo s našim otpadom u budućnosti, jer njegova količina iz dana u dan raste – otprilike 500 tona dnevno odvozimo na ovu našu deponiju, i svakako da ta količina otpada mora biti reducirana.

Nju ćemo reducirati, a to je u stvari jedan izazov – kako pripremiti naše građane za ono što nam slijedi, a to je razdvajanje otpada, od onog primarnog pa sve do sekundarnog. Trenutno imamo pilot projekat koji provodi KJKP Rad. Naši građani su već mogli vidjeti da na pojedinim dijelovima grada postoje tzv. zeleni otoci. To su testna područja na kojima naši sugrađani mogu odlagati ili odvajati otpad na plastiku, ambalažni otpad, staklo i metal", objasnio je ministar Bošnjak.

Naš sagovornik je istakao da je ovim projektom povećan broj recikliranog otpada, a kao pozitivne primjere naveo rubne općine u Kantonu Sarajevo.

"KJKP Rad je s ovim projektom pokušao da vidi puls našeg građanstva, i on je vrlo pozitivan. Imamo preko 60 posto povećanje broja recikliranog ili razdvojenog otpada u periodu kada su ovi otoci postavljeni. Primijetili smo da tzv. rubne općine imaju malo bolji ili sređeniji način odvajanja otpada, obzirom na to da su uveli dvolinijske sisteme, recimo u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu, Vogošći. Naša ideja u Ministarstvu je da pokušamo to iskustvo iz rubnih općina prenijeti u urbani dio grada, te pripremamo projekat kroz naš program koji se zove Sarajeko.

Ispitivali smo gdje bismo mogli postaviti testni pilot projekat kako bismo našim građanima omogućili da dobiju male kante, u kojima bi bile dvije kante u jednoj, tako da možemo raditi na primarnom razdvajanju otpada u domaćinstvima. Na taj način bi otpad mogao biti lakše i efikasnije razdvojen na zelenim otocima", naglasio je ministar Bošnjak.

KJKP Rad

KJKP RAD obavlja djelatnost prikupljanja, transporta i deponovanja komunalnog otpada na području Kantona Sarajevo, a građani mogu prijaviti ilegalno odlaganje otpada putem njihovog Eko telefona.

"Imamo otvoren Eko telefon - 033 66 00 00, na koji građani mogu prijaviti neodgovorne pojedince. To je naša služba komunalnih redara. Mi odmah izlazimo na teren po prijavi i postupamo u skladu sa ovlaštenjima koja imaju naši komunalni redari. Prošle godine smo uveli broj za Viber i WhatsApp prijave, gdje građani mogu slati slike i video materijale – 062 220 330. Osim toga, tu je i naša email adresa, te društvene mreže Facebook i Instagram. Pozivamo građane da nam prijave nepravilnosti i pomognu nam na taj način", poručili su iz KJKP Rad.

Iz komunalnog preduzeća Rad pozdravljaju uvođenje komunalne policije.

"Sve zemlje koje su imale probleme s kojima se i mi susrećemo, riješile su to komunalnom policijom i represivnim mjerama. Naravno, potrebno je građanima omogućiti reciklažu i potrebnu infrastrukturu kako bi pravilno odlagali otpad. Na primjer, otvorili smo četiri reciklažna dvorišta u KS, gdje građani mogu besplatno odložiti kabasti otpad, gume, elektronski i električni otpad.

Omogućili smo građanima da odlože otpad, ali uvijek je lakše nešto odložiti pored kontejnera nego ga odvesti u reciklažno dvorište. Moraju postojati sankcije za nesavjesne građane, jer se mora početi kažnjavati za nepropisno odlaganje otpada", zaključili su iz KJKP Rad.

Kazna ili nagrada

O sankcijama za nesavjesne građane razgovarali smo i s Majom Čolović Daul, stručnjakinjom za okoliš i upravljanje otpadom, koja je aktivno sudjelovala u brojnim projektima i inicijativama za unapređenje kvalitete životne sredine.

Našu sagovornicu pitali smo šta vidi kao rješenje problema odlaganja otpada u Sarajevu – kazne ili nagrade.

"Trenutno postoje pojedina rješenja (npr. reciklomati) kroz koja se ljudi motiviraju da odvajaju otpad. Iako su to dobre inicijative, meni se ne sviđa takav pristup. Zašto? Zato što učimo građane da je ispravno raditi nešto samo ako će za to dobiti nagradu, a mi trenutno vrlo malo odvajamo otpad, nekih nekoliko posto, što je zanemarivo u odnosu na količinu koja se generira. Umjesto da motiviramo građane kroz emisije kao što je ova, različite procese podizanja svijesti, kampanje i saradnju, mi ih učimo da je u redu odvajati otpad samo ako ih neko za to nagradi.

Jesam za to da se nagrađuju oni koji se trude, ali nisam za to da se sistem gradi na tome da ćete svaki put nagraditi onoga ko to radi. Ne mogu reći da kazne prevladavaju u odnosu na nagrade, ali kad imamo ekstremne situacije, kao što je bacanje kabastog otpada ili bacanje otpada kroz prozor, vrlo je logično da je jedini način da takvu osobu kaznite, jer ne postoji drugi način. Nivo svijesti te osobe je toliko nizak da je prvo potrebno nešto učiniti kako bi ih otrijeznili, a tek onda ih naučiti na pravi način. Na početku uspostave sistema, definitivno je bolje početi s kaznama nego nagradama", kazala je Čolović Daul.

Pitali smo našu sagovornicu smatra li da će rad komunalne policije doprinijeti pravilnom upravljanju otpadom.

"Nadam se da hoće. Pitanje je samo kako i na koji način ćemo to početi pratiti i stvarno reći 'da, vidi, stvarno se nešto promijenilo'. Mislim da bi bilo dobro izvještavati o specifičnim lokacijama – 'evo, tako je bilo prije, tako je sada' – i da će to motivirati građane da budu obzirniji", zaključila je Maja Čolović Daul.

Zakon o komunalnoj policiji u RS

Zakon o komunalnoj policiji RS na snazi je od 2013. godine, a prema ovom Zakonu komunalni policajac u obavljanju komunalno-inspekcijskog nadzora samostalno vodi postupak, donosi rješenje i preduzima mjere i radnje u okviru svojih prava, dužnosti i ovlašćenja utvrđenih ovim zakonom i drugim propisima.

U postupku komunalno-inspekcijskog nadzora komunalni policajac ima pravo i dužnost da:

• zatraži i pregleda isprave na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica (lična karta, pasoš i slično),
• saslušava i uzima izjave od odgovornih i zainteresovanih lica i svjedoka,
• pregleda zemljište, objekte, stambene i poslovne prostorije, postrojenja, uređaje i druge predmete, evidencije i registre, opšte i pojedinačne akte, ugovore, javne isprave i drugu dokumentaciju koja omogućava uvid u postupanje subjekta nadzora u pogledu pridržavanja propisa,
• nalaže preduzimanje odgovarajućih mjera i radnji, odnosno zabrani vršenje određenih radnji s ciljem potpunijeg utvrđivanja činjeničnog stanja
• preduzima druge mjere i radnje za koje je ovlašten zakonom ili drugim propisom.

U vršenju komunalno-inspekcijskog nadzora komunalni policajac obavezan je da:

• najavi kod subjekta nadzora obavljanje kontrole i nadzora, osim ako bi najava umanjila uspješnost komunalno-inspekcijskog nadzora,
• pokaže na uvid službenu legitimaciju subjektu nadzora, odnosno odgovornom ili drugom ovlašćenom licu subjekta nadzora,
• ukaže subjektu nadzora na prava koja može koristiti u postupku komunalno-inspekcijskog nadzora,
• o izvršenom komunalno-inspekcijskom nadzoru sačini zapisnik i
• preduzme i druge mjere i radnje za koje je ovlašćen zakonom ili drugim propisom.

Kompletan Zakon o komunalnoj policiji u RS možete pročitati na linku OVDJE.