Kome smeta čisto Sarajevo: 'Mrtvo mače je 7 dana stajalo pored kontejnera'

Ekipa portala Radiosarajevo.ba pitala je građanke i građane Sarajeva kako ocjenjuju odvoz smeća u njihovim naseljima. Zanimalo nas je da li su zadovoljni uslugama komunalnog preduzeća, da li su primijetili nepropisno odlaganje kabastog otpada te s kakvim se sve problemima suočavaju prilikom odlaganja otpada.

Dotrajali i pretrpani kontejneri, odlaganje kabastog otpada (npr. namještaja, aparata) na travnate površine, mali broj zelenih otoka, bacanje građevinskog otpada u kontejnere, divlje deponije – samo su neki od problema s kojima se suočavaju naše sagovornice i sagovornici.

"'Zimi, kada padne centimetar snijega, znaju ne doći po mjesec dana da odvezu smeće iz komunalnog', 'Svakodnevno se baca sve i svašta pored ceste; dovezu kolica smeća i istresu ih pored puta, tj. u šumu; masa je takvih odlagališta koje niko ne obilazi i ne kontrolira', 'Nepropisno parkiranje automobilima koji smetaju radnicima KJKP RAD da uđu u naselje i obave svoj posao', 'Problem je što se odvoz kabastog otpada rijetko organizira', 'Smetljarnici u zgradama nikad nisu oprani', 'Parkovi su puni smeća, ljudi bacaju i oko zgrada', 'Mrtvo mače je sedam dana stajalo pored kontejnera, a smeće se odnosilo', 'Svakodnevno bacanje smeća u pokretu iz vozila', 'Tibra 1 ima 700 stanova, postavili su nam 11 kontejnera koji se napune za par sati. Smeće se odlaže pored kontejnera svakodnevno, a psi i ptice ga raznose', 'Redovno vršenje male i velike nužde oko kontejnera, spavanje na neodvezenom kabastom otpadu', dio su priča naših ispitanica i ispitanika.

Skoro 80 posto ispitanica i ispitanika svjedočilo je nepropisnom odlaganju kabastog otpada na travnate površine, a da građanke i građani Sarajeva nisu zadovoljni odvozom smeća u svojoj općini/naselju, pokazuju odgovori oko 513 sudionica i sudionika iz devet općina Kantona Sarajevo.

Kuća s pogledom na smeće

Ferid Ramović stanuje u sarajevskom naselju Švrakino Selo od 2016. godine, a kako sam kaže, živi na deponiji. Naime, s obje strane Feridove kuće postavljeni su kontejneri koji narušavaju kvalitet njegovog života.

"Stanujem u ulici Alibega Firdusa i ne znam da li postoji gora ulica u Sarajevu od moje. Na sredini ulice nalaze se tri kontejnera, u drugom dijelu ulice nema nijednog, a u gornjoj ulici postoje samo dvije male kante — sve što postoji tu je deponovano.

Moj problem je što se te kante nalaze preko puta mojih prozora. Kuća koju sam kupio nalazi se između dvije ulice, i s obje strane ulice su postavljeni kontejneri. Dakle, praktično živim na deponiji, a ljeti ne mogu otvoriti prozore zbog smrada. S Općinom Novi Grad Sarajevo vodim spor već nekoliko godina", kaže Ramović.

Naš sagovornik ističe da kontejneri ispred njegove kuće zapravo pripadaju zgradi koja je udaljena 50 metara od njegovog doma.

"Spustili su smeće meni pod prozore, osjećam se ugroženo i diskriminisano, a najgore je što osjećam povredu jer niko ne želi ništa da uradi, svi okreću glavu. Bio sam u mjesnoj zajednici, općini, kantonu, a na kraju ću morati i na sud. Moram izaći pred Sud da vidim postoji li ijedan objekat s kontejnerima s obje strane. Na kraju krajeva, to je smeće od zgrade koja je u blizini i ima prostora da se odnese ispred nje", naglašava Ramović.

Dodaje da ni on, kao ni prethodna vlasnica, nisu dali nikakvu saglasnost da se kontejneri postave ispred njegove kuće.

"Zanimljivo je to što bivša vlasnica nije dala saglasnost da se tu postave kontejneri, a ni mene niko nije pitao smetaju li mi. Čak su mi predlagali da sam pronađem rješenje i mjesto gdje bi se ti kontejneri mogli postaviti. Nije moje da to tražim, ali sam pokušao. Pronašao sam jedno mjesto, ali onda su se drugi bunili", objašnjava naš sagovornik.

Ramović navodi i s kojim se sve problemima suočava njegova porodica i kako kontejneri utiču na kvalitet njihovog života.

"Posljedice tih kontejnera su za mene stravične. Kad se ujutro probudim, okrenem se desno — kontejneri su pred očima, okrenem se lijevo — kontejneri su pred očima. Također, gore u Kodžinoj ulici bili su kontejneri prema brdu, ali ih je neko uklonio i sada ti isti ljudi bacaju smeće kod mene.

To je stotine kuća; ljudi ujutro krenu na posao, kesu za smeće stave u gepek i izbace je u kontejner kod moje kuće. Od 7 do 8 sati ujutro tu je gužva, ubacuju smeće iz automobila kroz prozor, a onda dođu mačke i psi lutalice. Tu je i Imaret, žene idu u tu kuhinju po obrok pa često varivo i hljeb prosipaju u kontejner... upozoravao sam ih, a oni mi prijete", kaže naš sagovornik.

Portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je Općinu Novi Grad Sarajevo povodom problema koji ima Ferid Ramović, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili njihov odgovor.

Kavez u Starom Gradu

Sarajka Amela Kurtović stanuje na području Mjesne zajednice Toka-Džeka već 27 godina, a i ona, kao i naš prethodni sagovornik, ima problem s nepropisnim odlaganjem otpada u svom naselju.

Naime, u njenoj ulici postoji ograđeni "kavez" u kojem se odlaže otpad, ali na toj lokaciji nema kontejnera u koji bi stanovnici mogli zbrinjavati svoje smeće.

"Izlili su neku ploču i postavili ogradu, ali kontejner nikad nije stigao. Naknadno su nam rekli da kontejner uopšte ne može tu stajati. Za ovakvim načinom odlaganja otpada nema potrebe jer komunalni radnici tri puta sedmično dolaze i odvoze smeće koje ostavljamo ispred svojih vrata.

Ljudi su nastavili donositi smeće na tu ploču, a čak sam počela viđati da to rade i ljudi koji ne žive u našoj ulici. Sada je to postalo jedno katastrofalno odlagalište koje užasno smrdi, baca se sve i svašta. Radnici komunalnog preduzeća se bore i kupe smeće lopatama. Nekoliko puta sam vidjela ljude kako povraćaju dok rade zbog smrada. Iz KJKP Rad kažu da to nije do njih i da se moramo obratiti Općini Stari Grad jer ovo nije urađeno po propisima", objašnjava Kurtović.

Sagovornica opisuje i trenutnu situaciju, naglašavajući da je na ovoj lokaciji smeće konstantno prisutno.

"Uvijek je tu puno smeća, komunalni radnici ne mogu sve ni pokupiti, okupljaju se životinje, ljudi čak donose i kabasti otpad. Prolazim pored kuće i vidim da je neko ostavio namještaj na sredini ulice. Još jedna stvar, kod nas često prolaze i turisti jer navigacija nije dobro postavljena, dnevno se pored moje kuće zna okrenuti 30 auta, svi se čude — ovime šaljemo jako ružnu sliku", kaže Kurtović.

Ona dodaje da je prije nekoliko godina zbog ovog problema pokrenula peticiju i predala je na protokol Općine Stari Grad, ali povratnu informaciju nikada nije dobila. Nedavno je ponovo kontaktirala Općinu i rečeno joj je da ponovno preda peticiju.

"U Općini su mi rekli da moram skupiti barem 20 potpisa, ali koliko znam većina ljudi nije za to da se taj kavez ukloni. Ljudima je mrsko ustati ujutro, iznijeti smeće ispred kuće i omogućiti radnicima komunalnog preduzeća da ga pokupe. Tri puta sedmično dolaze pred naša vrata i uzimaju kese, nema potrebe da taj kavez tu stoji. On se nalazi uz samo mezarje, uz harem, uz Hadži Turhanovu džamiju", naglašava Kurtović.

Govori i o požaru koji je izbio prije nekoliko godina na ovoj lokaciji.

"Ljudi bacaju lug, a prije dvije, tri godine taj kavez se zapalio. Vatrogasci su požar gasili dva sata. Dolazi zima, i sada će opet početi bacati lug. Strašno smo neodgovorni i neozbiljni, mislim da se ništa neće promijeniti dok nekoga ne udare po džepu", objašnjava Kurtović.

Sagovornica opisuje i kako ljetni dani izgledaju u Mjesnoj zajednici Toka Džeka.

"Grozno je, vjerujte. Čim ljeti otvorim prozor, odmah ga zatvorim. Ne mogu primiti goste na terasi jer je smrad nesnosan, a životinje raznose smeće po ulici. Ljudi bacaju ostatke hrane, kese, pokošenu travu, grane, kabasti otpad — nema čega nema, i to tako traje već 15 godina", ističe Kurtović.

Vapaj za kontejnerima

Ana Kočo stanuje na Dolac Malti od 2019. godine i odlučila je podijeliti svoje utiske o odlaganju otpada u svom naselju.

Smatra da je najveći problem to što dvije velike stambene zgrade dijele jednu lokaciju za odlaganje otpada.

"Problem je što te zgrade nisu samo stambeni objekti, već tu postoji veliki broj kafića, restorana i uslužnih djelatnosti, a lokacija za odlaganje otpada nalazi se direktno na parkingu. Vrlo često su automobili parkirani tik uz mjesto za odlaganje otpada, pa komunalne službe ne mogu odvoziti smeće, a građani su spriječeni da propisno odlažu otpad, što rezultira gomilanjem smeća oko kontejnera. Veliki problem stvara i kabasti otpad, naročito kada je sezona renoviranja stanova – tada možete vidjeti razne vrste i količine kabastog otpada pored kontejnera", ističe Kočo.

Naša sagovornica naglašava i da su zelene površine u naselju u vrlo lošem stanju, zbog nedostatka adekvatnih kanti za odlaganje otpada.

"Imali smo kante koje su bile postavljene ispred ulaza, na zelenim površinama ispred zgrada, ali su ljudi te kante počeli koristiti za odlaganje kućnog smeća, što je dovodilo do prenapunjenosti. Komunalno preduzeće je uklonilo te kante kao način rješavanja problema, zbog čega su zelene površine sada još zapuštenije.

Vlasnica sam kućnog ljubimca kojeg šetam svaku noć, dešava se da tokom šetnje izbjegavam određene dijelove. Konkretno, izbjegavam jedan prolaz koji je postao improvizovani toalet, kao i hodanje direktno ispred zgrada zbog velike količine otpada ispod prozora. Najčešće su to ostaci hrane, razne konzerve i krpe koje ispadnu ljudima s prozora i koje nikada ne pokupe.

Ovo što se dešava sa zelenim površinama nije samo estetski problem, već postaje i sanitarni problem. Na toj lokaciji je i dječiji park, gdje se puno djece igra, pa postoji velika šansa za nastanak zdravstvenih problema zbog neodržavanja i nečišćenja tih površina. Pretrpani kontejneri uzrokuju da vrane i psi lutalice raznose smeće. To predstavlja i sanitarni i estetski problem", dodaje Kočo.

U naselju Dolac Malta nalazi se i reciklažni centar, a naša sagovornica tvrdi da građani ne koriste njegove kapacitete u potpunosti.

"Važno je naglasiti da Dolac Malta ima reciklažni centar sa svim potrebnim mogućnostima za sortiranje otpada. Međutim, taj centar se slabo koristi. Ljudi nisu dovoljno informisani o tome, iako postoji i neki vid nagrade za reciklažu – ako ubacite flašu u reciklomat, možete dobiti besplatan parking ili donirati novac organizaciji Pomozi.ba. Nevjerovatno je da imamo reciklažni centar koji radi do 20 sati, dostupan i pristupačan, a da uprkos tome, na Dolac Malti i dalje nalazimo velike količine nesortiranog otpada ispred zgrada", kaže Kočo.

Ana Kočo rješenje problema vidi u postavljanju većeg broja kontejnera i edukaciji građana.

"Smatram da rješavanju ovog problema treba pristupiti sistematski. Prvo, treba povećati broj kontejnera jer se povećava i broj stanovnika. Uz veći broj kontejnera trebalo bi uvesti i bolji raspored odvoza smeća, kako bi se održavanje moglo provoditi efikasnije i brže.

Na kraju, potrebno je edukovati ljude o reciklaži i reciklažnom sistemu. Smatram da problem s otpadom nije problem samo komunalnih službi ili vlasti, već svih nas. Svi smo odgovorni za održavanje čistoće", zaključila je Kočo.

Šta kaže KJKP Rad

Sigurno ste se barem jednom zapitali zašto su neki dijelovi grada čisti, dok drugi trpe zbog ilegalnog odlaganja smeća. Kako funkcioniše sistem odvoza otpada, ko je odgovoran za održavanje naših ulica i zelenih površina i šta mi, kao građani, možemo učiniti da unaprijedimo situaciju?

U potrazi za odgovorima kontaktirali smo KJKP Rad i zatražili pojašnjenje o razlikama u nadležnostima između KJKP Rada i KJKP Park, s posebnim naglaskom na održavanje zelenih površina i ulica. Zanimalo nas je gdje se povlači granica odgovornosti između ovih preduzeća.

"KJKP Rad održava javne površine, što podrazumijeva uglavnom javne saobraćajnice, dok Park održava zelene površine. Mi ne održavamo zelene površine u KS. Pored toga, Park je zadužen za javna igrališta, javnu rasvjetu i hortikulturu, dok smo mi odgovorni isključivo za prikupljanje i odvoz smeća, te sve ostalo što imamo potpisano u ugovorima s lokalnom zajednicom i Ministarstvom komunalne privrede", kazali su.

Zanimalo nas je i koliko kontejnera ima u Kantonu Sarajevo te ko je nadležan za određivanje lokacija na kojima će biti postavljeni.

"Zakonom o komunalnoj čistoći propisan je način prikupljanja smeća – bilo kroz kontejnere, kante ili ručno prikupljanje. Shodno tome, mi postavljamo broj kontejnera i trenutno raspolažemo sa oko 10.000 standardnih kontejnera za miješani komunalni otpad, oko 3.000 reciklažnih kontejnera i oko 12.000 domaćinstava koja su opskrbljena kantama, s uvedenim dvolinijskim sistemom odvoza otpada.

Za postavljanje kontejnera i niša na određenim lokacijama zadužena je lokalna zajednica, prvenstveno općine, koje pokreću inicijativu. Ako se, primjerice, gradi novo naselje, općina određuje lokaciju, a od nas se traži saglasnost koja se odnosi na to možemo li pristupiti toj lokaciji i koju vrstu kontejnera možemo koristiti – zvonaste ili obične. Nama je važno da možemo fizički pristupiti lokaciji kako bismo ispraznili kontejnere", naveli su.

Iz KJKP Rad istaknuli su ključne kriterije koji se uzimaju u obzir pri odabiru lokacije za postavljanje kontejnera.

"Prvenstveno je važno da lokacija bude blizu stanovništva kako bi građani mogli adekvatno i sigurno odlagati otpad. To je jedan od ključnih parametara. Naravno, uvijek postoji problem – jedan dio građana želi da im kontejneri budu što bliže, ali kada se lokacija odredi, niko ne želi da ima smeće ispod prozora.

Taj problem mora riješiti općina ili lokalna zajednica. Nama je važno da možemo pristupiti lokaciji radi pražnjenja kontejnera, dok nam sama lokacija nije presudna. Također, prilikom odabira mjesta za postavljanje kontejnera mora se voditi računa o sigurnosti – da se kontejneri ne postavljaju na prometnim saobraćajnicama. Bitno je i voditi računa o broju stanovnika u tom području, kako bismo odredili potreban broj kontejnera na osnovu količine otpada koju prosječno proizvodi stanovnik", naveli su iz KJKP Rad.

Iz KJKP Rad također su istaknuli da se svakodnevno susreću s nepropisnim odlaganjem kabastog otpada.

"To nije samo kabasti otpad, već i elektronski, elektronički, inertni i sav mogući otpad. Sistem i zakon postoje i jasno su definisani. Organizujemo dvije akcije čišćenja u Kantonu Sarajevo – na proljeće i jesen. Ove godine, nakon redovne akcije odvoza kabastog otpada, organizovali smo dodatnu akciju u saradnji s Ministarstvom komunalne privrede kako bismo očistili preostale prostore.

Na proljeće smo obavijestili građane o terminima odvoza kabastog otpada, a nakon 15 dana smo organizovali akciju u kojoj smo prikupili oko 1.250 tona kabastog otpada.

I dalje se borimo s odvozom kabastog otpada i nelegalnim deponijama, ali pitanje je koliko ćemo to moći izdržati kao preduzeće", objasnili su.

Na kraju, pitali smo ih kako riješiti problem otpada u Kantonu Sarajevo.

"Prvo je potrebno izmijeniti Zakon o komunalnoj čistoći, koji je na snazi već duže vrijeme. Primjera radi, cijene odvoza otpada u KS nisu promijenjene od 1995. godine, odnosno od kada su ustanovljene poslije rata. Svi smo svjedoci rasta troškova. Mi bismo kao preduzeće rado ulagali u infrastrukturu, nabavku novih kontejnera, povećanje broja posuda i učestalost odvoza otpada. Međutim, bez adekvatne cijene, nismo u mogućnosti da ulažemo u infrastrukturu.

Kao firma smo u protekle tri godine uložili značajna sredstva – nabavili smo više od 20 vozila i postavili preko 275 zelenih otoka za odvojeno prikupljanje otpada. Ipak, to nije dovoljno da bismo smanjili količinu otpada na deponijama i povećali reciklažu kojoj težimo", zaključili su iz KJKP Rad.

Upravljanje komunalnim otpadom u Kantonu Sarajevo

Na web stranici komunalnog preduzeća Rad, građanke i građani mogu pronaći online mapu upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo.

Mapa prikazuje lokacije na kojima su postavljene posude za miješani kućni komunalni otpad, lokacije sa zelenim otocima (kontejneri plave, žute i zelene boje) te lokacije reciklažnih dvorišta.

O upravljanju otpadom istraživački tim portala Radiosarajevo.ba razgovarao je s iskusnom stručnjakinjom za zaštitu okoliša i upravljanje otpadom Majom Čolović Daul.

Pitali smo našu sagovornicu kako vidi stavove građana po pitanju odlaganja otpada.

"Građani često smatraju da je posao komunalnih radnika da čiste iza njih, a ne da je njihov posao da prazne kontejnere u koje je potrebno pravilno odložiti otpad.

Viđate djecu iz škola koja izlaze i bacaju nešto na cestu ili građane koji otpatke izbacuju kroz prozor. Na igralištima možete vidjeti gospođe koje sjede pored prepunih korpi, a nijedna ne ustaje da otpad odnese do kontejnera ili na drugo prikladno mjesto. Površno shvatamo tematiku upravljanja otpadom i mislimo da je neko drugi dužan da čisti iza nas, bez da u tome vidimo problem.

Vrlo često nevladine organizacije provode mnoge aktivnosti vezane za upravljanje otpadom, najčešće u školama. Djeca brzo usvajaju i dobre i loše navike.

Građani trebaju znati šta plaćaju, ali i koje su njihove odgovornosti. Voljela bih da kao građani tražimo način kako da postanemo dio sistema, a ne da uvijek tražimo krivce u onima koji, iako ne savršeno, obavljaju svoj posao," naglasila je stručnjakinja.

Sudionici ankete na portalu Radiosarajevo.ba istaknuli su divlje deponije kao jedan od glavnih problema u Kantonu Sarajevo. Maja Čolović Daul istaknula je da su za postojanje divljih deponija odgovorni sami građani.

"Vrlo često vidite divlje deponije, a prozivaju se komunalna preduzeća koja ih nisu očistila, iako po svojoj nadležnosti nisu obavezna to raditi, jer je njihova zadaća pražnjenje otpada iz kontejnera. Građani očekuju da će komunalno preduzeće doći i očistiti ono što su sami bacili.

Postoje i slučajevi gdje sistem prikupljanja otpada ne postoji, primjerice u selima, udaljenim mjestima ili u specifičnim situacijama, kao što su uski putevi ili jake padavine, kada radnici komunalnog preduzeća ne mogu doći, pa se na tim lokacijama formiraju deponije koje se potom uklanjaju.

Imala sam interesantan slučaj u Goraždu gdje su građani napravili divlju deponiju jer im je bilo predaleko da otpad nose na drugu lokaciju. Tu se nalazio i kabasti otpad. Zamolili su me da pronađemo sredstva za uklanjanje. Rekla sam im: 'Koja je logika da tražite nekoga ko nije iz vašeg grada da vam obezbijedi sredstva za uklanjanje otpada kojeg ste sami stvorili i kojeg ćete opet napraviti? Dok ne budete odgovorni za svoju okolinu, ne možete tražiti krivca u drugima,'" podvukla je sagovornica.

Maja Čolović Daul navela je i potencijalna rješenja za bolje upravljanje otpadom u Kantonu Sarajevo.

"Postoji više načina za unapređenje, kako u smislu odgovornosti građana i javnih preduzeća, tako i kroz pravne okvire koji bi trebali biti postavljeni. To znači da kroz strategije i planove moramo definisati šta želimo postići donošenjem određenih mjera. Te strategije često pišu ljudi kod kojih se praksa i teorija ne podudaraju, pa imamo tendenciju da prepisujemo pravila iz EU, koja su samo okvirna smjernica, dok smo mi ti koji trebamo propisati način na koji ćemo ostvariti ciljeve.

Moramo jasno definirati ciljeve, ko ih prati, ko je odgovoran i koje sankcije ili nagrade će biti postavljene. Također, treba precizno definirati odgovornosti svakog od nas. Šalila sam se nedavno, kada smo obilježavali 40 godina od Olimpijade, zašto ne bismo kao novi olimpijski sport imali odvajanje otpada? Tako malo je potrebno od svakog od nas da postignemo mnogo – smanjimo količinu otpada, očistimo grad i olakšamo posao onima koji se o tome brinu.

Kad se jasno definišu ciljevi, prepoznaje se šta je potrebno od infrastrukture. Iako se godinama ulaže u oblast upravljanja otpadom, situacija na terenu nije toliko značajno promijenjena da bi to bilo vidljivo svima," istaknula je sagovornica.

Grad koji je uspješno prevazišao problem odlaganja otpada je Ljubljana, kazala je Maja Čolović Daul.

"Ljubljana je pozitivan primjer. Njihov uspjeh možda leži u opredjeljenju građana ili gradonačelnika koji je bio dugo na funkciji. Građani su pozivani da svjedoče načinu upravljanja otpadom, bilo da je dobar ili loš, te im je pokazano kako izgleda ono što odbacuju.

To što su oni uradili koštalo je mnogo. Na početku su imali poteškoća u sticanju povjerenja građana, ali nisu odustajali. Znali su šta žele postići, koliko im je novca potrebno i bili su uporni. Ljubljana je odličan primjer – kad odete tamo, možete koristiti struju, internet i druge pogodnosti, ali im je najvažnije da se otpad adekvatno odvaja," zaključila je Maja Čolović Daul.