Nakon objave o smrti zločinca Mladića: Kako se zaštititi i prepoznati lažne profile
Hakiranje profila političara i lažno predstavljanje na društvenim mrežama ponekada može uzrokovati pogrešno informisanje javnosti, kao što smo to jučer mogli i vidjeti.
Naime, na lažnom Twitter profilu ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković objavljeno je da je ratni zločinac Ratko Mladić preminuo u zatvoru.
Hag: Lažna informacija da je umro Ratko Mladić
Vijest se brzo proširila, a nedugo nakon objavljivana, iz Haaga je ta vijest demantovana. Također, iz ureda Bisere Turković demantirali su da je ministrica objavila takvu informaciju, kazavši kako ona nema svoj zvanični profil na Twitteru, iako taj profil prate neke ličnosti i institucije.
Šef kabineta ministrice vanjskih poslova Turković: Twitter profil je lažan
Facebook: Tommaso de Benedetti
Iza tog profila stoji italijanski novinar Tommaso De Beneddeti (negdje De Benedetti) kralj prevara na Twitteru, po čemu je postao svjetski poznat.
PrtScr: Twitter profil
Novinar De Benedetti je decenijama, prije prevara na Twitteru, objavljivao lažne intervjue s Mikhailom Gorbachevim, Desmondom Tutuom; Elie Wiesel; kardinalom Ratzingerom koji će postati papa Benediktom XVI, Dalai Lamom koje je uredno objavljivala brojna italijanska štampa. Tada je novinarki New Yorkera u odgovoru insistirao da su intervju bili stvarni.
Lažni profil ministrice Turković napravio italijanski novinar?!
Na Twitteru "nastupa" od 2011. i kreirao je lažne profile za brojne svjetske ličnosti, šireći lažne vijesti.
Čest slučaj
Hakiranje profila političara i lažno predstavljanje nije situacija koja se često dešava u Bosni i Hercegovini, ali jeste prisutna.
Nedavno je i ministar sigurnosti Fahrudin Radončić objavio da je njegov profil hakovan, a još do danas nije potvđeno ko stoji iza hakovanja profila predsjednika SBB-a. Korisnici su taj dan mogli svjedočiti raspravi između njega i Konakovića na Facebooku, a lider SBB-a je kasnije objavio post u kojem je kazao da je njegov profil hakovan.
Duel Konakovića i Radončića na FB: Ministar sigurnosti tvrdi da mu je hakiran profil
Ko je pisao Konakoviću ako je Radončiću hakiran profil, pogledajte prepisku (FOTO)
Opozicija u manjem bh. entitetu okupljena oko Saveza za promjene prije tri godine bila je meta hakerskih napada. Profili Draška Stanuivukovića, Branislava Borenovića, Dragana Čavića... bili su hakovani, od Facebooka, Twittera pa i Youtubea.
Kako se zaštititi?
„Prva zaštita na društvenim mrežama je svakako lozinka, one bi trebale biti prije svega dovoljne dužine, ali i kompleksne. Lozinka koja je kratka uvijek je laka za pogoditi. Također, lozinke mogu biti povezane sa korisnikom pa neko ko ga poznaje može lako da pristupi njegovom profilu“, pojasnio je za Radiosarajevo.ba Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Korisnici bi također trebali da pored šifre imaju još jedan korak za potvđivanje identiteta, kazao nam je Mrdović.
Deset najčešćih i najgorih šifri u 2019. koje su bile raj za hakere
Mnogi se brinu da će im profili biti hakirani, ali postoje i oni koji baš ne mare za to i dokaz da nisu svjesni rizika kojima podliježu u online prostoru jesu slabe šifre koje koriste za ulazak na račune, piše NBC News .
„Platforme kao što su Facebook ili Google daju korisnicima mogućnost da pored lozinke imaju i drugi faktor potvrđivanja identiteta. To može biti aplikacija na telefonu koja generiše jednokratnu lozinku koja je potrebna za prijavljivanje ili može biti ključ odnosno mali uređaj koji se priključi na usb port u računaru ili ona najčešća, ali i najnesigurnija je potvrđivanje preko SMS poruke“, dodao je Mrdović.
Također, naglašava Mrdović, treća stvar o kojoj treba voditi brigu jeste da su aplikacije ili sistemi ažurirani.
„Napadi na računare ili softvere dešavaju se zato što u tom softveru postoji nekakva greška i ažuriranja popravljaju aplikacije, ali i otklanjaju sigurnosne greške. Svakome bi preporučio da na svojim mobilnim uređajima, ali i računarima vrši ažuriranja jer će time poboljšati sigurnost“, kazao je profesor na Elektotehničkom fakultetu u Sarajevu.
Pored toga što neko može pogoditi vašu lozinku ili iskoristiti neku grešku u vašem softveru, možete postati žrtva tzv. "fishinga“. Tu se najčešće radi o tome da korisnik dobije mail od neke njemu poznate osobe, ili banke, da pristupi određenom linku, na kojem ostavi svoje podatke.
Foto: Privatni album: Saša Mrdović
„Preporučio bih svima da ne otvaraju linkove unutar maila ili na drugi način. I ako dobiju neki link neka preko njega ne unose pdatke, nego nek to urade na svom browseru“, dodao je Mrdović.
Preporuke koje su se pojavile za lozinke govore nam da je njihova dužina najvažnija.
„Trebalo bi tađer imati lozinku za svaki račun na koji ste prijavljeni. Kad korisnici imaju desetine računa, to je malo teže, ali bi trebali onda koristiti softvere koji upravljaju lozinkama. Taj softver nije vezan za preglednik, nego je zaseban, kao što je LastPass“, kazao nam je na kraju profesor Mrdović.
Kako se boriti protiv lažnih profila?
Svako može da napravi lažni profil. Ustvari, na Facebooku, Twitteru i Instagramu nalazi se na hiljade lažnih profila.
Iako su se društvene platforme odlučile boriti protiv lažnih profila uvođenjem autentifikacije, i dalje neki profili, kao što je to bio slučaj sa ministricom Turković, nemaju autentične profile, što je korisnike društvenih mreža natjeralo da povjeruju u vijest o Mladiću.
Inače, borba protiv fake profila je svakodnevna, a "internet vojske" stranaka ili popularno nazvani botovi stalno koriste fake profile na društvenim mrežama.
Također, fake profili, kao što je to bio slučaj i jučer, mogu se iskoristiti za širenje lažnih vijesti ili nekih drugih neistina.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.