"Za one koji ne mogu da govore": Film Jasmile Žbanić o zloglasnom mučilištu u Višegradu

4
Radiosarajevo.ba
"Za one koji ne mogu da govore": Film Jasmile Žbanić o zloglasnom mučilištu u Višegradu
Foto: Prtscr/Youtube / Scena iz filma 'Za one koji ne mogu da govore'

Na 47. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, kao dio turističke ponude, predstavljen je i višegradski hotel Vilina Vlas koji je za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio logor za silovanje žena i djevojčica.

Osnovao ga je Užički korpus krajem aprila 1992. godine. Bošnjačke žene i djevojčice, među kojima mnoge još nisu imale 14 godina, u logor su dovodili policajci i pripadnici paravojnih skupina Bijeli orlovi, kao i osobe povezane sa ratnim zločincima Željkom Ražnatovićem Arkanom i Vojislavom Šešeljem. U ovom objektu vršeno je sistematsko zlostavljanje, silovanje i ubijanje višegradskih žena, muškaraca i djece.

O ovom mjestu horora govorila je i australska umjetnica Kym Vercoe koja je 2008. godine, stigavši u Višegrad kako bi pratila stope Ive Andrića, shvatila da je smještena u hotelu u kojem su u toku rata vršena masovna silovanja i zlostavljanja žena. Njena priča pretočena je u predstavu Sedam kilometara sjeveroistočno.

Preminula Alma Kovačić, hercegovačka heroina kojoj su roditelji dva puta darovali život

Preminula Alma Kovačić, hercegovačka heroina kojoj su roditelji dva puta darovali život

Vidjevši predstavu, bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić odlučuje da 2013. godine snimi film Za one koji ne mogu da govore, koji govori o zloglasnom hotelu Vilina vlas. 

Autori scenarija za film Za one koji ne mogu da govore su Kym Vercoe, Jasmila Žbanić i Zoran Solomun, a direktorica fotografije je Christine Maier. Uloge u ovom filmu ostvarili su Kym Vercoe, Boris Isaković, Jasna Đuričić, Simon McBourney, Leon Lučev i Branko Cvejić.

Zloglasni "Hotel Auschwitz" kod Višegrada na sajmu u Beogradu predstavljen kao turistička atrakcija

Zloglasni "Hotel Auschwitz" kod Višegrada na sajmu u Beogradu predstavljen kao turistička atrakcija

Film je inspirisan stvarnom potresnom pričom australske umjetnice Kym Vercoe, koja posjećuje Višegrad u potrazi za čuvenim mostom o kojem je čitala u knjizi Na Drini ćuprija Ive Andrića, ne znajući šta se u ovom gradu dešavalo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Turistički vodič Tima Clancyja za Bosnu i Hercegovinu preporučuje hotel Vilina vlas u predgrađu Višegrada poznat po svom "ugodnom prirodnom ambijentu" i kao "savršeno mjesto za romantičnu veče". Kym odlučuje da iznajmi sobu.

Nakon povratka u Sydney ona otkriva da ne samo da je se u gradu desio masakr, nego je hotel bio jedan od glavnih zatočeničkih objekata na području gdje su bošnjački civili bili premlaćivani, silovani, mučeni i ubijani. Oko 200 žena je bilo zarobljeno u hotelu, neke su se ubijale skačući s balkona da bi izbjegle daljnje seksualno zlostavljanje.

Opsjednuta sudbinom ovih žena i nedostatkom javne spomeni, Vercoe se vraća u Višegrad u decembru, ali nailazi na mještane koji neće priznaju da znaju išta o kampu za silovanja....

Nakon što je pogledao film, Tim Clancy odlučio je ispraviti svoj turistički vodič za Bosnu i Hercegovinu.

Priča o hotelu Vilina Vlas i borbi Višegrada da zataška ratne zločine

Hotel "Vilina Vlas" u Višegradu, gdje su žene silovane i mučene i gdje su muškarci likvidirani tokom rata u BiH, još uvijek je otvoren za biznis.

Hotel u Višegradu je korišten za ratne zločince i pripadnike Belih orlova. Oni su silovali više od 200 bošnjačkih žena i djevojčica tokom agresije na Republiku BiH. 

Mnoge žene uhapsili su na ulici pripadnici "Belih orlova" i prevezli ih u hotel. Kada su ušle u objekat, kroz tanke zidove čule su plač drugih djevojaka.

Djevojke su zatvorene u sobe i članovi Belih orlova bi dolazili i birali koju djevojčicu, djevojku ili ženu žele silovati. Neke od njih imale su sreću da ih vrate porodicama, mada u većini slučajeva njihovi najmiliji nikada ih više nisu vidjeli. Nakon završetka rata, hotel je obnovljen i otvoren za turiste. Svaki razgovor o njegovoj mračnoj prošlosti biva ušutkan hvaljenjem njegovih zdravstvenih potencijala.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije