Alen Drljević snimio film o potresnoj sudbini dječaka Fahrudina: "Bitno je da se priča o tome"

U takmičarskom programu ovogodišnjeg 32. Sarajevo Film Festivala premijerno je prikazan film Fahrudin reditelja i scenariste Alena Drljevića.

Riječ je zapravo o dokumentarno-animiranom filmu, koji prati Fahrudina Muminovića koji je kao sedmogodišnji dječak 1995. godine preživio masovnu egzekuciju, postajući živi simbol stradanja, ali i trijumfa života nad uništenjem.

Poziv iz BIRN-a

A kako je došao do Fahrudinove priče, Drljević je ispričao u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Trending

ViK danas izvodi radove: Cijela sarajevska općina će imati problem sa vodosnabdijevanjem

"Mene je ustvari pozvao Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koji je već počeo raditi na priči o Fahrudinu. Proveo je dosta vremena razgovarajući s njim i snimajući. Imao je već jako puno materijala i on mi je došao s idejom da radimo animirani film o njemu, što je mene u prvom trenutku začudilo zbog same teme.

Fahrudin je bio sedmogodišnji dječak kada je preživio streljanje u Orahovcu u okolini Srebrenice. Ali kad sam uronio u tu priču, istražio sve i došao do materijala s Haškog tribunala, snimaka svjedočenja pripadnika Vojske RS-a koji je Fahrudinu spasio život tako što nije poslušao naređenje i odvezao ga u bolnicu u Zvorniku, onda sam shvatio da možemo ustvari napraviti jednu kombinaciju dokumentarno-arhivskog i animiranog filma, s tim što je ta animacija bila bitna kao stil u tom smislu jer se kao vrsta uvijek veže za djetinjstvo, djecu koja gledaju crtane filmove. Nekako i mi kad odrastemo animirani film povezujemo sa nečim dječijim.

Prije oko 4h

Restaurirani film "Ničija zemlja" Danisa Tanovića zatvara filmski program Sarajevo Film Festivala

Kad smo počeli spajati te dijelove vidjeli smo da to funkcioniše i tek tada smo shvatili da to može tako. Cijelo vrijeme smo sumnjali hoće li to funkcionisati. Tu moram pomenuti Antonija Ilića i Dinu Hujića koji su uradili zaista ogroman posao.

Pomenuo bih i ostale članove ekipe koja je radila na filmu. Antonio Ilić je radio i montažu, tu je i Igor Čamo, dizajner zvuka, koji je isto uradio veliki posao, jer raditi zvuk za animirani film je nešto posebno. Tu je Duško Šegvić, kompozitor i autor originalne muzike, kao i Edo Zorlak, koji je radio online montažu", rekao je Drljević za portal Radiosarajevo.ba.

[related]https://youtu.be/-upc4YR4YnU[/related]

Iako je riječ o animiranom filmu, u njemu, između ostalih, učestvuju i glumci - Mak Softić i Igor Skvarica.

"Oni su dali glasove Fahrudinu i njihovom ocu Mehmedu. Nisu glumci koji se pojavljuju u filmu", objasnio je naš sagovornik.

Sama Fahrudinova priča simbol je neopisivog stradanja i traume koje niko u životu ne bi trebao da doživi. Opet, s druge strane, predstavlja neku pobjedu - trijumf života. Drljević nam je otkrio kako je kao reditelj uspio da izbalansira tu liniju i pokaže publici tu iskru preživljavanja.

"Veoma je bitno da se pričaju te individualne priče žrtava preživjelih, jer samo kroz te priče kao što je Fahrudinova, priča o sedmogodišnjem djetetu koje je preživjelo nešto stravično je nezamislivo. On je ranjen na dva mjesta na tom streljanju. Otac mu je ubijen pored njega. Tog dana je na toj livadi ubijeno 837 ljudi.

To je zaista teško prihvatiti. Zato mislim da su te lične priče bitne, da se čuju, vide, da se piše o njima, da se prave filmovi, jer samo na taj način možemo približiti sve to što se desilo tih dana. Same brojke ne znače ništa ustvari, ali svi ti ljudi trude se da idu dalje, iako traume nikad neće nestati", kazao je Drljević.

Suočavanje s prošlošću

Takav jedan film na ovim prostorima može imati stvarnu moć da inicira prostor da se suoči s prošlošću, da ima toliki vijek i trajanje da se što više približi ljudima, kako bi se osvijestili.

"Naravno da je bitno da se o tome govori i da se mlađi koji nemaju pojma ustvari upoznaju šta se dešavalo. Mi se zapravo nikad nismo suočili s prošlošću i ne postoji neki pravi način. Najgore što se može desiti da se kroz te priče priziva neka osveta i novo nasilje. To je nešto što ja zaista nikada ne bih želio. Mislim da je bitno da se priča o tome i meni je zaista zato bitno što je lik u ovom filmu zaštićeni svjedok pripadnik Vojske RS-a koji je spasio tada sedmogodišnjeg dječaka, na taj način da ne poistovjećujemo sve ljude, sve pripadnike iste nacije, religije sa zlom", naglasio je naš sagovornik.

Od 2016. godine na SFF-u postoji program "Suočavanje s prošlošću", gdje svi koji žele i koje zanimaju ratne traume i sve što se dešavalo na ovim prostorima mogu to pogledati. I Drljević se kroz svoje filmove bavio tim najdubljim ranama i dijeli tegobu i traumu tih ljudi.

"Rad na svim tim temama iziskuje posvećenost i pažnju. Vrlo je lako skrenuti u patetiku i banalnost. Svaki autor mora biti vrlo oprezan, promišljen, te mora razumjeti emociju, mora biti empatičan.

U filmu Muškarci ne plaču su glumili neki stvarni ratni veterani, pored profesionalnih glumaca, a i ja sam bio pripadnik Armije RBiH, pa iz ličnog iskustva potpuno razumijem njih i sve ljude koji su učestvovali u ratu kao vojnici", istakao je bh. filmski radnik.

Interesovalo nas je koliko je važno da dokumentarne priče nađu svoje mjesto u moru komercijalnih filmova i koliko se filmski radnici mogu izboriti za to.

"S obzirom na to u kakvoj se situaciji nalazi bh. kinematografija, mi ustvari u ovom trenutku imamo samo dokumentarne filmove, jer njih je moguće snimiti s vrlo malim sredstvima. Neke lične priče itd. Naravno da se ozbiljni dokumentarni filmovi rade i nekoliko godina i za njih su potrebna velika sredstva kao za igrani film, ali dokumentarni film je nešto što je vrlo prisutno u produkciji i meni je isto drago što na SFF-u postoji taj program koji je vrlo posjećen.

Za dosta projekcija se ne mogu naći karte u sklopu takmičarskog dokumentarnog programa i tu svakako moram pomenuti Radu Šešić, selektoricu programa, koja to godinama radi izvanredno. Mislim da i SFF pridonosi tome, da s tim programom približi dokumentarni film ljudima i on danas definitivno ima svoju publiku", zaključio je Drljević u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Film Fahrudin može se pogledati i posljednjeg dana Sarajevo Film Festivala u okviru programa "BH Film" od 15 sati u kinu Cineplexx.

View this post on Instagram