Eutanazija je skuplja od sterilizacija, važeći Zakon treba provesti!

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sutra će održati javnu raspravu o dosadašnjoj primjeni postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja te izmjenama tog zakona kojima se predlaže mogućnost eutanazije napuštenih pasa lutalica.

Zdravo prolazniče: Napušteni psi Sarajeva koji će vas rasplakati

Na javnoj raspravi, kako je najavljeno, učestvovat će poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Vijeća ministara BiH, Ureda za veterinarstvo BiH, načelnici općina u BiH, predstavnici nadležnih entitetskih ministarstva i Brčko Distrikta BiH, veterinarskih komora, veterinarskih fakulteta, nadležnih kantonalnih inspekcija, ombudsmeni za ljudska prava, nevladine organizacije i svi građani koji imaju interes za javnu raspravu. 

Udruženi nemar i nerad

Povodom sutrašnje rasprave objavljujemo analizu nekolicine udruženja za zaštitu životinja u BiH očetvorogodišnjem neprovođenju Zakona, krivcima, čestim mitovima koji prate problem napuštenih životinja u našoj zemlji, te rješenjima unutar postojećeg Zakona.

Četvorogodišnja agitovanja za izmjenom Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojeg lokalne vlasti, veterinarska zajednica, inspekcijska zajednica i svi drugi odgovorni za njegovo provođenje uspješno ne provode, u posljednje vrijeme eskalirala su blatantnim pozivima na ubijanje pasa. Posljednjih sedmica u medijima su bili sveprisutni napisi o vanrednom stanju i to baš nakon provođenja najvećeg do sada projekta sterilizacija u regionu jugoistočne Evrope, koju je u Sarajevu provela fondacija Dogs Trust. Mediji se, prema mišljenju organizacija koje brinu o napuštenim životinjama u BiH, fokusiraju na posljedicu, a ne na uzrok, bez da analiziraju stanje i imenuju krivca, obrušavaju se na najslabiju kariku tog lanca, napuštenu životinju.

Psi su tretirani kao pošast koju treba iskorijeniti da bi svi oni koji su problem generirali, bilo da se radi o neodgovornim vlasnicima životinja, do onih koji su svojim neradom pustili da problem eskalira, mogli da prodišu, po receptu, pobij danas sve, od sutra pravna država. Jer, lakše je pobiti pse nego provoditi Zakon, biti odgovoran, graditi sistem, sterilisati životinje, bihevioralno ih procjenjivati, educirati, mijenjati loše navike, uhvatiti se u koštac s uzrokom problema – neodgovornim vlasnicima, nelegalnim borbama pasa, nelegalnim uzgajivačima, nasiljem nad životinjama, neradom policije i veterinara i – u konačnici - činiti društvo humanijim.

Organizacije koje brinu o napuštenim životinjama upozoravaju na netačnosti koje se pojavljuju u javnom diskursu:

O neprovodivosti Zakona, iako je Vijeće ministara 21. maja ustvrdilo da je Zakon apsolutno provodiv te definisalo uzrok problema, put rješenja, odgovorne, set mjera, o kojim niko nikad poslije toga nije želio znati, a kamo li provoditi.

O navodno velikom novcu potrebnom za provedbu Zakona, misleći valjda da (ne)finansiranje svih onih skloništa osnovanih u suprotnosti sa Zakonom i pod zakonskim aktima koje niko ne nadzire i koja postoje uz prećutnu saglasnost vlasti i veterinarske struke, gdje psi umiru od gladi u vlastitim fekalijama, gdje ih niko ne šeta, ne obilazi, ne vakciniše, ne steriliše, ne udomljava, gdje nestaju pod okriljem noći i završavaju na inim deponijama, dok najjeftiniju i najefikasniju preventinu mjeru sterilizacije najveći broj opština nikad nije proveo, niti je jednog psa ikad sterilisao.

O skloništima o kojima se priča kao rješenju za problem pasa na ulicama, a ona to nisu. Najefikasnije rješenje su preventivne mjere, kontrole sredine, edukacija, udomljavanja. Skloništa su samo dio rješenja i trebaju biti mjesta gdje se sa životinjama radi, gdje se one udomljavaju, liječe, socijaliziraju, sterilišu i vraćaju nazad na ulicu, čime bi se njihov broj postepeno smanjio.

Aktivisti: Gdje nestaju psi sa ulica Novog Grada?

Mitovi o ugroženoj sigurnosti građana, pri čemu se ponovo bavi posljedicom, a ne uzrokom koji dovodi do incidenata. Ovakvim napisima širi se nerazumijevanje, društvo straha, ide se u lov na vještice i hvataju se psi bez obzira da li su agresivni ili ne. U tome veliku ulogu igraju i higijenski servisi koji kroje politiku inspekcijskim tijelima i sebi priskrbljuju ovlasti koje nemaju.

Uzrok problema napuštenih životinja je kontinuirano napuštanje kućnih životinja koje prolazi nekažnjeno, te uvećavanje postojeće populacije kroz slobodnu reprodukciju. Rješenje leži u punoj identifikaciji vlasništva, kažnjavanju napuštanja životinja, što Zakon već predviđa, te provođenju sterilizacija napuštenih životinja. 

Mit o porastu broja životinja na ulici, bez ikakve analize broja, izvora nove populacije, a to su vlasnički psi, potomstvo vlasničkih pasa, vlasnički slobodno lutajući psi koji se pare sa uličnim napuštenim psima čime doprinose reproduktivnom potencijalu napuštenih pasa. Svaki program kontrole populacije mora poći od izvora populacije, i rješavati se u skladu sa specifičnostima sredine. 

Eutanazija je skuplja od sterilizacije!

Mitovi o organizacijama za zaštitu životinja i zaštitarima, što je skretanje s teme i zamjena teza. Svaka spašena životinja je jedna manje na ulici, svaka udomljena životinja je jedna manje na ulici, svaka izliječena životinja je jedna manje bolesna  na ulici. Ogroman posao su organizacije uradile u protekle četiri godine, ali nisu i ne mogu biti zamjena za odsustvo sistema koji ne postoji i ne funkcioniše i tamo gdje postoji u svojim rudimentnim formama. 

I za kraj, mitovi o rješenju u kojima se ubijanje pokušava predstaviti kao rješenje, ubijanje ili eutanazija u nepostojećim azilima, čime se direktno argument nemanja novca eliminiše, jer, najprije, azila nema, pa će ih trebati početi praviti nakon četiri godine, a eutanazija je skuplja tri do četiri puta od sterilizacije. Da li to onda  znači da novca ima za ubijanje, ali ga nema za provođenje niti jedne jedine preventivne mjere?

Sutrašnja rasprava pred državnim parlamentom trebala bi odgovoriti na niz pitanja, imenovati krivce za sadašnje stanje i razbiti navedene mitove, navode organizacije za zaštitu životinja, dodajući da će javna rasprava biti prilika da se jednom zauvijek stavi tačka na priču u vezi s izmjenom postojećeg Zakona i definira set mjera koje će obavezati lokalne zajednice na odgovornost spram njega.

O prijedlogu izmjene postojećeg Zakona

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja predložila je zastupnica SDP-a Nermina Zaimović – Uzunović, a njime je predviđena eutanazija psa ukoliko ga niko ne udomi u roku od 15 dana. Prijedlog je, kako tvrde zaštitari, podnesen 6. juna na krajnje perfidan način, bez konsultacija, bez mišljenja relevantnog ministarstva, te ima za namjeru osigurati carte blanche za ponovno masovno ubijanje napuštenih životinja, retrogradan je, a ponuđena obrazloženja su enklatantan primjer neinformiranosti, sramne zamjene teza, te podilaženja određenim lobijima i pokušaja da se niži nivoi vlasti, veterinarska struka, inspekcijski i policijski organi aboliraju od odgovornosti i nagrade za četvorogodišnji nerad u neprovođenju postojećeg Zakona o zaštiti o dobrobiti životinja kojim je nedvosmisleno propisana odgovornosti svih pojedninačno u njegovoj sprovedbi. 

Udruženja za zaštitu životinja pozivaju državni parlament da ne nasjeda na priču o nemogućnosti provođenja Zakona, huškačkom mentalitetu i interesu određenih lobija. Prijedlog izmjena pomenutog Zakona zorni je prikaz stručne i političke nedosljednosti, pokazatelj zavidnog nepoznavanja materije, elementarnih činjenica, finansijskih implikacija, općih trendova, nepoznavanja zakona i postojećih podzakonskih akata, kojim se zamagljuju činjenice, unosi konfuzija spram razumijevanja uzroka problema,

Nakon obavljene rasprave na sjednici 25. jula, Predstavnički dom je usvojio zaključak da se o prijedlogu izmjena ne izjašnjava, te naložio nadležnoj komisiji da organizuje javnu raspravu na temu dosadašnje provedbe postojećeg Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, predloži Domu prijedlog mjera, a tom prilikom bi se obavilo glasanje i o prijedlogu zastupnice Uzunović.

Iz tadašnje rasprave na Parlamentu nedvosmisleno se moglo zaključiti da je neophodno postojeći Zakon provoditi, da problem sa napuštenim životinama eskalira kao posljedica neprovođenja Zakona, da su napušteni psi na ulici posljedica, a ne uzrok problema. 

Udruženja za zaštitu i dobrobit životinja podsjećaju da je sistemsko rješenje problema već sadržano u Zakonu kakav jeste. 

Ubijanje nije mjera rješavanja ovog problema, te se kao takvo neće ni uvesti. Izražavamo i nadu da će se zastupnici SDPa sjetiti svojih predizbornih obećanja a u vezi sa potrebom humanog rješavanja ovog problema, te činjenice da su upravo oni igrali aktivnu ulogu u donošenju Zakona 2009., a i da će u budućnosti kod ovakvih prijedloga konsultovati struku i priznate stručnjake na ovom polju, stoji u njihovom saopštenju.

Parlamentarna skupština BiH je 2009 prepoznala izuzetan značaj donošenja ovog Zakona, a koji je bio jedan od uslova iz Europskog partnerstva. Zakonodavac je prepoznao stvarni uzrok problema, i upravo iz tih razloga, usvojio ovakav, apsolutno provodiv Zakon, podsjećaju.