"Veliki grijeh je učinjen”: Kako su ljiljani uklonjeni iz državnih obilježja Bosne i Hercegovine
U zadnje vrijeme sve češće se polemiše o zastavi sa ljiljanima i njenom historijskom značaju u Bosni i Hercegovini.
O porijeklu i uvođenju ovog simbola u savremena državna obilježja za portal Radiosarajevo.ba govorio je historičar Enver Imamović, koji je bio direktno uključen u proces njegovog predlaganja početkom 90-tih godina prošlog stoljeća.
"Simbol ljiljana, cvijeta ljiljana je ušao u upotrebu i za njega je šira bh. javnost saznala tek nekako pred početak rata. Naime, sve je počelo referendumom koji je vezan za osamostaljenje Republike Bivše Jugoslavije. Kad je došla riječ o BiH, kad se počelo razmišljati da se treba i Bosna i Hercegovina osamostaliti, s time u vezi trebalo je onda stvoriti državna obilježja i mnogo toga učiniti da bi moglo početi sa novom državom. I tada, početak je bio održavanje referenduma, otcjepljenje, kako će biti da li da ostane u krnjoj Jugoslaviji ili će samostalnost, kao što je već uradila Hrvatska i Slovenija", ističe Imamović za naš portal.
"Veliki grijeh je učinjen”: Kako su ljiljani uklonjeni iz državnih obilježja Bosne i Hercegovine
Govoreći o samim počecima uvođenja ljiljana u savremeni politički i društveni kontekst Bosne i Hercegovine, historičar Enver Imamović prisjetio se perioda pred referendum o nezavisnosti, kada su se paralelno vodile i prve konkretne aktivnosti na definisanju budućih državnih obilježja.
"E sad taj referendum, to je bilo 1991. godine i sami taj referendum, on je plakat za javnost kao ukras. Moje kolege i ja, nekoliko mojih historičara, mi smo projecirali taj plakat, poziv na referendum i kao dodatni element kao ukras mi smo stavili ljiljane. Nakon toga krenulo se sa radnjama za pripremu za otcijepljenje i za rad na svim onim radnjama koji se vežu za uspostavljanje nove Republike BiH. S tim u vezi došlo je do referenduma. I za taj referendum, ja sam puno na tome pisao, zašto bi se i Bosna i Hercegovina izjasnila za samostalnost", priča nam Imamović.
Osnovni znak državnosti srednjovjekovne Bosanske države
Govoreći o procesu izbora novih državnih obilježja početkom devedesetih, historičar Enver Imamović detaljno je opisao kako je upravo ljiljan predložen kao ključni simbol, oslanjajući se na njegovo duboko historijsko uporište u srednjovjekovnoj bosanskoj državi.
"I na koncu, kada je zakazana Skupština Socijalističke Republike BiH, to je sve proljeće 1991. godine, bilo, kada se trebalo na Parlamentarnoj skupštini govoriti o novim državnim obilježjima, moje mišljenje je bilo, da trebaju biti ona koja su bila u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Koja su nestala 1463. godine kada je Bosna izgubila samostalnost napadom Turske. I onda su me zadužili, nakon što su pročitali članak, u kom sam ja predložio da ne treba tražiti nikakve nova obilježja, jer bivša obilježja Socijalističke Republike BiH nisu više odgovarala, jer su sad druge republike uzela svoje obilježja nova, i ja sam predložio da bude, dakle, jedan koji je bio osnovni znak državnosti srednjovjekovne Bosanske države, a to je ljiljan."
Zašto baš ljiljan? Prema riječima historičara Envera Imamovića, riječ je o simbolu duboko ukorijenjenom u historiji Bosne i Hercegovine, koji nije bio samo znak državnosti srednjovjekovne Bosne, već i dio svakodnevnog života naroda kroz stoljeća.
"Ljiljan je historijski znak. Koristili su ga stari Grci, stari Krećani prije 4000 godina, a onda u srednji vijek ušao je veoma rano, a u tom javljanju Europe, Bosna ga je prva upoznala. I onda sam naveo podatke, a to je da smo mi našli ovdje ljiljane, i da su kod nas na desetine hiljada stećaka pod tekstom i drugim ukrasima također nosili znak ljiljana. Drugo, sva državna obilježja srednjovjekovne bosanske države je bio ljiljan. On je stavljan na grbu, na zastavi, naših banova, kraljeva iz 12. i 13. i 14. i 15. stoljeća, a onda također, kralj Tvrtko je kovao svoj novac zlatni, veliki, takozvani zlatni ljiljan, odnosno dukat, jedinstven u Europi.
Također, kruna bosanskog kralja imala je obilježje u obliku ljiljana, a onda je jedan dio u domaćem, u životu srednjovjekovne Bosne. Ljiljan nije bio samo kao državno obilježje nego je bio i u narodu kao ženski nakit, prstenje, ogrlice, drugi ukrasi u znaku ljiljana, knjige, također su ukrašavane u znaku ljiljana. Onda rekao sam na stećcima što govori, da je ljiljan bio ne samo državni, nego i narodni znak", ističe Enver Imamović za portal Radiosarajevo.ba.
Nakon što je ideja o ljiljanu prihvaćena kao osnova budućih državnih obilježja, formiran je i stručni tim koji je radio na izradi detaljnog elaborata za Skupštinu, a rad na tome ubrzo je nastavljen u izuzetno teškim ratnim okolnostima.
Mašić: "Zbog Vukana u ogromnoj sam dilemi, koji dres večeras obući?"
Ljiljan je jedinstven slučaj u srednjovjekovnoj Bosni, simbol koji je, prema riječima historičara Envera Imamovića, imao daleko šire i dublje značenje nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, gdje je bio prisutan, ali nikada tako sveobuhvatno utkan u identitet države i naroda.
"Ljiljan je jedinstven slučaj u srednjovjekovnoj Bosni. Prvo da kažem, ljiljan je korišten u mnogim zemljama srednjovjekovne Europe, u Francuskoj najviše, u Belgiji, u Nizozemskoj, u Španiji, Italiji i drugdje, ali nigdje kao u bosanskom kraljevstvu, na stećcima, kao znak državnih zastava, grbovi, nakit, čak tapete. A onda u arhitekturi, čak i na Bobovcu."
Jedino si ti ljiljan, a oni drugi su trnje
Historičar Enver Imamović navodi jedan zanimljiv srednjovjekovni zapis u kojem se, kako kaže, jasno vidi simbolika ljiljana u tadašnjoj Bosni. U pismu iz 13. stoljeća, koje pripisuje papi Grguru X, jednom velikašu Sebislavu upućene su riječi: "jedino si ti ljiljan, a drugi su trnje", što on tumači kao odraz tadašnjeg poistovjećivanja Bošnjana sa simbolom ljiljana.
"U 13. stoljeću u vrijeme velike bitke, velikog napada na Bosnu, papa Grgur X piše pismo jednom velikašu Sebislavu koji je jedini ostao katolik u tim progonima Bogumila, i u tom pismu papa kaže jedino si ti ljiljan, a oni drugi su trnje. Zašto? Zato što su se svi Bošnjani u to vrijeme nazivali ljiljanima. E sad jedan podatak, kad smo mi to objavili, i kad je naša tadašnja javnost upoznata sa ljiljanima u proljeće 1992. godine, on je već postao opći znak i u vojsci, i drugim obilježjima, on je toliko ušao u srca svih Bosanaca. To pokazuje podatak da su muslimani, do tada na nišanima, stavljali polumjesec i zvijezdu, katolici stavljali križi i tako dalje. Međutim, slučaj je samo kod muslimana i Bošnjaka, preko noći, svi su napustili na nišanima, svi oni koji su ginuli od granata, na ratištima i tako dalje, u Sarajevu, u Bihaću, svugdje, umjesto, polumjeseca i zvijezde stavljali su ljiljane", sjeća se Enver Imamović.
Ljiljani im smetaju, a spomenici presuđenim ratnim zločincima?
Historičar Enver Imamović tvrdi da je simbol ljiljana, koji je tokom rata postao ključni državni i vojni znak Bosne i Hercegovine, kasnije političkom odlukom međunarodne zajednice uklonjen iz zvanične upotrebe, što on ocjenjuje kao pogrešan potez pod utjecajem zahtjeva političkih predstavnika Srba i Hrvata.
"Ljiljan je odmah ušao u upotrebu što govori zastava ratna, državna zastava, priznata, koja se 22. maja zavijorila u UN-u, dakle, to vrijeme rata i sva državna obilježja i vojna, i državni znak i grb i zastava su bili sa ljiljanima. Međutim, to je trajalo do 1998. godine, a onda međunarodna zajednica uvažava zahtjev Srba i Hrvata, i tad je veliki grijeh učinila, što je poslušala njih i ukinula, zabranila obilježja sa ljiljanima. Ja sam i tada regirao, govorio sam ljudima, ipak to je veća sila, međunarodna zajednica. Jedino, gdje ne može niko zabraniti da mi držimo u kućama, govorim o Bošnjacima, ima i katolika i pravoslavaca koji se smatraju Bošnjanima. Tada sam rekao niko ne može zabraniti u kući da imate, i u džamijama", kaže Imamović za portal Radiosarajevo.ba.
U raspravama o ljiljanu kao državnom simbolu, historičar Enver Imamović navodi kako je sagovornicima argumentovao da se radi o autohtonom bosanskom znaku, potvrđenom i u prirodi i u historijskim izvorima, od endemskog "Lilium bosniacum" na Igmanu, do antičkih i srednjovjekovnih nalaza širom Bosne.
"I tu su brojna pitanja a zašto ste uzeli za zastavu i grb ljiljane. A onda je njima kažem, slušajte nešto. Niste li upoznati? Kako niste? Pokažem im jednu sliku iz svojeg vremena iz Zemaljskog muzeja. Među njima sliku ljiljana endemski, to znači jedinstven ljiljan, ima ljiljana raznih boja i raznih izgleda, a na Igmanu raste jedinstven ljiljan, priznat u botanici međunarodnoj pod nazivom Lilium Bosniacum, dakle bosanski ljiljan u prijevodu, koji raste samo na Igmanu, pa njima kažem vidite, to je ljiljan jedinstven iznad Sarajeva raste."
Historičar Enver Imamović poručuje da će, kako vjeruje, doći vrijeme kada će se narod ponovo opredijeliti za jedinstvena državna obilježja iz srednjovjekovne bosanske države, kakva su bila u upotrebi i tokom rata do 1998. godine, ističući da je riječ o simbolu cvijeta, a ne vjerskim znakovima poput polumjeseca, križa ili krsta.
Da li ljiljani mogu biti simbol svih građana BiH?
Na pitanje mogu li ljiljani biti simbol svih građana Bosne i Hercegovine, historičar Enver Imamović odgovara da u sadašnjim političkim okolnostima to, kako kaže, nije moguće.
"Ne, u današnje vrijeme nema govora dok je ovih vukova koji ruše našu Bosnu i omalovažavaju i sramote, i sve čine da je nema. U sadašnjoj situaciji nema, ali mlada generacija, ja nju pratim, i možda tu ima nade", poručuje Imamović za naš portal.
Širi se front protiv zastave sa ljiljanima: Još jedna stranka iz BiH pisala FIFA-i
Historičar Enver Imamović prisjeća se ratne zastave sa ljiljanima, koju je, kako kaže, izradio i istakao 1992. godine na zgradi Predsjedništva BiH. “Nakon 15 dana bila je izrašetana, čuvao sam je do kraja rata, pa je predao u Historijski muzej. Ljudi u svijetu je cijene”, navodi on.
Dodaje da vjeruje kako će se, kako kaže, “ljepotica sa ljiljanima” ponovo vratiti u upotrebu kada se promijeni politička situacija u zemlji.
"Prošle godine došla mi ekipa turske televizije, da snimi upravo ratnu zastavu čije sam ja autor, ja sam tu ratnu zastavu napravio sa svojim kolegom dizajnerom i ja sam je istakao u junu 1992. godine na zgradu Predsjedništva. Nakon 15 dana bila sve izrašetana. Onda sam je držao u kući do konca rata, pa sam je onda odnio u Historijski muzej. Ljudi u svijetu vole tu zastavu i to je tako značajno. Međutim, u sadašnje vrijeme toga nema, ali to će brzo doći vrijeme, kad prođu sve mafije iz politike, da li da će ih nestati ili će otići, ta ljepotica sa ljiljanima će se zavijoriti ponovo svugdje jer su ljiljani u srcu svih Bošnjaka muslimana, i bosanskih katolika i bosanskih pravoslavaca.
Politizacija ljiljana
Historičar Enver Imamović oštro kritikuje odnos domaćih političara prema simbolu ljiljana, tvrdeći da su propustili da ga adekvatno zaštite i odbrane u institucijama, posebno u raspravama o njegovoj upotrebi i zabrani.
"Bosnjački političari nisu to smjeli dozvoliti. Pa često kažem, zašto u Domu naroda, kad napadaju ljiljane i kad ne daju i tamo hapse naše ljude koji idu u svatovima sa tom zastavom, pa zašto ne kažu: "Čekajte polako ljudi!" Vi kažete da je to ratna. A šta je ova šahovnica? Pa i ona je ratna, pod šahovnicom su ubijali ljude? Je li zastava Srbije, i ona je u ratu ubijala ljude. Sa ljiljanima nije to rađeno. Naši nisu i dan danas ne znaju i boje se da ne izgube svoje fotelje."
Ukidanje zvanične zastave Bosne i Hercegovine, koja je bila priznata i isticana ispred Ujedinjenih nacija u New Yorku, ocjenjuje historičar Enver Imamović kao "veliku nepravdu", uz tvrdnje da su istovremeno zadržani simboli drugih strana iz ratnog perioda, što se smatra duboko nejednakim odnosom prema ratnim i državnim obilježjima.
Hurtić: "Zastava s ljiljanima je naše naslijeđe! Karamatiću, ako si hrabar prijavi i Schalke"
"Veliki grijeh je učinjen, kad se zabranila zvanična zastava koja je bila priznata od međunarodne zajednice, ispred UN-a u New Yorku, a ostavili šahovnicu i srpsku zastavu. To je grijeh. To je učinjeno zbog onovremenih bošnjačkih političara kao i danas jer ne odgovaraju i ne pobijaju kada ovi kažu ratna zastava, pa hvala Bogu da je ratna, pod tom zastavom se naša država odbranila. A oni koju su ubijali, napadali tokom rata, njihove zastave i dalje lepršaju slobodno svugdje, a naši ljiljani na grobljima i džamijama", zaključio je Enver Imamović za portal Radiosarajevo.ba.
Ova izjava historičara Envera Imamovića dodatno otvara pitanje odnosa prema simbolima državnosti i historijskom naslijeđu Bosne i Hercegovine, ali i pokazuje koliko su obilježja poput ljiljana i danas predmet različitih tumačenja, emocija i političkih sporova koji se protežu od srednjovjekovne tradicije do savremenog vremena.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
