Misli o prirodi / Maglaj: Mjesto gdje je divlja deponija postala odmorište

21. 01. 2021. u 14:00:00 M. R. S.

Shares: 909

Zaposlenici Komunalnog javnog društva Maglaj učinili su nešto hvale vrijedno. Izašli su iz uobičajenog okvira redovnog rada i nisu samo očistili divlju deponiju, već su tu postavili klupe. Tako je mjesto gdje je bila divlja deponija, sada odmaralište.

Ovo je tek jedan od pozitivnih primjera zabilježenih na području Eko HUB-a Maglaj, koji obuhvata općine Maglaj, Usora, Zavidovići i Fojnica.

Udruženje građana Fojničani, koje "vodi" Eko HUB Maglaj, realizira niz akcija u okviru projekta Misli o prirodi!, kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska.

Odmaralište na mjestu deponije - undefined

Foto: Fojničani/Facebook: Odmaralište na mjestu deponije

"Cilj je da potaknemo građane, a i da nešto konkretno uradimo. Želimo naći lokalne aktere koji zaista hoće raditi. Uspjeli smo animirati i općine. Razvijamo mnogo društvenih inicijativa", kazao je Davor Šupuković, voditelj Eko HUB-a Maglaj, za Radiosarajevo.ba.

Poručio je da je temeljno u našem društvu naučiti ne bacaiti otpad, pa se onda može krenuti i dalje.

"Proveli smo osam eko akcija. Idemo sada u drugi krug. Želimo napraviti što više vidljivih rezultata koji će natjerati druge na razmišljanje i djelovanje. Priča o zaštiti okliša ima efekta. Najviše je odjeknula priča o čišćenju mnoštva divljih deponija u Rujnici, u Zavidovićima. Uradili smo izvanredan posao. I postavili table upozorenja", rekao je Šupuković.

Kazao je da imaju podršku građana, sportskih i drugih udruženja, ribara, roditelja djece iz vrtića koji su u Usori imali akciju čišćenja smeća.

Pozitivan primjer su akcije članova sportsko-ekološkog društva "Roda" koji su uređivali izletište "Naplavci" u Globarici, općina Žepče, koje je bilo i česta meta neodgovornih pojedinaca. Ovo izletište je izgrađeno na očišćenoj deponiji otpada koju je za sobom ostavila poplava i jedno je od rijetkih uređenih izletišta u dolini rijeke Bosne. Članovi "Rode" su, između ostalog, očistili izletište od smeća i raslinja, sanirali dječje igralište, izgradili novu fontanu, ofarbali ljuljačke i klackalice, montirali novu nadstrešnicu s klupama za odmor...

Šupuković je ponosan i na neobičnu akciju u Zavidovićima, gdje je na stepeništu oslikan vodopad. U planu je kampanja "Reci ne plastici", te će i dijeliti platnene kese.

Stepenište u Zavidovićima - undefined

Foto: Fojničani/Facebook: Stepenište u Zavidovićima

No, istakao je, ono što je primaran problem, koji treba riještiti, je zakonodavni okvir.

"Mi rješavamo sekundarni problem, čistimo smeće. Radimo posao koji bi trebala komunalna preduzeća. Ali ono što također treba je da se zakonom sve uredi. Pa već 25 godina nismo u stanju da sva naselja imaju kontejnere, a toliko novca se troši. Odvoz smeća se mora urediti, kao i kažnjavanje jer očito da nema drugog načina nego kazniti.
Također, neadekvatna je i neprimjerena raspodjela budžetskog novca planiranog za okoliš", istakao je Šupuković.

On je naglasio i da su spoznali jedan još veći problem, a to je pitanje zaštite prirode.

"BiH obiluje pejzažima, ali samo je 2,7 posto prirode zaštićeno, kategorizirano, a preporuka EU je 10 posto. U ZDK je još gore, samo jedan posto je zaštićeno. Naše bogatstvo su i šume. Šuma se nemilice iskorištava, ali o tome se ne govori. Dosta pažnje ćemo posvetiti u tom pravcu. Jer, priroda je naš ogromni potencijal", napomenuo je Šupuković.

I zaista. Ovo područje obiluje ljepotama od kojih zastaje dah. Tu je Matinski Vis u općini Žepče, kojem građani daju epitet "rajski".

Vode Matinskog visa - undefined

Foto: Fojničani/Facebook: Vode Matinskog visa

Tu je i Metijevića brdo, mjesto gdje sunce pravi najduže sjenke, reći će u UG Fojničani. Kod Zavidovića postoji pećina u Srednjoj stijeni koja se sa svojim prelijepim ukrasima nalazi u blizini jezera Mašica, izletište Bistrica u općini Maglaj...

Udruženje građana "Fojničani" želi da pećine Mokra i Suha Megara ponovno budu zaštićeni spomenik prirode, kako je to bilo do 90-tih godina. Malo je poznato da u Megari živi i maglajski golemaš, endemska i ugrožena vrsta kukca iz reda tvrdokrilaca.

To su samo od nekih velikih bogatstava koja se kriju u "malim" općinama Eko HUB-a Maglaj.

Nažalost, ima i loših primjera. Osim divljih deponija koje stvaraju građani, zabilježeno je, ne samo jednom, da su pojedinci u Fojnici prevrlnuli kontejner i gurnuli ga ka rijeci Bosni.

Sreća, dosta je onih koji su ovim vandalima čista suprotnost, dakle divnih ljudi kojima je priroda sveta i koji joj kažu "hvala" za zrak koji udišemo, za hranu koju jedemo, za uživanje u čarima, za život.

Tako Eko HUB Maglaj ima i svoje, lokalne, eko heroje godine, "obične ljude" koji su svoje vrijeme posvetili prirodi. To su Mirko Matijević i Meho Kovačević.

Kovačević je djelatnik pošte u Maglaju i veliki NVO aktivista, koji sa svojim vrijednim prijateljima godinama radi na zaštiti prirode u Maglaju, a posebno na uređenju izletišta Bistrica.

Matijević je nastavnik biologije iz Žepča, sredine u kojoj je zasigurno najveći NVO aktivist, čovjek koji je osnovao brojna udruženja i klubovea već godinama kao predsjednik Planinarskog društva Vis Žepče, radi na uređenju planinarskog doma, izletišta i adrenalinskog parka Matinski Vis u Žepču.

Zahvaljujući ovim i ovakvim ljudima i pozitivnim primjerima, Maglaj, Žepče, Usora i Zavidovići se imaju čime pohvaliti, i od njih druge sredine mogu i naučiti.

Davor Šupuković je istakao da eko akcije zapravo i rade samo volonteri. Ono što je posebno pozitivno je što su uglavnom u pitanju mladi.

"Pokušavamo afirirati volonterizam. Imamo ih sve više. Pa za prvi krug javnih poziva smo imali čak 26 prijavljenih akcija. Mogli smo odabrati samo osam. Sve su to bile volonterske akcije", napomenuo je Šupuković.

On je poručio da se s malo, pa makar to bilo samo podizanje papira s ceste, može postići dosta.

"Izađite barem u svoje dvorište. Sigurno možete nešto uraditi za okoliš. Da svako od nas učini bilo šta, bilo kakvu sitnicu kojom pokazuje da misli o okolišu, bilo bi nam ljepše i ugodnije živjeti", zaključio je Šupuković.

Tekst je nastao u sklopu projekta Misli o prirodi, kojeg implementira CPCD, a finansira Švedska. Sadržaj teksta ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA