Put otpada u Kantonu Sarajevo: Malim koracima do velikih promjena

I malim koracima može se postići mnogo na podizanju svijesti oko životno važnih tema.

Jedna od njih je upravljanje otpadom - oblast koja u našoj zemlji još nije zaživjela u pogledu zakona i prakse.

Poražavajuća je činjenica da u Kantonu Sarajevo ima 138 divljih deponija, barem koliko ih je registrovano.

No, smeća ima daleko više jer na skoro svakom koraku možemo vidjeti bačene otpatke, plastične flaše, pivske boce u šumarcima, o opušcima da ne govorimo, a zaista nije nauka i fizički napor odnijeti svoje smeće do kante.

Posljednjih dana Facebookom se opet širi lažna vijest iz 2013. godine da jedna firma iz Sarajeva prikuplja flaše u zamjenu za novac. Ali, sudeći po broju onih kojima se ova vijest svidjela, moglo bi se zaključiti da neke građane na čuvanje prirode može potaknuti samo trenutna materijalna dobit, iako je zdrava okolina nešto što ostavljamo svojoj djeci i veće je bogatsvo od novca.

No, ima i svijetlih primjera koji pokazuju da zaista malo treba. Neke institucije, poput Centralne Banke BiH koja se priključila projektu "Uvođenje odvojenog prikupljanja otpada" u Kantonu Sarajevo, i neke inicijative građana poput Reciklažne trke u organizaciji Udruženja Dečki u plavom, pokazale su jako dobru praksu, imaju odjeka u javnosti i mogu potaknuti promjene kod pojedinaca.

Mirza Ramić, portparol Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Rad Sarajevo, kazao je da je, u saradnji s općinama i Ministarstvom prostornog uređenja KS, Ministarstvo komunalne privrede do sada nabavilo 12.000 kanti, odnosno oko 6.000 kompleta za dvolinijski sistem prikupljanja otpada.

Tako se u crnim kantama prikuplja kućni otpad, koji nema reciklažnu osnovu, a u žutim limenke, staklo, folije, plastika...

"Nedavno smo, nakon analize na terenu, kada smo vidjeli da ima naselja gdje nema ekonomske opravdanosti jer su kante do pola ili manje od pola pune, odlučili da će se prazniti jednom u 15 dana umjesto jednom sedmično", dodao je Ramić.

Istakao je i da ima dosta onih koji ne poštuju ovu vrstu reciklaže.

Ramić je za Radiosarajevo.ba pojasnio i put prikupljanja tog otpada kako bi otklonio i određene dileme kod građana.

"Ljudi su često pod zabunom, misle kako oni razdvajaju otpad, a mi ga stavljamo u jedan kamion. No, treba reći da je napravljena sortirnica još 2007. godine, kapaciteta 80 tona za dan. Taj otpad iz žutih kanti odlazi u sortirnicu gdje se ponovo razvrstava i šalje dalje na presu. Presaju se u velike kocke, do transporta na mjesto gdje će biti reciklirano. Kada se prikupe određene količine sirovina, ide javni poziv za one koji su zainteresirani za te sirovine", kazao je Ramić.

On je istakao da ima ljudi koji sami donose reciklažni otpad u reciklažno dvorište u okviru sanitarne deponije u Smiljevićima, što je za svaku pohvalu. Donose se plastika, autogume, elektronski i električni otpad, sitni i krupniji metal, tekstil, drvo...

"Ipak, to se slabo koristi koliko bi trebalo, a svaki se dan mimo kanti odlaže sve i svašta. Dok ne postavimo zakonske normative kao zemlje EU, ne postavimo kamere, pa da vas stigne vaše smeće, nećemo imati pomaka", ukazao je Ramić.

Ramić je ukazao i na zakonsku obavezu odlaganja otpada, te podsjetio da je bacanje smeća mimo kanti kažnjivo, i to 100 do 500 KM za građanina, do 1.500 KM za firmu, te od 500 do 1.000 KM za odgovornu osobu u firmi.

I eko policija, ističe Ramić, je svakodnevno na terenu.

Svijetli primjer građanske akcije, dokaz da se zaista može, jeste utrka  na 5800 metara koju je početkom novembra organiziralo udruženje trkača Dečki u plavom. Učešće u utrci "plaćalo" se u plastičnim bocama, pa je tako prikupljeno oko 4.500 boca.

Darko Lončar iz Udruženja Dečki u plavom kazao je za Radiosarajevo.ba da su sami organizirali trku, uz podršku KJKP Rad koji je dovezao kante.

Kritikovao je vlast istakavši da niko od odgovornih iz općina i Kantona Sarajevo nije prepoznao značaj ove trke koja je imala i edukativni karakter. 

"Imali smo samo donaciju od 300 KM od organizacije Eko život. Ostalo smo mi sami isfinansirali", dodao je Lončar, ali je istakao veliku logističku podršku koju su dobili od KJKP Rad.

Kritikovao je i građane, žalostan što prirodne ljepote zatrpavaju smećem.

"Na planini očekujete ljubitelje prirode, promotore čistoće, a zateknete smeće", kazao je Lončar.

Lončar je poručio da ljudi, udruženja, organizacije trebaju praviti slične projekte radi dobrobiti zdravlja planete i radi ljubavi, umjesto da im prvi cilj bude zarada i dobijanje novca od međunarodnih fondova.

Lončar je najavio da će ustrajati, te se pripremaju za 22. april, Dan planete zemlje, kada će s tri osnovne škole, iz Sarajeva, Konjica i Goražda, čistiti korita naših ljepotica - rijeka Drine, Neretve i sarajevske Miljacke.

Tekst je nastao u sklopu projekta Misli o prirodi, kojeg implementira CPCD, a finansira Švedska. Sadržaj  teksta ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.