Misli o prirodi / Eko škole u BiH: Generacijski projekt za budućnost planete

08. 01. 2021. u 09:53:00 M. R. S.

Shares: 149

Svi smo svjesni da bez prirode nema ni života, a ipak joj toliko malo pažnje posvećujemo i "ubijamo" je na razne načine.

Promjene se moraju desiti odmah ako želimo da buduće generacije uživaju u ljepotama naše divne plave planete.

Jedan od izvrsnih i dugoročnih načina da očuvamo životnu sredinu su eko škole, jer promjene počinju u učionici. 

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) potpisao je u novembru 2020. memorandume o saradnji sa 36 bh. škola koje učestvuju u implementaciji Certifikacijskog mehanizma za Eko škole, u okviru projekta "Misli o prirodi!" koji provodi uz finansijsku podršku Švedske.

Ovih 36 škola je na putu na postanu Eko škole po uzoru na mnoge širom svijeta.

A da već zaslužuju pohvale, pokazuju primjeri koji svjedoče koliko malo truda i ljubavi treba da dobijemo mnogo.

Milica Knežević, nastavnica iz O.Š. "Branko Ćopić" Banja Luka, jedne od ovih 36 škola, istakla je da se u njihovoj školi promoviše ekološka misao, kako u nastavnom procesu tako i u vannastavnim aktivnostima.

"To je najviše izraženo u radu ekološke sekcije čije članstvo je brojno. Učenici rado učestvuju u uređenju školskog dvorišta, naročito u akciji 'Jedno dijete, jedan cvijet' i na taj način, u proljeće svake godine, dodatno uljepšamo naše školsko dvorište što je prepoznato i u lokalnoj zajednici pa smo u akciji koju organizuje Grad Banja Luka, pod nazivom 'Biramo najuređenije školsko dvorište', nagrađeni ili bili u užem izboru nekoliko puta.

Kako je vrijeme u kojem živimo obilježeno velikim ekološkim krizama i katastrofama, moramo dati svoj doprinos u očuvanju svog djelića planete i dati primjer drugima da nas slijede", rekla je Knežević za Radiosarajevo.ba.

Za učešće u projektu opredijelila ih je želja da unaprijede svoje dosadašnje djelovanje u različitim aspektima.

Uređenje školskog dvorišta - undefined

Foto: O.Š. Branko Ćopić: Uređenje školskog dvorišta

"Jedan od načina je da pokušamo napraviti uštede u potrošnji vode u školskom objektu kroz postavljanje štednih česmi ili perlatora za česme, a nastojaćemo i da biljke u školskom dvorištu zalijevamo sakupljenom kišnicom.

Prepoznali smo značaj upravljanja otpadom, pa tako već imamo saradnju sa preduzećem koje se bavi reciklažom. Odvojeno sakupljamo papirni i plastični otpad koji se redovno odvozi i reciklira.

U narednom periodu želimo započeti i sa kompostiranjem jer će se na taj način dodatno smanjiti količina otpada, a prevashodno bi naše gajene biljke imale korist.

Nastojimo da, koliko nam materijalne mogućnosti dozvoljavaju, djelujemo na polju racionalnog korištenja energije. Upravo smo kroz projekat energetske efikasnosti dobili novu fasadu i poboljšan sistem grijanja, što će značajno smanjiti gubljenje toplote. Pokušaćemo da kontinuirano vršimo zamjenu rasvjetnih tijela postavljanjem štednih sijalica", naglasila je Knežević.

Admira Hrelja iz Osnovne škole "Hasan Kikić" iz Sarajeva istakla je da su djeca svjesna važnosti čuvanja resursa.

"Imamo botaničku baštu i novac iz projekta bi išao za njeno održavanje. U planu su štedne česme, a učenici bi mjerili količinu potrošene vode.

Želimo ukazati i na trenutne pandemijske izazove, da se osvijestimo kada je u pitanju COVID otpad. U školama će biti mjesta za odlaganje tog otpada. Želimo adaptirati i eko učionicu.

Ići ćemo i dalje, neće ostati u školi. Želimo u sve uključiti roditelje i lokalnu zajednicu", pojasnila je Hrelja. 

Eko učionica - undefined

Foto: O.Š. Hasan Kikić: Eko učionica

Ona je istakla da njihova djeca već žive tu priču, pogotovo s nastavnicima koji vode eko sekciju.

"Radimo na izgradnji staništa za ptice. Imamo predivan generacijski projekat 'Za sretno djetinjstvo', koji se tiče sadnje stabala. Svaki prvačić posadi jedno stablo i devet godina ga prati, raste s drvetom. Šaljemo pozitivnu priču", kazala je Hrelja.

Poručila je da žele da učenici izađu iz škole ekološki osvješteni, jer to je budućnost.

"Eko škola je idealan način da škole krenu putem ka poboljšanju okoliša i životne sredine, kako u školi tako i u lokalnoj zajednici, dok u isto vrijeme imaju pozitivan uticaj na živote mladih, njihovih porodica, školskog osoblja, na lokalnu vlast te građane i građanke", napominju iz CPCD.

Sabina Jukan, savjetnica za zaštitu okoliša na projektu Misli o prirodi! iz CPCD, kazala je da je kreiran Certifikacijski mehanizam Eko škola u BiH, kao i priručnik o njegovoj primjeni, koji opisuje svaki korak koje škole treba da prođu da bi postale Eko škole.

"Osim ovog priručnika kreiran je i Priručnik sa okolišnim/ekološkim nastavnim jedinicma koji sadrži po pet modula u vidu radionica za osnovne i srednje škole. Kao odgovor na pandemiju izradili smo i Priručnik kako koristiti novu tehnologiju u nastvanom procesu te podijelili dezinfekcione pakete uključenim školama", istakla je Jukan.

Prva grupa škola je u decembru prošla obuku o primjeni Certifikacijskog mehanizma Eko škola u BiH, a krajem januara iduća grupa škola će završiti istu obuku. Tokom ove obuke škole započinju sa kreiranjem svojih akcionih planova pri čemu im CPCD pruža stručnu, tehničku i finansijsku podršku, te će pratiti provedbu akcionog plana.

Projekat sa školama trajat će nepune dvije godine nakon čega Bosna i Hercegovina treba dobiti 36 Eko škola.

Jukan je istakla da škole provode aktivnosti zaštite okoliša, te da u CPCD-u žele da to postane dio življenja, da učenici to prenesu roditeljima i na kraju lokalnoj zajednici, jer, kako kaže, nije cilj da ostane sve u školi.

Naglasila je da je sve što rade u okviru projekta na dobrovoljnoj osnovi, što je jako pozitivno.

"Svaki korak u zaštiti okoliša je važan. Jako je važno imati što više aktera u zaštiti okoliša. Škole odgajaju mladi naraštaj, to su buduće generacije koje će biti senzibilne ka okolišu. Današnjim političarima nažalost nije prioritet zaštita okoliša osim kada ih međunarodna zajednica pritisne", kazala je Jukan.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA