Na sceni otimačina javnih dobara: Građani pozvani da razmisle kod glasanja

Predstavnici ekoloških udruženja skrenuli su pažnju građanima na brojne okolišne probleme, te ih pozvali da na predstojećim lokalnim izborima glasaju za okoliš, odnosno uzmu u obzir kandidate koji imaju namjeru zaštititi okoliš.

Mirno okupljanje organizirali su danas Udruženje "Resursni Aarhus centar u BiH", Centar za životnu sredinu i Centar za ekologiju i energiju, a u okviru EkoBiH projekta, koji finansira EU, a sufinansira Grad Sarajevo.

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije "Atelje za društvene promjene", istakla je da misli da je vrijeme da svi preuzmemo stvar u svoje ruke.

"Prolaze godine. Svjedočimo jednoj od najgorih otimačina naših javnih dobara. Ne možemo a da ne pomenemo šta se dešava našim rijekama. One bivaju privatizirane. Izgradnjom malih hidrocentrala potpuno se narušava život ljudi, životinja koje ovise od tih rijeka", rekla je Kustrurica.

Ona je podsjetila da su jučer bili na rijeci Ugar odakle su ponovo poslali apel Vladi FBiH da požuri s donošenjem konkretnih zakonskih i podzakonskih rješenja kako bi bila spriječena daljnja gradnja malih hidrocentrala.

"Na Ugru, ako se ispuni ono što je planirano, cijela rijeka će biti stavljena u cijevi", upozorila je Kusturica.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja "Resursni Aarhus centar u BiH", apelovala je na građane da prilikom glasanja uzmu u obzir sve okolišne probleme.

"Na brošurama smo izlistali sve što se nije uradilo u ovoj oblasti, između ostalog i danas imamo cunami hidroelektrana, zagađeni smo, svjedoci smo nepropisnog odlaganja otpada", kazala je danas Veljović, na press konferenciji pod nazivom Glasaj za okoliš!, u organizaciji Čuvara rijeka iz Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.

Podsjetila je da u FBiH još nije usvojen Zakon o zaštiti okoliša.

"Prošle godine smo afirmisali Predstavnički dom Parlamenta FBiH da izglasa ovaj zakon, ali Dom naroda još to nije učinio. To nam je kočnica na putu ka EU", naglasila je Veljović.

Podsjetimo, u Bosni i Hercegovini je planirana izgradnja više od 400 malih hidroelektrana na više od 250 vodenih tokova.

"Ovi projekti uništavaju živi svijet oko rijeka i u rijekama – privredu sela i biodiverzitet naših rijeka kao jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava BiH. Šira javnost je spoznala da MHE ne doprinose nikakvom širem javnom interesu, već isključivo bogaćenju pojedinaca iz finansijsko-političkih klanova i zato je nužno što hitnije obustaviti daljnju gradnju, a preispitati sve do sada izdate dozvole", saopćili su jučer iz grupe Čuvari rijeka.

Podsjetili su da su dugogodišnja borba za rijeke i uticaj javnosti doprinijeli da je Predstavnički dom FBiH u junu ove godine donio Zaključak o zabrani izgradnje MHE i o reviziji već dodijeljenih dozvola. Dat je i rok Vladi FBiH i pripremi akte za zabranu dalje gradnje. No, Vlada u ovom roku ništa nije poduzela.

Napredak je postigut tek sredinom oktobra kada su se Čuvari rijeka sreli s premijerom FBiH Fadilom Novalićem i predstavnicima nadležnih federalnih ministarstava. Dato je obećanje da će se Vlada početkom novembra izjasniti o zahtjevima Čuvara rijeka.

Do današnjeg dana podrška se svodi na riječi, te su Čuvari rijeka i danas zatražili da se pređe na djela u zaštiti rijeka od mini hidrocentrala.