Nedostatak citostatika u FBiH: Procedure duge, odluke kasne, a onkološki pacijenti ne mogu čekati

U javnosti se posljednjih mjeseci govori o listama čekanja, koje su za građane Federacije Bosne i Hercegovine, a prema riječima brojnih udruženja za zaštitu prava pacijenata, postale liste smrti.

Onkološki pacijenti umiru prije nego dođu na red. Sistem je zakazao, a pristup terapiji postaje sve ograničeniji.

Klinika za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo izvijestila je na službenoj stranici da u oktobru i novembru 2025. godine, bilježe nestanak citostatika.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Posljednji izvještaj od 17. novembra, kaže da Klinika za onkologiju na listi ima 89 citostatika, od kojih nedostaju sljedeći citostatici: Oxaliplatin, Carboplatin (ampule), Flutamid, Letrozol, Tamoxifen, Anastrazol (tablete), Etopozoid (kapsule), Blastomat od 20 mg. Eligard od 7,5 mg, te Goserelin 10,8. 

Portal Radiosarajevo.ba je nakon informacije kontaktirao Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Bosne i Hercegovine iz kojeg su nam rekli da određene nestašice lijekova trenutno postoje na tržištu, a za iste je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH objavila informaciju da su deficitarni.

"Prema obavještenju objavljenom na službenoj stranici Agencije, u privremenom ili trajnom prekidu prometa nalazi se nekoliko lijekova koje su i zdravstvene ustanove prijavile kao deficitarne", objasnili su u odgovoru. 

Uzroci privremenih prekida u snabdijevanju su različiti - od zastoja u proizvodnji i reorganizacije proizvodnih procesa, preko ograničenih kapaciteta proizvođača i nestašice aktivnih supstanci, do kašnjenja u proizvodnji serija namijenjenih za tržište BiH.

08.11.25. 19:46

Sve više oboljelih od karcinoma u USK: Nedostatak resursa otežava liječenje

"Često problem s kojim se Zavod susreće, predstavljaju i dugotrajni postupci javnih nabavki", kazali su nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine.

Kako navode, za neke lijekove dobijaju obavijesti dobavljača/proizvođača o trenutnoj nemogućnosti isporuke lijekova zbog procedura uvoza i kontrola serije lijekova.

Lista lijekova u rukama Vlade FBiH

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH pojasnili su da odluku o Listi lijekova Fonda solidarnosti FBiH donosi Vlada FBiH, a na prijedlog federalnog ministarstva zdravstva. Ovom odlukom se utvrđuje Lista lijekova koja se finansira sredstvima Fonda solidarnosti FBiH.

"Lista je posljednji put revidirana 2019. godine, sa određenim izmjenama i dopunama 2023. i 2024. godine", kazali su i dodali da lijek koji možda trenutno nedostaje u zdravstvenim ustanovama može već sutra biti isporučen u zdravstvenu ustanovu, a naredne sedmice da se prijavi nedostatak drugog lijeka.

U Bosni i Hercegovini od početka 2025. godine, prijavljena je nestašica 167 lijekova sa Kantonalne liste. Sa Federalne liste lijekova je prijavljeno 30-ak, dok se nestašica pojedinih lijekova ponavlja više puta u toku godine, zbog prethodno navedenih razloga.

O alternativnim rješenjima za pacijente, sugovornici kažu da ista postoje, ali ukoliko ne postoji zamjenski lijek, Zavod omogućava pacijentima u relativno kratkom vremenu refundaciju za kupljene lijekove, uz priloženu medicinsku dokumentaciju i potvrdu kliničkih apoteka da zdravstvena ustanova u tom trenutku nije imala lijek koji se nalazi u Odluci o Listi lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH, a koja se financira sredstvima Fonda solidarnosti Federacije BiH.

"Zavod kontinuirano prati stanje snabdijevenosti lijekovima u svim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove financirane iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti i poduzima sve aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se osigurala dostupnost lijekova i kontinuitet terapije za pacijente", poručili su u dopisu za portal Radiosarajevo.ba.

Pacijenti u teškoj situaciji

Enida Glušac iz udruženja Renesansa koja se kontinuirano bori za prava onkoloških pacijenata navodi da su, kao pacijenti, svjesni da se deficit citostatika dešava svuda u svijetu, ali sporadično i nedostaje par.

"Kod nas je nažalost to konstantno i zadnjih mjeseci svaki dan na kliničkim centrima nedostaje u prosjeku od 5-10 citostatika. To pacijentima koji su ionako u teškoj zdravstvenoj, psihičkoj, a i financijskoj situaciji stvara dodatne probleme", objasnila je.

Portal Radiosarajevo.ba je kontaktirao i Onkološku kliniku Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, ali odgovor nismo dobili do pisanja teksta. Po prijemu, isti ćemo objaviti.

Ipak, Glušac navodi da za ovu situaciju nije kriv klinički centar.

"Šta više, KCUS i ljekari i svi medicinsko osoblje su jedina svijetla tačka u našem zdravstvenom sistemu i uz smanjene mogućnosti i kapacitete ulazu nadljudske napore da nama onkološkim pacijentima put do izlječenja učine sto lakšim i jednostavnijim", kazala je uz pohvale osoblju.

U zaključku, sugovornica je istakla da problem ipak ostaje na javnim nabavkama, padanju tendera i narudžbama lijekova.

"Čekamo na povrat novca i 3 mjeseca"

Portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je skrbnika onkološke pacijentice, koji za mjesečnu terapiju, njegu i brigu o majci izdvaja gotovo 5.000 KM. 

"Dešavalo mi se nekoliko puta na dan hemoterapije da kažu nema neka od terapija, pa pitaju da li ću sam nabaviti. U prijevodu - to znači da odmah moram naći istu", objasnio je.

Osim toga, ispričao je i da do 3 mjeseca čeka na povrat novca.

"Samo određena grupa onkoloških pacijenata ide na listu za imunoterapiju", pojasnio nam je, te dodao da osim toga, problem je i čekanje na dijagnostičke i kontrolne preglede.

"CT-ovi, MRI, koji su zakazani kao HITNI, čekaju se po 2-3 mjeseca, čak i ako je u pitanju onkološka pacijentica. Sve to radimo privatno, što dodatno utiče na budžet", zaključio je.

Nastavak agonije

Ogoljenje sistema koji je postao nepredvidiv još jednom dokazuje da citostatici za onkološke pacijente nisu administrativna stavka, već presudan faktor preživljavanja. Suočavanje sa dugim listama čekanja, praznim apotekama i čekanjem na refundacije je stvarnost od kojih građani Federacije Bosne i Hercegovine ne mogu pobjeći.

Procedure se odugovlače, odluke kasne, a životi ne mogu čekati.

I u tome je tragedija sistema: liječenje postaje privilegija za ljude koji to sebi mogu priuštiti, umjesto pravo koje bi trebalo biti univerzalno garantirano svakom čovjeku - pravo na dostojanstvo, život bez straha i potrebe.

U Bosni i Hercegovini, kao i sistem, prava su zakazala.