Da Hercegovina ne postane pustinja: Zaštitimo Bunu, Bunicu, Krupu i Bregavu!

Aktivisti i aktivistkinje više udruženja i neformalnih grupa građana  riječnog  pokreta u Bosni i Hercegovini u subotu su u Blagaju prisutne građane i građanke informisali o pogubnim uticajima eventualne potpune realizacije kontroverznog projekta Gornji horizonti, o kojem šira javnost nedovoljno zna.

Razvijan 50-ih godina prošlog vijeka, složeni hidroenergetski projekat Gornji horizonti sastoji se od tri velike hidroelektrane, akumulacijskih bazena te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog područja Neretve te, zbog energetskog iskorištavanja, preusmjerava u sliv Trebišnjice, nekada najveće evropske ponornice. Realizacija ovih zahvata planirana je na područjima opština Nevesinje, Bileća, Berkovići i Gacko, s tim što će se najveći dio negativnih uticaja manifestvovati kroz smanjenje kapaciteta izvora rijeka Bune, Bunice, Krupe i Bregave.

U konačnici, ako sve planirani zahvati u okviru Gornjih horizonata budu realizovani, iz sliva Neretve godišnje će se prevoditi oko dvije milijarde kubnih metara vode u sliv Trebišnjice, što može ostaviti nesagledive posljedice po veći dio Hercegovine. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine ukupno snabdijevanje vodom kroz javne vodovode, u 2020. godini, iznosilo je nešto više od 308 miliona metara kubnih. Poredeći trenutnu potrošnju stanovništva na godišnjem nivou i količinu vode koje će se “krasti” iz sliva Neretve za Gornje horizonte samo u jednoj godini, ovo znači da će hidroelektrane Gornjih horizonata uzimati oko šest i pol puta godišnje potrošnje vode koju građani i građanke naše zemlje troše.

Trending

Namirite se na vrijeme: Trgovine u Federaciji BiH neće raditi ni u nedjelju, ali ni u ponedjeljak

Posljedično, ovo će dovesti i do smanjenja doticaja vode u povezane slivove Bune, Bunice, Krupe i Bregave za najmanje 30%, što će imati negativan uticaj na floru i faunu navedenih riječnih tokova, kao i cijele Hercegovine, s obzirom na to da bi moglo doći do značajnijeg prodora vode Jadranskog mora dublje u Hercegovinu, prema nekim procjenama čak i do Bunskih kanala. 

Lejla Kusturica, aktivistkinja Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT, jednog od organizatora ove akcije, ističe da su Gornji horizonti nastavak snažnih energetskih napada na sliv Neretve, Božanske rijeke koja živi svoje najteže trenutke.

“Naša Neretva, Božanska rijeka je napadnuta. Od štetnih elektroenergetskih projekata u njenom gornjem dijelu toka (sedam mHE i ekološka bomba hidroelektrana “Ulog”), industrijskog zagađenja u Konjicu, već izgrađenih velikih hidroelektrana u bivšoj Jugoslaviji do možda i najopasnijeg projekta u njenom slivu - Gornjih horizonata. Neretva je rijeka svih nas i zbog toga smo u subotu s izvora Bune poslali jasnu poruku da ćemo se boriti za njeni spas dok god postoji nada. Sloboda Neretvi i svim bosanskohercegovačkim i regionalnim rijekama!”, poručila je ona.

14.03.24. 17:48

Lejla Kusturica upozorava: 'Mijenjaju se zakoni kako bi se sve pogodovalo investitorima'

Sedam godina trajala je borba za spas bajkovitih Bunskih kanala, očaravajućeg ušća Bune u Neretvu. Građani i građanke okupljeni oko lokalnih udruženja i neformalnih grupa građana predvođeni Majskim cvijetom na kraju su uspjeli u ovoj velikoj borbi i spriječili devastaciju zaštićenog spomenika prirode južno od Mostara, međutim, sada ovom bajkovitom prirodnom fenomenu prijeti nova opasnost kroz realizaciju projekta Gornji horizonti.

“Upućujem apel vlastima na svim nivoima da se uključe u rješavanje problema Gornji horizonata, jer bi za Hercegovinu bilo katastrofalno da ostane bez pritoka Neretve. To ne smijemo dopustiti ni pod koju cijenu”, poručio je Oliver Arapović, predsjednik Ekološke Udruge Majski cvijet.

Sličnu bojazan dijeli i Edin Salihagić, potpredsjednik jablaničkog udruženja “Za Doljanku”. “Ovakva Hercegovina kakvu poznajemo danas, izgradnjom Gornjih horizonata, sigurno neće biti ista. Radi se o još jednom udaru na Neretvu koja je prirodni biser Bosne i Hercegovine. Naša dužnost je da je zaštitimo, odnosno sačuvamo njenu posebnost za generacije koje dolaze”, riječi su potpredsjednika udruženja koje već pet godina vodi bitku za spas rijeke Doljanke, pritoke Neretve na kojoj je izgrađena mala hidroelektrana “Zlate”, kojoj je u međuvremenu, zahvaljujući naporima lokalnih aktivista i aktivistkinja, oduzeta dozvola za rad.

Iako je neupitno da će realizacija ovog projekta imati utjecaj na prirodu i živote ljudi u cjelokupnom slivu Neretve, nikada, nikakve javne rasprave niti konsultacije s ljudima koji žive u dolinama Bune, Bunice, Krupe i Bregave nisu održane. Zanemarujući činjenicu, da će upravo oni prvi osjetiti posljedice realizacije ovog projekta, vlasti entiteta Republika Srpska su zanemarile su i svoju obavezu da informišu sve one na koje bi ovakvi projekti mogli imati utjecaj u što ranijoj fazi projekta.

“Kada su ljudi širom Bosne i Hercegovine krenuli u borbu protiv malih hidroelektrana, mnogima se činilo nemogućim da će se jednog dana izboriti i za zabranu izgradnje ovih ekocidnih objekata u FBiH, međutim, ujedinjena i odlučna zajednička borba ljudi je donijela ovu pobjedu. Zato s izvora Bune poručujemo, kako je moguće zaustaviti i Gornje horizonte, moguće je sačuvati i zaštiti naše rijeke koje su garant života i opstanka ljudi na ovom području, moguće je ako se ujedinimo i ne dozvolimo da nam Hercegovina postane pustinja!”, rekao je Ibrahim Turak, predsjednik pokreta “Neretvica - Pusti me da tečem” koji je spriječio ekocidni projekat izgradnje čak 15 malih hidroelektrana na slivu Neretvice.