Čuvanje poslovnih informacija: Etički prekršaj, pravni rizik i krivično djelo

Zaštita poslovnih informacija jedna je od ključnih obaveza svakog zaposlenika, bez obzira na poziciju koju obavlja ili trajanje radnog odnosa. Ipak, u mnogim kompanijama širom BiH sve češće se pojavljuju situacije u kojima zaposlenici, bilo sadašnji, bilo bivši, neovlašteno pristupaju internim porukama, kopiraju dokumente, odnose povjerljivu poslovnu dokumentaciju ili dijele informacije trećim osobama. Takvo ponašanje nije samo profesionalno neprihvatljivo, ono je ujedno i zakonski kažnjivo.

Zakon o radu Federacije BiH jasno propisuje obavezu čuvanja poslovne tajne. Svaki radnik dužan je da tokom i nakon prestanka radnog odnosa čuva povjerljive informacije do kojih je došao na poslu. Poslovnom tajnom smatraju se svi podaci koji su interni, ograničeni na određeni broj osoba ili bi njihovim otkrivanjem mogla nastati šteta poslodavcu. Samim tim, svako neovlašteno čitanje internih komunikacija, kopiranje materijala koji nisu namijenjeni javnosti ili iznošenje dokumenata predstavlja kršenje obaveza iz radnog odnosa i osnov za pokretanje disciplinskog postupka, otkaza, ali i pokretanja građanske i krivične odgovornosti.

Kolike su kazne?

Dodatno, novi Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH uvodi stroge obaveze za sve kompanije, ali i za njihove zaposlenike, kada je riječ o rukovanju podacima koji sadrže lične informacije. Neovlašteni pristup tuđim porukama, komunikaciji ili dokumentima koji otkrivaju identitet bilo kojeg pojedinca smatra se povredom zaštite ličnih podataka. Za fizička lica koja neovlašteno obrađuju, otkrivaju ili ustupaju tuđe lične podatke propisane su novčane kazne u iznosu do 10.000 KM, dok za kompanije kazne mogu prelaziti 100.000 KM, u zavisnosti od težine povrede i nastale štete.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Krivični zakoni Federacije BiH i BiH dodatno uređuju oblast zaštite poslovnih podataka. Neovlašteno prikupljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se krivičnim djelom za koje su predviđene kazne zatvora. Osnovna kazna za odavanje poslovne tajne iznosi do jedne godine zatvora, ali ukoliko je poslodavcu pričinjena veća materijalna šteta ili su povjerljive informacije iskorištene za sticanje imovinske koristi, kazna može biti i viša. Za neovlašteno nadziranje, prisluškivanje ili pristup tuđoj komunikaciji propisane su također stroge kazne, uključujući zatvorsku i novčane sankcije.

U praksi, kompanije iz različitih sektora sve češće se susreću s time da bivši zaposlenici odnose interne dokumente, poslovne planove, ugovore ili interne komunikacije, te ih koriste ili dijele bez odobrenja. Takvi postupci narušavaju sigurnosnu kulturu radnog okruženja i povjerenje unutar kolektiva, ali i izlažu uposlenika ozbiljnom pravnom riziku. Zbog toga se sve češće pokreću disciplinski postupci, građanske tužbe, ali i krivične prijave protiv osoba koje na nezakonit način barataju internim dokumentima i podacima.

Zakon o zaštiti ličnih podataka jasno propisuje da svaki zaposlenik koji rukuje informacijama o klijentima, partnerima ili kolegama mora postupati po strogo definisanim pravilima. Svako neovlašteno dijeljenje ličnih podataka, bilo namjerno ili iz nepažnje, tretira se kao povreda sigurnosti i predstavlja pravni osnov za sankcije. 

U advokatskom uredu Eterović iz Sarajeva pojašnjavaju da se ovakvi slučajevi ne smiju shvatiti olako.

Zakon jasan, a sudska praksa sve stroža

"Neovlašteno iznošenje internih dokumenata, poslovnih tajni ili ličnih podataka predstavlja višestruku povredu zakona, od radnog i obligacionog prava do krivičnopravne odgovornosti. U praksi, poslodavci sve češće posežu za krivičnim prijavama kada postoji osnov sumnje da je šteta nastala namjernim postupanjem zaposlenika. Zakon je po ovom pitanju vrlo jasan, a sudska praksa sve stroža. Bilo kakvo neovlašteno čitanje internih poruka, fotografisanje dokumenata ili prijenos informacija trećim osobama može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući novčane kazne i zatvorsku odgovornost", navode iz advokatskog ureda.

U vremenu u kojem informacije predstavljaju najvrijedniji resurs jedne firme, zaštita internih podataka i ličnih informacija postala je osnovni preduslov poslovanja. Zakonodavac je jasno definisao stroge mjere protiv zloupotreba, a poslodavci imaju i pravo i obavezu da takve pojave sankcionišu. Povjerljive informacije i lični podaci nisu ničija privatna svojina, već imovina kompanije i pojedinaca, a njihovo iznošenje ili neovlašteno čitanje predstavlja ozbiljan profesionalni, etički i pravni prekršaj.