BiH / Borba zajednice za rijeku Neretvicu: Ovi heroji uzvraćaju udarac

01. 10. 2020. u 12:14:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 400

Otpijte gutljaj vode iz rijeke Neretvice u Bosni i Hercegovini i naći ćete se ne samo nepovratno povezani s ljudima iz riječne zajednice doline Neretvice, već ćete doživotno u sebi nositi izvanrednu hrabrost.

Tako kažu u zajednici Klis.

Ovih se dana ova mitologija čini mnogo više od fikcije, jer stanovnici ove zajednice – čiji su osjećaji identiteta, plemenitosti, mira i slobode ogrnuti zdravljem i integritetom rijeke na kojoj žive – hrabro ustaju protiv gradnje malih hidroelektrana, koje između ostalog svoj otpad namjeravaju odlagati u rijeku Neretvicu, njihov dom.

Borba za Neretvicu - undefinedFoto: Radiosarajevo.ba

„Nema te opasnosti koja bi nas spriječila da izađemo na ulice i zaštitimo našu rijeku, ni pandemija ni bila šta drugo“, kaže Mirela Sarajlić, koja živi uz Neretvicu a trenutno radi kao sekretarka udruženja građana pod nazivom „Neretvica – Pusti me da tečem“.

"Rijeka je naš spas, glavna aorta našeg bića. Odgojeni smo da je volimo i brinemo se o njoj. Moje je srce puno nade i vjere da ćemo iz ove borbe izaći kao pobjednici."

I dok jedan za drugim naslovi širom svijeta najavljuju sljedeću apokalipsu izazvanu destruktivnim odnosom ljudi prema prirodi – od smrtonosne pandemije do katastrofalnih požara i razornih oluja – ova mala zajednica pokazuje kako slavljenje i zaštita naše cjelovite veze s prirodom mogu spasiti naš planet, u korist cijelokupnog života na Zemlji.

Rijeka je život

Rijeka Neretvica jedna je od glavnih pritoka rijeke Neretve, poznate balkanske rijeke smaragdno zelene boje. Neretvica teče kroz 60-ak sela i 100-njak zaselaka i dom je desecima vrsta riba i mrijestilišta. Njen tok prolazi kroz žarište biološke raznolikosti mediteranskog bazena, poznatog po svojoj globalno važnoj biološkoj raznolikosti divljih životinja.
Pa ipak, od 2006. godine ovaj se dragulj suočava s vrebajućom – i nezakonitom – prijetnjom 15 malih hidroenergetskih projekata koji će rijeku pregraditi i sa sobom donijeti priljev ljudskih aktivnosti koje će ne samo uništiti rijeku, već i šumovita područja oko nje, uskraćujući lokalnoj zajednici pristup čistoj pitkoj vodi i ugrožavajući im živote. Investitori ovih projekata tvrde da hidroenergija može pomoći Bosni i Hercegovini (BiH) da ispuni svoj cilj od 40 posto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi zemlju dovela korak bliže pridruživanju Evropskoj uniji. No, male hidroelektrane u BiH trenutno proizvode samo oko 3 posto energije u zemlji.

„Jasno je da električna energija koju proizvode male hidroelektrane nije obnovljiva, s obzirom na njihov razarajući uticaj na zemljišno tlo“, kaže Marsela Pećanac, osnivačica Ateljea za društvene promjene – ACT.

„Uništavamo neke od najbogatijih lokacija u Evropi u smislu njihovog biodiverziteta, a sve pod krinkom generiranja navodno obnovljivih tri posto električne energije u zemlji koja svoju električnu energiju zapravo izvozi. Nema apsolutno nikakvog opravdanja za ovo.“

Kada je 2006. godine nekoliko članova zajednice Klis prvi put čulo za brane, odmah su krenuli u akciju, posjetivši obližnju rijeku Vrbas kako bi dokumenitrali uništenja koja su prouzrokovale male hidroelektrane tamo. Ovi su zapisi služiili kao upozorenje kakva sudbina čeka njihovu zajednicu, ukoliko bi došlo do izgradnje hidroelektrana na Neretvici. Tada je prijedlog rijeke Neretvice obuhvaćao 17 malih hidroenergetskih projekata, ali zbog uticaja na okoliš investitori nisu mogli dobiti sredstva za iste. Inicijativa je zatim ograničena na 15 projekata, da bi naposlijetku spala na dva. Nakon toga se investitor povukao… sve do februara ove godine.

Mirela se u februaru 2020. godine nalazila kući kada je dobila telefonski poziv koji ju je obavijestio da izgradnja malih hidroelektrana na dijelu rijeke koji se nalazi u njenoj zajednici treba uskoro početi. Kao i mnogi drugi stanovnici zajednice, i ona je veliki dio svog djetinjstva provela na rijeci, svakodnevno posjećujući njezine obale, učeći plivati u njoj i igrajući se s prijateljima. Kaže da je zaplakala kada je dobila vijest. A onda je prionula raditi.

„Uopće ne mogu zamisliti šta bi se dogodilo ako stvarno krenu u realizaciju ovih projekata“, kaže Mirela.

„Sve bismo izgubili. Ljudi ne bi mogli ostati živjeti ovdje. Sve bi ovo postalo pustinja. Naši će vam ljudi dati sve, ali ako dirnete u nešto što nam je sveto, zaštitit ćemo to svojim životima. Rijeka nam je sveta. Daćemo svoje živote, ali rijeku ne.“

Lokalna zajednica je u februaru održala svoj prvi masovni protest na rijeci Neretvici, na kojem se okupilo više od 1.000 ljudi, koji su spriječili da se bilo koje građevinsko vozilo približi rijeci.

Mirela i ostali su inicirali razgovor s udruženjima ribara, lovaca i poljoprivrednika, okupljajući ukupno sedam udruženja posvećenih borbi za Neretvicu, koja su izašla na protest pružajući svoju podršku. Sjedinjena udruženja su ugovorila sastanak s općinskim vijećem u Konjicu, ali je ova inicijativa prekinuta zbog COVID-19 ograničenja, i prije nego što su se okrenuli, građevinska vozila su opet izašla na teren, ovaj put da postave znak koji najavljuje početak građevinskih radova. Nakon što se vijest o ovome proširila, sedamdesetak mještana je izašlo napolje kako bi kreiralo ljudsku blokadu i otpratilo vozila van građevinske zone.

Najnoviji protest dogodio se u junu, nakon što je zajednica doznala da građevinske mašine, iznova, ulaze u prostor rijeke kako bi započeli gradnju. Bivši političar Edhem Bičakčić se pridružio investitorima, neuspješno pokušavajući izbjeći više od 100 prosvjednika koji su se skoro iznenada, nenajavljeno pojavili kako bi ponovo blokirali prilaz.
Kako aktivisti na terenu izvještavaju, investitor još uvijek nije uspio postaviti ni znak obavijesti o gradnji.

„Od početka sam vjerovao da ćemo spasiti rijeku, da je neće staviti na cijev“, kaže jedan od najmlađih aktivista zajednice, Ali Sarajlić, koji je za vrijeme uručenja nagrade koju je dobio od općinskih vlasti zbog svoga doprinosa gašenju šumskog požara nosio majicu sa natpisom Pusti me da tečem.

„Tako mi je drago što sam sada ovdje i što branim rijeku na isti način na koji sam branio šumu. Nadam se da političari razumiju da ujedinjeni možemo učiniti sve. Da je ovo borba za sve rijeke, za vodu, kako u BiH tako i u svijetu. Želimo poslati poruku cijeloj BiH da se probudi. Rijeke nas spajaju.“

Bosna u koju se vjeruje

Za Lejlu Kusturicu, aktivisticu iz BiH i direktoricu Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, priča koja se odvija u zajednici Klis na najbolji način pokazuje vrijednost njene domovine, čiji su građani uglavnom izgubili nadu i umorni su od nepravde, korupcije i manjka mogućnosti – i još uvijek su traumatizirani 25 godina nakon završetka rata u BiH. Većina njenih prijatelja je čak napustila zemlju, kaže ona.

"Kad sam se pridružila protestima u junu, vidjela sam BiH u koju vjerujem, a koju ne vidim tako često“, kaže Kusturica.

„To je BiH za koju se borim, gdje ljudi stoje zajedno, gdje našu različitost tretiramo kao svoje bogatstvo i gdje svi zajedno želimo zaštiti ovaj predivni dio planeta koji nam je stavljen na raspolaganje. Mislim da je jedini način da se kao ljudi koji ovdje žive ujedinimo i stanemo u zaštitu dostojanstvenog života, a to uključuje i zaštitu naših prirodnih resursa. Ovo što lokalni aktivisti rade je apsolutno zarazno.“

Borba za Neretvicu - undefinedFoto: Radiosarajevo.ba

Umjesto malih hidroenergetskih projekata, članovi lokalne zajednice žele iskoristiti prirodne ljepote rijeke Neretvice kako bi podržali lokalnu ekonomiju. Tako su upravo u procesu obnove 15 plaža kako bi privukli turiste. Cilj im je obnoviti i stari mlin kako bi ga pretvorili u muzej pod nazivom Bitka za Neretvicu. Takođe planiraju uzvodno izgraditi dvije planinarske kućice kako bi povezali ekoturističke potencijale na rijeci s ekoturizmom na planini. A solarnu energiju vide kao najbolju opciju za obnovljivu energiju.

„Ovi ljudi pokušavaju pokazati da postoji drugi način, alternativa ovim sverazarajućim, malim branama koje ne ostavljaju ništa iza sebe“, kaže Pećanac.

„Naša je vizija da od Neretvice napravimo centar obnovljivosti, prikaz jedne lokalne zajednice kako bi ona mogla potencijalno izgledati u BiH.“

Oni su se i službeno pridružili Koaliciji za zaštitu rijeka BiH, te su na taj način postali dijelom širog pokreta za očuvanje bosansko-hercegovačkih vodenih tokova. Ovo uključuje udruživanje snaga i s drugim zajednicama, poput zajednice Kruščica, koje poduzimaju slične napore, koristeći vlastita tijela kako bi zaštitili svoje mostove i rijeke.

„Ovo nas je ujedinilo u BiH i širom regije“, kaže Mirela. „Pobjeda u Srbiji na Staroj planini nas je obradovala kao da smo mi tu pobjedu izvojevali. Svaku katastrofa na bilo kojoj rijeci smatramo našom katastrofom.“

Šansa za borbu

Postoji još jedna izreka u vezi s Neretvicom: kad se posljednje drvo posječe i zadnja rijeka uništi, ljudi će uvidjeti da nisu bogati jer se novac ne može jesti. Ako je ovo istina, onda se zajednica Klisa bori za očuvanje svoga statusa jedne od najbogatijih zajednica na svijetu.

Nedavno se međunarodna koalicija organizacija koje se bave očuvanjem prirode, uključujući i Global Wildlife Conversation, pridružila lokalnoj borbi, apelirajući na vlasti Federacije BiH da potpiše i u zakon pretvori Zaključak o trajnoj i potpunoj zabrani devastirajuće gradnje malih hidroelektrana u ovom dijelu zemlje.

U međuvremenu, lokalna zajednica će nastaviti sa protestima i namjerava kupiti mobilni kontrolni punkt za noćne smjene kako bi se rijeka zaštitila i noću, ako je potrebno. Tako su lokalni aktivisti angažirali advokata koji je uložio dvije tužbe i pokrenuo upravni spor protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma u BiH.

Nadalje planiraju tužiti općinu Konjic zbog davanja koncesije investitoru prije promjene prostornog plana, a koji ne predviđa takvu gradnju, kao i zbog davanja koncesija bez uključenja lokalne zajednice u proces donošenja odluka.

Aktivisti Neretvice se slažu: borba se nastavlja.

„Ovo je iako teška, jedna plemenita borba“, kaže Mirela. „Borimo se za ljudsko dostojanstvo. Borimo se da nas ne otjeraju odavde. Borimo se za rijeku. A rijeka će biti slobodna za sve.“

NEMA KOMENTARA