Stari grad Borač: Najsnažnije utvrđenje srednjovjekovne Bosne

Stari grad Borač se nalazi kod Rogatice u blizini sela Varošište, gdje je i smješten glavni dio grada, a drugi manji dio se nalazio na Dolovskoj Gradini, na desnoj obali Prače.

Smješten je na nepristupačnim stijenama kanjona Prače, i njegovi bedemi su spadali u najsnažnija utvrđenja srednjovjekovne Bosne.

Borač je bio stoni grad porodice Pavlović i spadao je među tri najveća grada u srednjovjekovnoj Bosni.

Screenshot: Grb Pavlovića

Grad se prostirao na 25 hektara.

Danas je od grada ostalo veoma malo, i nikada nije ništa preduzimano na njegovoj zaštiti niti su vršena neka ozbiljnija istraživanja. 

Kako piše historičar Husref Redžić, utvrđeni grad Borač je složena utvrda od više fortifikacionih objekata uz korištenje prirodnih terenskih prepreka, koje zajedno, kao odbrambeni sistem, kontrolišu i brane veći prostor. Ovakvi fortifikacioni sistemi u pravilu ne nastaju u jednom vremenskom razdoblju nego se grade i dograđuju sukcesivno u težnji da pojedinačne objekte povežu u neosvojivu tvrđavsku cjelinu. Utvrđeni sistem Borača izgradio se u kontinuitetu od XIII do sredine XV vijeka, odnosno, s manjim vremenskim prekidima u toku jednog vijeka.

Borač je izgrađen kao složeno utvrđenje koje koristi tri strateška položaja na grebenu – kosi na lijevoj strani Prače i jedan položaj na desnoj strani ove rijeke. Dograđivanje složene utvrde išlo je određenim redoslijedom. Prvo je izgrađena manja utvrda na Velikoj Stijeni. Imala je izdužen obor i kulu na njegovoj sjeveroistočnoj strani. Prema nesigurnim tragovima može se pretpostaviti da je postojala kula i na jugozapadnoj strani obora. 

Screenshot: Skica nekadašnje tvrđave Borač

Đoko Mazalić je o Boraču objavio jedan od najboljih radova napisanih kod nas o srednjovjekovnim utvrđenim gradovima, navodi historičar Husref Redžić. 

U ovom radu autor je rezimirao svoja bogata iskustva stečena na izučavanju mnogobrojnih utvrđenja u Bosni i Hercegovini. S obzirom na istorijski i arhitektonski značaj Borača, potrebna su arheološka istraživanja na ovom gradu. Ona bi sigurno dopunila Mazalićeve zaključke i saznanja, a možda ih u nečem i korigovala. Međutim, njegova je zasluga da nam je na primjeru Borača, pokazao kako se tip grada sa izduženim oborom i dvije kule na krajevima, primijenio tri puta na jednom složenom utvrđenju.