Pitali smo RAD, dobili smo odgovore: Lišće i dalje pravi izazov za pješake, ali i vozače
Bliži se kraj jeseni, jedno od četiri godišnja doba u kojem na većini listopadnih stabala otpada lišće.
I dok se najmlađa populacija, ali i životinje, raduju lišću i njegovim dobro poznatim živopisnim bojama, drugi negoduju.
Pravi je izazov naći se u koži ili bolje rečeno cipelama jednog pješaka, mada ni onima sa biciklom ili trotinetom nije ništa bolje. To se pogotovo odnosi na periode u kojima kiša pada na otpalo lišće, koje postaje klizavo kao led, a samim tim i - opasno. Ko često ovih dana pješači, zna o čemu pišemo...
Učenici iz Potočara posjetili Sarajevo: Posebno se oduševili vožnjom u žičari prema Trebeviću
Ništa bolje nije ni vozačima automobila, jer ukoliko naiđu na asfalt na kojem je mokro lišće, pravi je izazov da na vrijeme zakoče... Osim navedenog, građani sa pravom negoduju i zbog činjenice da u većini parkova i danas se mogu vidjeti gomile lišća koje tako stoje danima...
Novi izazovi
"Kako misle da očište snijeg, kad ni lišće ne mogu", jedan je od komentara građana.
Portal Radiosarajevo.ba pozabavio se ovim problemom te smo potražili odgovore iz KJKP RAD Sarajevo, čiji radnici su zaduženi, između ostalog, i za čišćenje lišća.
"Jesen uvijek donese nove izazove za naše radnike, budući da svake godine, uzimajući u obzir zadnjih deset godina, vegetacijski period traje sve duže, tako i opadanje lišća dolazi sve kasnije, gotovo da se podudara sa dolaskom sniježnih padavina u naš grad", pojašnjavaju iz RAD-a za portal Radiosarajevo.ba.
Iz RAD-a navode da se operativnim planom i programom čišćenja regulišu obaveze i aktivnosti ovog preduzeća na terenu.
"Ono što nam nije išlo u prilog jeste jak vjetar koji su pratile snježne padavine. Dešavalo se da u jutarnjim satima naše ekipe očiste određenu lokaciju, da bi o poslijepodnevnim satima vjetar ponovo sa zelenih površina lišće 'prebacio' sa trotoar ili saobraćajnicu. Ali naši radnici su naknadno sutradan ponovo vršili aktivnosti na čišćenju tog prostora", navode iz RAD-a.
Pojašnjavaju da aktivnosti na uklanjanju lišća realizuju na dva načina - mašinski i ručno.
"Tamo gdje je moguće angažuju se mašine koje obavljaju čišćenje, dok na parkinzima i drugim teško dostupnim mjestima, čišćenje, odnosno uklanjanje lišća vrši se ručno", decidni su iz RAD-a.
Dodaju da se aktivnosti realizuju shodno dogovorenim operativnim planovima i programima koje imaju potpisane sa lokalnim zajednicama, pa su tako različite i učestalosti čišćenje, površine koje se čiste, pa samim tim je potreban i manji broj ljudi, odnosno mehanizacije.
Pitali smo: Znate li gdje završi polomljeno drveće i grane iz Sarajeva i šta se s njime radi?
"U prosjeku, na ručnom čišćenju određene ulice ili naselja biva angažovano između 18 i 25 ljudi, te tri do četiri čistilice, a ukoliko vremenske prilike dozvoljavaju angažuju se i cisterne koje operu te saobraćajnice nakon čišćenja", naveli su iz RAD-a.
Iz RAD-a naglašavaju da održavanje parkova nije u nadležnosti RAD-a već KJKP Park i drugih preduzeća s kojima lokalna zajednima ima potpisane ugovore za održavanje zelenih površina.
Napominju da lišće generalno spada u smeđi otpad, odnosno bio otpad, koji se može koristiti u svrhu prikupljanja i dobijanja komposta.
Zamjena za umjetna gnojiva
"Dobijeni kompost se koristi za uređenje vrta, bašte ili voćnjaka umjesto umjetnih gnojiva. Kroz projekat 'Efikasan sistem upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo', između ostale infrastrukture izvršena je nabavka kompost kontejnera koja se dijele za fizička lica, a zbog zainteresovanosti pravnih lica, uz saglasnost finansijera, komposteri se dodjeljuju i pravnim licima.
Takav primjer je podjela kompostera za JP Komunalac Hadžići (pet komada), u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i odbrazovanje, institutom za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja i KJKP RAD Sarajevo dodijeljen je po jedan komposter za sve predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, te za potrebe zbrinjavanja lišća dodijeljeno je 50 kompostera za KJKP Park", pojašnjavaju i RAD-a i na kraju dodaju:
"Bitno je napomenuti da se građani mogu aktivnije uključiti u očuvanje javno-prometnih površina čistim na način da neodgovorne pojedince prijave na Eko telefon 033 66 00 00 ili da pošalju videa/fotografije preko aplikacija viber i whatsapp na broj telefona 062 220 330", zaključili su iz RAD-a za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
